Ovo je šesti u nizu intervjua sa poslanicima u Evropskom parlamentu. U ovom intervjuu razgovarano je sa europarlamentarkom Monicom Silvanom González o ulozi EU i država članica u podršci djeci i osobama s invaliditetom koji su ostali ili pobjegli iz Ukrajine. Takođe je podijelila svoje stavove o tome da izbore za EU učine inkluzivnijim i pristupačnijim osobama s invaliditetom.
Pitanje: Šta bi Evropska unija (EU) i države članice trebale učiniti da podrže djecu i osobe s invaliditetom koji su ostali u Ukrajini i one koji su stigli u EU?
Odgovor: Prema specijalizovanim tijelima, prije ilegalne ruske invazije na Ukrajinu, u zemlji je registrovano 2,7 miliona osoba s invaliditetom, od kojih je veliki dio smješten u institucije. Za one koji su ostali u Ukrajini, situacija je kritična, jer nema skloništa za njih ili postoji opasnost da budu napušteni u institucijama. Stoga smatram da je najvažnije za osobe s invaliditetom koje se nalaze u Ukrajini: osigurati njihov pun pristup humanitarnoj pomoći, njihovu zaštitu od nasilja, zlostavljanja ili maltretiranja, dostupnost informacija o sigurnosti i procedurama evakuacije, te njihov pristup osnovnim uslugama, uključujući vodu i kanalizaciju, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, transport i informacije, i učešće njihovih organizacija u isporuci humanitarne pomoći.
Ne zna se koliko je osoba s invaliditetom napustilo zemlju. Ali tokom prvog mjeseca rata, u Poljskoj je registrovano 150.000 osoba s invaliditetom, od kojih su mnoge bile žene i djeca. Organizacije su osudile nedostatak pristupa prihvatnim centrima i graničnim prelazima, sa malo ili nimalo dostupnih informacija o pristupu osnovnim potrebama, kao i integraciji u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti.
Potreban nam je holistički pristup za osobe s invaliditetom tako što ćemo osigurati da trostruki pristup humanitarnoj pomoći, razvoju i izgradnji mira bude u potpunosti operativan u Ukrajini. Da bi to postalo stvarnost i osiguralo zaštitu i sigurnost djece i odraslih sa invaliditetom koji traže utočište u EU, potrebna nam je bolja koordinacija sa državama članicama. Takođe moramo pomoći državama članicama, vlastima i nevladinim organizacijama (NVO) da pomognemo Ukrajincima s invaliditetom i njihovim porodicama da se presele u inkluzivno i pristupačno stanovanje, te da imaju pristup podršci i drugim uslugama u drugim državama članicama.
Pitanje: Kako EU može postati lider u promovisanju prava osoba s invaliditetom na globalnom nivou?
Odgovor: Da EU postane lider u promovisanju prava osoba sa invaliditetom na globalnom nivou zavisiće od rezultata tekuće evaluacije implementacije Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD). Evropska unija je napravila prvi korak ka tome da postane lider time što je bila prva nadnacionalna organizacija koja je ratifikovala ovu Konvenciju, zajedno sa svim državama članicama pojedinačno.
Ali naravno, ovo nije dovoljno. Trebalo bi da nastavimo da se zalažemo za efektivnu implementaciju prava glasa za sve osobe s invaliditetom, da nastavimo da radimo na Evropskom zakonu o pristupačnosti i da se zalažemo za obaveznu direktivu, jer strategija nije dovoljna.
Imajući sve to na umu, ne smijemo zaboraviti usvojiti intersekcionalnu perspektivu kako bismo bili sigurni da niko nije zaostao.
Pitanje: Evropski parlament usvojio je važan prijedlog za reformu Izbornog zakona EU kojim se garantuje pravo glasa svim osobama s invaliditetom. Bili ste uključeni u sličnu reformu u Španiji. Koji su po vašem mišljenju sljedeći koraci kako bi izbori za EU učinili inkluzivnijim i pristupačnijim osobama s invaliditetom?
Odgovor: Ne samo da sam bila uključena u reformu Izbornog zakona u Španiji, već i u reformu Izbornog zakona EU, uvodeći amandmane koji su završeni u konačnom tekstu usvojenom na plenarnoj sjednici prošlog mjeseca.
Da budem potpuno iskrena, prvi korak ka tome da izbori za EU budu inkluzivniji i pristupačniji osobama s invaliditetom bio bi da Vijeće konačno odobri ovu reformu. Što nije laka stvar. Mnoge zemlje i vlade su protiv reforme Izbornog zakona EU. Ukoliko ga Vijeće ne usvoji, ovo bi moglo osujetiti rad mnogih ljudi koji su radili na obezbjeđivanju prava glasa za osobe s invaliditetom.
Ukoliko bi reforma bila odobrena, najveći dio posla bi bio obavljen, jer bi, teoretski, reforma osigurala pravo glasa svim građanima EU, bez obzira na njihovu poslovnu sposobnost. Kao članovi Evropskog parlamenta i civilnog društva, trebali bismo raditi zajedno kako bismo osigurali da se ovo pravo fakto poštuje i da ga nikakve prepreke ili barijere ne mogu spriječiti. Svačiji je posao da se garantuje ovo pravo.
Prevela: Katarina Bigović Kulić
Izvor: https://www.edf-feph.org/interview-with-mep-monica-silvana-gonzalez-we-should-keep-pushing-for-the-effective-implementation-of-the-right-to-vote-for-all-persons-with-disabilities/
