“Izborni dan je bio dinamičan i izazovan. Kao operaterka, čula sam mnoga iskustva sa terena i bolje razumjela prepreke sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u ostvarivanju svojih biračkih prava..” – Operaterka kol centra na dan izbora.
Tokom izbora u Crnoj Gori održanih u junu 2023. godine, Savez slijepih – organizacija koja se zalaže za prava osoba s invaliditetom od 1947. godine – sprovela je prvo sistematsko posmatranje izbora u Crnoj Gori. Organizacija je prikupila i analizirala podatke o pristupačnosti biračkih mjesta i izbornog materijala za osobe sa različitim vrstama invaliditeta kako bi izgradila osnovu za buduće napore u zagovaranju politike. Značaj nalaza pilotirane posmatračke misije Saveza prepoznala je i Evropska unija u svom izvještaju o Crnoj Gori, ističući potrebu da se nalazi i preporuke razmotre u izbornoj reformi koja se dugo čeka.
Ne postoje precizni podaci o broju osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, ali zvanična Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da oko 15 do 20 odsto stanovništva čine osobe s invaliditetom. U Crnoj Gori, osobama s invaliditetom se rutinski uskraćuje pristup mnogim aspektima javnog i političkog života. Nepristupačni fizički prostori, diskriminatorni društveni stavovi, sistematski nedostatak mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje i druge prepreke često uskraćuju ovim građanima njihov građanski glas. Ova marginalizacija se često pogoršava za žene i mlade osobe s invaliditetom, kao i za pripadnike nedovoljno zastupljenih zajednica.
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), koju je Crna Gora potpisala 2007. godine, građanima s invaliditetom daje jednak tretman u skladu sa zakonom, uključujući mogućnost da u potpunosti učestvuju u političkom životu. Pruža priliku osobama s invaliditetom u Crnoj Gori da bolje pozivaju vladine aktere na odgovornost za pitanja koja su im važna i da angažuju Državnu izbornu komisiju (DIK) Crne Gore u smislu njihovih međunarodnih obaveza. DIK Crne Gore je u saradnji sa organizacijama civilnog društva (OCD) i organizacijama osoba sa invaliditetom (OOSI) izradio podzakonske akte koji zahtijevaju da se osiguraju pristupačna biračka mjesta za glasanje za osobe sa invaliditetom. Parlamentarni izbori 2023. godine pružili su priliku da se ovi statuti evaluiraju u praksi.
Uz pomoć Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), Savez slijepih je obučio i rasporedio 50 posmatrača, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta, da posmatraju primjenu standarda pristupačnosti u pet oblasti: okolina biračkog mjesta (tj. pristupačan parking); pristup (tj. pristupne rampe, ivičnjaci, stepenice); ulazni prostor; rad biračkih odbora (tj. sastav); i čin glasanja. Unutar biračkih mjesta posmatrači su mjerili širinu ulaznih vrata, visinu praga, visinu polica unutar glasačkih kabina, te visinu na kojoj su bile postavljene glasačke kutije, a određene visine/širine su propisane navedenim podzakonskim aktima. Osim toga, posmatrači su ocijenili da li su asistivni uređaji dostupni biračima s različitim invaliditetom, kao što su šabloni za glasački list i brošure na Brajevom pismu, kao i trake etisona koje omogućavaju biračima s oštećenjem vida da samostalno glasaju i slobodno se kreću kroz registraciju, glasanje i izlazne procedure.
Svojim sistematskim praćenjem izbora, Savez slijepih je obišao ukupno 505 biračkih mjesta, odnosno oko 44 odsto biračkih mjesta u Crnoj Gori, kako bi procijenio njihovu fizičku pristupačnost osobama s različitim vrstama invaliditeta, uključujući visinu, širinu i mobilnost biračkih mjesta i glasačkih kabina. Savez slijepih Crne Gore je takođe utvrdio da nedostaju mogućnosti da osobe s invaliditetom budu na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori, jer osobe s invaliditetom čine samo 3,4 odsto članova biračkih odbora u tijelima za upravljanje izborima koje su Savezovi posmatrači posjetili na dan izbora.
Uprkos naporima Državne izborne komisije, većina posmatranih biračkih mjesta pokazala je strukturalne ili logističke nedostatke koji su onemogućavali biračka prava osoba s invaliditetom. Okolna područja su bila uglavnom nepristupačna (87 posto), kao i pristup (42 posto). Ulazna područja na biračka mjesta nisu bila u potpunosti pristupačna na 84 posto posmatranih biračkih mjesta. Približno 21 posto posmatranih biračkih mjesta bilo je u potpunosti pristupačno osobama oštećenog vida, a 52 posto je bilo pristupačno osobama niskog rasta i osobama korisnicima kolica, što znači da su se ti birači/ice suočavali sa značajnim fizičkim preprekama da daju svoj glas. Ove diskriminatorne prakse ometaju ravnopravno učešće osoba s invaliditetom, uključujući njihovo pravo da biraju i budu birani.
Tradicionalno, osobe s invaliditetom su marginalizovane u političkim, društvenim i ekonomskim sferama, a javna svijest o važnosti obezbjeđivanja razumnih prilagođavanja za obezbjeđivanje jednakih političkih prava za osobe s invaliditetom nedostaje. U svom izvještaju o Crnoj Gori, Komitet Ujedinjenih nacija (UN) za prava osoba s invaliditetom sa velikom zabrinutošću konstatuje da još uvijek postoje određene fizičke i informacione barijere u vezi sa procesom glasanja. Komitet je preporučio Crnoj Gori da izmijeni svoje izborne zakone i poslovnike kako bi: (a) omogućila svim osobama s invaliditetom da glasaju i kandiduju se na izborima; i (b) Osigurala pristup glasanju bez prepreka, obezbijedila mehanizme za osiguranje tajnosti glasačkog listića bez obzira na vrstu invaliditeta i dostupnost drugog glasačkog materijala kao što su informacije u pristupačnim formatima u skladu sa Opštim komentarom br. 2 o pristupačnosti, koji je izdao Komitet kao smjernice za implementaciju CRPD-a.
Iako je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja Zapadnog Balkana čiji pravni okviri štite prava osoba s invaliditetom da učestvuju u političkom i izbornom životu na ravnopravnoj osnovi kao i druge, i dalje postoje značajne praznine u implementaciji ovih zakonskih mandata. Sistematsko praćenje Saveza slijepih imalo je za cilj da utvrdi u kojoj mjeri su ispoštovane ove zakonske obaveze. Posmatranjem je posebno ispitana primjena Pravila o imenovanju, koja pokrivaju postavljanje biračkih mjesta i mjere za osiguranje tajnosti glasanja, kao i Pravilnik o jedinstvenim standardima izbornog materijala, koji je usvojila Državna izborna komisija, a koji je obavezan za sve opštinske izborne komisije i biračke odbore. Savez je angažovao i nekoliko osoba s invaliditetom kao posmatrače izbora i osoblje pozivnog centra, dajući primjer za sastav izbornih odbora na svim nivoima u budućnosti.
U postizbornom periodu, Savez je objavio i predstavio svoj završni izvještaj o posmatranju sa detaljnim nalazima i preporukama državnim organima, organizacijama civilnog društva i organizacijama osoba s invaliditetom da se zalažu za unapređenje izbornih prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori i eliminaciju diskriminacije, ka novom sazivu Parlamenta.
Rad NDI-a u Crnoj Gori i širom svijeta nastoji da obezbijedi potpunu inkluziju osoba s invaliditetom u sve aspekte javnog i političkog života kroz podršku lokalnim organizacijama osoba s invaliditetom koje promovišu ta prava. U Crnoj Gori, NDI uključuje osobe s invaliditetom u rad koji se odnosi na širi NDI portfolio, uključujući diskusije o izbornoj reformi i procese kokreacije za nacionalni akcioni plan Partnerstva za otvorenu vlast (POV). Na globalnom nivou, NDI pomaže osobama s invaliditetom da učestvuju u aktivnostima koje ih uključuju u glavne tokove politike i preduzimaju kolektivne akcije oko pitanja vezanih za njihov invaliditet, kao što je osiguravanje pristupa biračkim mjestima ili dobijanje prevoda na znakovni jezik u školama. Ove inicijative nastoje da podrže osobe s invaliditetom da se politički angažuju i postanu punopravni članovi društva sa pravima, odgovornostima i poštovanjem koja se pružaju svim građanima u demokratiji.
Prevela: Katarina Bigović Kulić
