EU porodica garantuje pravnu i građansku sigurnost! Istina ili mit?
Ne baš sasvim stoprocentno i bez kolebanja, glasam za “DA”.
Da je EU porodica mjesto gdje se građanska prava i slobode dosljednije poštuju, gdje se blagostanje i dostojanstvo čovjeka malčice više zapažaju i prepliću sa jačim temeljima pravne države, smatram da mogu ustvrditi, naročito u poređenju sa najčarobnijim mjestom na svijetu, u poređenju sa mojom voljenom Crnom Gorom.
Kad su emocije i osjećanja duboke, iskrene i obojene ljubavlju prema svom rodnom mjestu, gradu, državi, držim da nam to daje za pravo da kad god zapazimo neku društvenu anomaliju ili nepravdu, nedosljednost, diskriminatoran odnos, da bi trebali odreagovati ljudski i upotrijebiti dozvoljena pravna sredstva, bez obzira da li se radi o nama lično, našoj užoj porodici ili o našem komšiji, prijatelju, kolegi i slično.
U današnjoj Crnoj Gori je mnoštvo, kako pravnih i sistemskih nepravilnosti i nedosljednosti, tako, možda čak i više, fizičkih, građevinsko-arhitektonskih i saobraćajnih barijera u odnosu na nas koji smo OSI, ali svakako i za mnoge druge kategorije stanovništva.
Kad se sve to uveže i ukomponuje sa još uvijek jakim predrasudama i stereotipima u odnosu na ne (sposobnosti) OSI, na naše prava i potrebe, Crna Gora, jednostavno vapi za što skorijim priključenjem toj velikoj kompoziciji, toj porodici naroda i svakojakoj šarolikosti.
Prema mom skromnom mišljenju i zapažanju, u EU različitost nije prepreka, nije nelagoda, nije nešto što štrči i što treba suzbiti, ućutkati i gurnuti u neki zapećak i nedozvoliti mu da se razvija, da raširi krila i da ispolji svoju posebnost. Za sve jednostavno ima i treba da bude mjesta, za sve treba da važe ista” pravila igre”, da svi dobiju isti ili sličan opseg prava i obaveze, da se svima pruži isti stepen sigurnosti i blagostanja. Tome se barem teži u EU, procedure se pedantnije i temeljnije sprovode, izvjesnija je pravna zaštita i sigurnost samog građanina/ke…..
Svako moje zapažanje ili stav o nekoj temi, najviše volim kad mogu da potkrijepim konkretnim primjerima, pa ću to i sada učiniti. 🙂
Primjera radi, ako na nekom bankomatu u Švedskoj, Belgiji ili Luksemburgu, postoji znak da je isti “accessible”, to jest da je opremljen audio-izlazom (govornim programom) za klijente oštećenog vida, koji žele da samostalno koriste taj uređaj, bez asistencije, to će zaista i biti moguće. Taj uređaj će u 95% slučajeva biti ispravan i spreman za korišćenje od strane osoba oštećenog vida. Sada, ako želimo povući paralelu i osvijetliti našu realnost u CG, niti jedna banka, te samim tim, ni jedan bankomat, nema uređaje koji su opremljeni audio-izlazima i govornom podrškom za osobe oštećenog vida.
Idemo onda korak dalje, zanemarujući bankomate univerzalnog dizajna, u našim autobusima, gradskog prevoza u Podgorici recimo, postoje sistemi za govorne najave stanica, ali ti sistemi u najvećem broju autobusa odavno ne rade, iako mi građani/ke oštećenog vida, koji koristimo gradski prevoz, ukazujemo i molimo nadležne službe da servisiraju i otklone kvarove na uređajima, ali već duži vremenski period, molimo bezuspješno. Pa dalje i dalje, najveći, broj parking mjesta koja su rezervisana za OSI u Glavnom gradu, zauzimaju drugi, nesavjesni i bahati vozači, svakako bez invaliditeta, naročito oni “silni građani/ke” koji voze robusne i skupe džipove. Komunalna inspekcija, ali uostalom i mnogi drugi organi i službe, nepreduzimaju mjere iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja mnoštva nepravilnosti, odnosno otimanja prava koja pripadaju osobama s invaliditetom, te tako mi OSI i svi ostali istinski rodoljubi prelijepe nam Crne Gore, njenih brda, ravnica i plavetnila , s velikom pažnjom, iščekivanjem i nestrpljenjem čekamo i čeznemo da dođe 2028. godina i da se naše institucije i javni poslenici konačno uvedu u neki red, da pravni poredak profunkcioniše i dobije adekvatnu snagu, da se mnoštvo dobrih propisa konačno počne dosljedno primjenjivati…
Čeznemo i čekamo da evropska porodica postane bogatija za još jednog člana, za našu Crnu Goru.
Autorka teksta: Marijana Mugoša Šćekić, savjetnica za pravna pitanja u Savezu slijepih Crne Gore
