Preskoči na sadržaj

Ponuda po mjeri potrošača, Macanović: Obilježavanje proizvoda Brajevim pismom afimativna mjera, a ne biznis barijera

Objavljeno u Aktuelnosti

Savez slijepih Crne Gore je danas u Podgorici upriličio konferenciju na kojoj su predstavljeni rezultati projekta “Ponuda po mjeri potrošača”. Riječ je o projektu koji se realizovao u trajanju od sedam mjeseci uz finansijsku podršku Ministarstva ekonomskog razvoja. 
Osnovni cilj projekta je smanjenje različitih vidova diskriminacije osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, ali i borba za  ravnopravnost ovih osoba. 

Za potrebe sagledavanja trenutnog stanja u odnosu na pristupačnost i potrošačka prava osoba sa invaliditetom (OSI) pristupilo se realizaciji fokus grupnog istraživanja na osnovu kojeg su izrađeni zaključci sa preporukama. Projekat je obuhvatio i komparativnu analizu dokumenata koji obavezuju na pristupačnost, kao i podizanje nivoa svijesti građana o uvažavanju prava potrošača sa invaliditetom uz radijske emisije, društvene mreže i podcast.

Iz Saveza slijepih Crne Gore su se ovom prilikom osvrnuli i na to kakav je trenutni normativno- institucionalni okvir za zaštitu potrošača sa invaliditetom, sa posebnim fokusom na Zakon o zaštiti potrošača koji po prvi put u Crnoj Gori, ali i Evropi posjeduje normu koja obavezuje trgovce da obilježavaju informacije o proizvodima i na Brajevom pismu.

“Crnogorski potrošači oštećenog vida su i nakon deset godina od usvajanja Zakona o zaštiti potrošača i propisivanja obaveze o obilježavanju proizvoda Brajevim pismom diskriminisani svakodnevno. Primjena Zakona o zaštiti potrošača i Pravilnika o isticanju obavještenja o robi na Brajevom pismu nije na zadovoljavajućem nivou. Kod velikog broja crnogorskih trgovaca ne postoji istinska volja, namjera i spremnost da kroz djelatnost koju obavljaju primijene odredbe koje se odnose na potrošače oštećenog vida,” navela je autroka publikacije “Ponuda po mjeri potrošača”, Nikolina Miljić.

Upravo iz navedenih razloga Savez slijepih Crne Gore kao jedina autentična organizacija osoba oštećenog vida u Crnoj Gori, osim ostalog, značajan dio svog rada usmjerava na različite aktivnosti koje doprinose većem stepenu poštovanja prava potrošača.

“Od 2017. godine, za ovih sedam godina su štamparije Saveza slijepih Crne Gore pružile uslugu za obilježavanje 10,5 miliona proizvoda na crnogorskom tržištu. Kada kažemo 10,5 miliona to je ogromna cifra, međutim, ako uzmemo u obzir da je to broj obilježenih proizvoda za sedam godina onda je to zaista mali broj. Za tih sedam godina je ovu obavezu primjenjivalo ukupno 43 distributera koji su obilježavali 1.505 različitih artikala. Ipak i to malo proizvoda što je obilježavano je u mnogome doprinijelo i olakšalo osobama sa oštećenim vidom da kupuju i konzumiraju proizvode koji su u obavezi da se obilježavaju,” naveo je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović.

Macanović je ovom prilikom naveo i podatke da je za proteklih sedam godina za obilježavanje na Brajevom pismu svih proizvoda koje distribuiraju 43 uključenih distributera, 70 posto trgovaca imalo trošak manji od 5.000 eura. U prosjeku, za pojedinačan proizvod na mjesečnom nivou trošak trgovcima u 88 posto slučajeva je bio manji od pet eura.

“Mislim da su ovi podaci sasvim dovoljni da pokažu da li je ova norma biznis barijera ili je zapravo jedna afirmativna mjera koja treba da olakša osobama sa invaliditetom da u svakodnevnom funkcionisanju, ravnopravno, jednako, sigurno konzumiraju proizvode i da ne dolaze u situaciju da zbog nepristupačnih informacija ugroze svoje zdravlje konzumiranjem proizvoda o kojem nemaju informaciju,” naveo je Macanović.

Osim navoda prodavaca da ova obaveza predstavlja biznis barijeru, negativan uticaj na primjenu ove norme u praksi ima i institucionalni okvir.

“Danas, deset godina nakon donošenja Zakona i nakon njegove primjene, smatram da nije dobro rješenje da u institucionalnom okviru Zdravstveno-sanitarna inspekcija bude nadležna za sprovođenje ove mjere. Mislim da zdravstveno-sanitarni inspektori nemaju dovoljnu širinu pogleda na značaj ove norme, koju nikad nisu proaktivno provjeravali, niti su vršili nadzor nad primjenom ove norme. Rekao bih da je razlog zbog kojeg je Ministarstvo ekonomskog razvoja tada odredilo to kao nadležnost Zdravstveno-sanitarne inspekcije vrlo moguće pristup društva prema OSI, gdje ovo društvo nikako ne može da pređe tu granicu da osobe sa invaliditetom ne svrstava u dominantno zdravstveni i socijalni sektor,” naveo je direktor Saveza slijepih.

Kako bi se promijenio ograničavajuć pogled koje društvo ima na prava potrošača sa oštećenjem vida pristupilo se realizaciji fokus grupnog istraživanja. U okviru fokus grupa OSI su dale svoje viđenje u odnosu na vrlo važne aspekte zaštite potrošača koji se odnose na sami čin kupovine, uređenost prostora, ulazak u trgovine, mogućnost samostalnog kretanja, konzumacije proizvoda i na kraju samo korištenje proizvoda. Fokus grupe su sprovedene u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, a prisustvovalo im je više od 30 osoba sa invaliditetom.

“Ono što je jako značajno i što se izvodi kao zaključak sa svih fokus grupa jeste da bi sve informacije o proizvodu morale biti pristupačne svim potrošačima, a tako naravno i potrošačima sa invaliditetom, tako da se sami mogu informisati o cijeni proizvoda, deklaraciji, sastavu, načinu upotrebe, roku trajanja… Većina ispitanika ističe ljubaznost radnica u malim marketima koji se nalaze u blizini adresa njihovog stanovanja. Takođe je značajno reći da je servis koji Savez slijepih Crne Gore sprovodi, a zove se videći pratilac u mnogome olakšao svakodnevno funkcionisanje naših korisnika i da je posebno značajan prilikom samih kupovina,” navela je autorka publikacije, Nikolina Miljić.

Značaj dio ovog projekta bila je i komparativna analiza normativne zaštite potrošača u regionu – u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i Turskoj kao jednoj od država koja ima veliko tržište, a sa čijim organizacijama je Savez slijepih Crne Gore imao komunikaciju.

“Nama je ova komparativna analiza pokazala da problemi, prepreke i izazovi sa kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom u ovim državama u kojima smo radili analizu su manje-više slični ili isti kao što su izazovi sa kojima su suočavaju osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori, ali nam je zapravo pokazalo da i ova minimalna primjena zakonske norme koja postoji u Crnoj Gori ipak omogućava barem malo veći nivo samostalnosti u odnosu na nivo koji postoji u državama koje smo analizirali. Ova analiza nam je pomogla da uspostavimo komunikaciju i saradnju i da pokušamo da pomognemo našim kolegama iz regiona i da se, našim iskustvom od deset godina postojanja navedene norme, ovaj pozitivan primjer zakonski regulisanog prava za OSI u oblasti potrošača proširi i na zakonodavstvo tih država. Nadam se da ćemo ove pozitivne prakse u nastavku projekta širiti i na region,” poručio je direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović.

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

eighteen − 8 =