Razgovarali smo sa Jelenom Šofranac, direktoricom JU Dom starih Podgorica o uslugama koje Dom starih Podgorica pruža korisnicima i trenutnom stanju po pitanju dostupnosti usluga socijalne i dječje zaštite.
Koliki je trenutni broj korisnika smještenih u Domu starih „Podgorica“?
JU Dom starih „Podgorica“ osnovana je početkom oktobra 2020. godine i organizovan je kao Javna ustanova za smještaj odraslih lica sa invaliditetom i starih lica, u skladu sa zakonom i Odlukom o osnivanju Javne ustanove za smještaj odraslih lica sa invaliditetom i starih lica „Podgorica“, donijetom od strane Vlade Crne Gore. Nakon brojnih izazova u procesu same izgradnje objekta i faze tehničkog prijema, Dom je zvanično otvoren 14. decembra 2022. godine, a nakon dobijanja licence za pružanje usluge smještaja sa prijemom korisnika započelo se 23. januara 2023. godine. Od dana prijema pa do danas (24. februar) u Domu boravi ukupno 69 korisnika. Odjeljenje demencije zvanično je otvoreno 20. februara ove godine, nakon što su se stekli kadrovski uslovi za kvalitetno pružanje brige i njege.
Kapaciteti doma trenutno nijesu popunjeni, da li imate nove zahtjeve?
Ukupni kapaciteti Doma su 274. Od početka prijema dokumentacije za smještaj pa do danas, Domu je podnijeto 147 zahtjeva za smještaj od čega je realizovano 69. Zahtjevi se predaju svakodnevno, a prijemi novih korisnika se vrše svakog radnog dana. Važno je napomenuti da se određeni broj zahtjeva nalazi na čekanju jer Dom još uvijek nije otvorio sva odjeljenja. U narednih nekoliko mjeseci očekuje nas otvaranje odjeljenja palijativne njege. Tim za prijem i otpust korisnika koji sačinjavaju socijalna radnica, psihološkinja, doktor/ica i pravnik Doma, zasijeda svakog petka i razmatra nove zahtjeve. Svi koji su podnijeli zahtjev se nakon toga obavještavaju o statusu zahtjeva, da li je prihvaćen, da li je neophodna dopuna i koja je procjena stručnog tima u odnosu na odjeljenje gdje treba da budu smješteni.
Da li među korisnicima ima starijih OSI?
Među korisnicima Doma ima starijih osoba s invaliditetom.
Koje usluge Dom pruža korisnicima?
Pored smještaja u 36 jednokrevetnih, 97 dvokrevetnih, 5 četvorokrevetnih soba i 12 apartmana, Dom pruža i usluge ishrane, tačnije tri obroka i dvije užine. Ishrana korisnika usklađena je sa njihovim zdravstvenim stanjem.
Osoblje Doma takođe pruža usluge vešeraja, održavanja higijene prostora u kojem korisnici borave, kao i frizerske usluge.
Usluge cjelodnevne brige i njege podrazumijevaju: nadzor ljekara, medicinskih sestara/tehničara; pomoć njegovateljica prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti u skladu sa potrebama korisnika (presvlačenje, hranjenje, kupanje, pomoć pri kretanju itd.); upućivanje i prevoz do zdravstvenih ustanova gdje se obavlja specijalistički pregled, intervencija ili operacija; dolazak ljekara specijalista i redovna kontrola zdravstvenog stanja korisnika; usluge fizikalne terapije pružaju fizioterapeuti zaposleni u Domu, koji sa korisnicima sprovode individualne i grupne terapije uz savjetovanje sa doktorom – fizijatrom.
Služba za socijalni rad odgovorna je za pružanje psihosocijalne podrške, individualne i grupne aktivnosti koje za cilj imaju unapređenje kvaliteta života korisnika, njihovu uspješnu adaptaciju na domski smještaj i socijalnu uključenost. Služba se bavi odnosima sa porodicom i službama socijalne zaštite i drugim institucijama štiteći prava i interese korisnika. Služba takođe organizuje radno-okupacione, kulturno-zabavne, rekreativne i edukativne aktivnosti.
Na osnovu povratnih informacija koje dobijate od strane korisnika, možete li sa nama podijeliti njihove prve utiske? Da li su zadovoljni pruženim uslugama?
U nastavku se nalaze izjave korisnika o prvim utiscima nakon smještaja.
„Prilazak Domu izgledao je kao da prilazimo nekom hotelu, a unutra je i više od toga. Prijem je bio veličanstven. Svo osoblje se angažovalo da naše stvari smjeste u određene sobe. Bilo mi je veličanstveno kada sam vidjela svoju sobu sa terasom i kupatilom prilagođenom starijim osobama.
Utisak je za svaku pohvalu, da stariji ljudi svoju starost provedu u udobnosti koju pruža ovaj Dom. A ovaj Dom pruža sve ono što čovjek može zamisliti, uz svu brigu o nama. Hvala osoblju koje se stara o nama.“ – korisnica Doma, Mileva Đuratović.
„Što se tiče samog prijema u Dom starih, nisam očekivao, a sve je bilo na organizovan način. Sa smještajem smo zadovoljni i mislimo da je na evropskom nivou. Prijemom kod ljekara opšte prakse smo zadovoljni, a posebno moramo pohvaliti fizikalnu terapiju i osoblje. Želje koje korisnici traže u kratkom roku se rešavaju. Kuhinja je počela da priprema hranu i vidimo da se trude svakome da udovolje. Prostorije za društvene igre su opremljene, tu nema primjedbe.“- korisnici Doma, Bračni par Petrović.
Kako sa aspekta pružaoca usluga ocjenjujete trenutno stanje po pitanju dostupnosti usluga socijalne i dječje zaštite?
Kada su u pitanju usluge namijenjene odraslim osobama s invaliditetom i starijima istakla bih uslugu smještaja gdje trenutno imamo četiri državna doma (“Grabovac”, “Bijelo Polje”, “Pljevlja” i “Podgorica”). Dom starih “Nikšić” u fazi je otvaranja, a nedavno je postavljen i kamen temeljac za izgradnju doma u Plavu. Pored državnih, postoje i dva privatna doma koja imaju licencu za pružanje usluge smještaja. Na osnovu navedenog može se zaključiti da su u prethodnom periodu napravljeni značajni koraci u cilju proširenja kapaciteta za domski smještaj što je usaglašeno sa sve izraženijim potrebama starije populacije ali i demografskim starenjem.
U dijelu pružanja podrške za život u zajednici starijima je u većini opština trenutno dostupna usluga pomoć u kući ili kako je češće nazivaju usluga gerontodomaćica. Ova usluga podrazumijeva pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, održavanju higijene prostora i lične higijene korisnika. Pored toga, u 10 opština je od decembra 2022. godine, opet dostupna usluga dnevnog boravka gdje stariji mogu da provedu kvalitetno vrijeme i da se međusobno druže. Organizacije civilnog društva, kao licencirani pružaoci usluge, takođe sprovode niz aktivnosti koje se odnose na podršku starijima.
Sve navedeno naravno treba dalje unapređivati jer nisu sve usluge dostupne u svim opštinama, niti su razvijene u obimu koji bi zadovoljio potrebe te zajednice. Smatram da su u posebno nepovoljnom položaju stariji ljudi sa sela kojima usluge podrške često nisu dostupne i koji su prinuđeni da, da bi ostvarili bilo koje pravo, idu do grada. Kada se uzme u obzir da sela većinom čine staračka samačka domaćinstva, da neka sela veći dio godine budu odsječena od gradova, kao i da često izostaje lokalni prevoz može se zaključiti da su prava ove populacije ugrožena.
Takođe, postoji mnogo prostora za razvoj inovativnih usluga koje će omogućiti da se koriste potencijali starijih kako bi se akcenat stavio na benefite koje društvo ima upravo zbog povećanog broja ove populacije.
Imate li preporuke za unapređenje trenutnog stanja?
Postoji potreba za daljim razvojem i unapređenjem usluga socijalne i dječje zaštite, sa posebnim osvrtom na usluge podrške za život u zajednici. Nisu sve zakonom definisane usluge razvijene u istoj mjeri, a u pojedinim opštinama neke usluge nisu ni dostupne ili nisu prilagođene potrebama zajednice. Postoji potreba za većim učešćem lokalnih uprava u unapređenju kvaliteta socijalne i dječje zaštite na opštinskom nivou. Bilo bi poželjno razmotriti obaveznost opština da razvijaju usluge usklađene sa potrebama članova zajednice i da rade na njihovoj održivosti.
Postoji potreba da se kroz strateška dokumenta prepoznaju nove, inovativne usluge i da se omogući njihovo licenciranje. Postoji potreba da se uloga neformalnih njegovatelja prepozna kroz zakonodavni okvir i da im se obezbijedi adekvatna podrška kako bi se spriječile negativne posledice brige i njege koje se odnose na sindrom sagorijevanja, rizik od socijalne izolacije i siromaštva.
Postoji potreba za dodatnim razvijanjem usluga hraniteljstva i porodičnog smještaja starijih.
Postoji potreba da se prepozna značajna uloga volontera brojnih organizacija civilnog društva, te da se omogući akreditacija većeg broja obuka koje su namijenjene za razvoj vještina i znanja volontera.
Još uvijek postoji potreba za uvođenjem integrisanih usluga i uvezivanje sistema socijalne i zdravstvene zaštite.
I dalje postoji potreba za unapređenjem normativnog okvira i sistema kvaliteta u socijalnoj i dječjoj zaštiti.
Intervju je kreiran u okviru projekta: “Jednakošću do dostojanstvenog života OSI u Crnoj Gori“, koji sprovodi Savez slijepih Crne Gore u partnerstvu sa Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, a finansira Evropska unija kroz podršku za civilno društvo (CSF) i Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore.
S poštovanjem,
SAVEZ SLIJEPIH CRNE GORE
Ul. Njegoševa br.6, 81000 Podgorica
Tel: +382 (0)20 665 368, fax: +382 (0)20 665 377
E mail: savezslijepihcg@gmail.com
http://www.ss-cg.org/ , http://www.zaposliosi.me/
