Savez slijepih Crne Gore je u Podgorici organizovao Međunarodnu konferenciju pod nazivom “Biram da biram – Samostalno, tajno, dostojanstveno” kako bi se skrenula pažnja šire javnosti na izazove sa kojima se osobe sa invaliditetom susrijeću u izbornom procesu, te kako bi se sprovodila bolja inkluzija osoba sa invaliditetom u javno-političkom životu.
Riječ je o projektu finasiranom od strane Evropske unije, a njegov značaj su prepoznali i Centar za građansko obrazovanje – CGO, Friedrich-Ebert-Stiftung, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Politikon mreža, Ministarstvo javne uprave Crne Gore koji su podržali organizaciju ove dvodnevne konferencije.
Program konferencije bio je sačinjen od značajnog broja panela koji su ponudili konstruktivne odgovore na važna pitanja koja muče osobe sa invaliditetom kada je u pitanju politički život i mogućnost samostalnog odlučivanja u izbornim procesima.
Na samom početku konferencije prisutnima se obratio izvršni direktor Saveza slijepih CG, Goran Macanović.
“Moja želja je da ova konferencija barem malo doprinese promjeni načina posmatranja pitanja učešća u političkom životu. Ja bih volio da donosioci odluka i sve one institucije koje su uključene u garanciji prava na učešće u javno – političkom životu promijene način razmišljanja i ovu temu posmatraju kroz prizmu ljudskih prava. Kada naiđemo na pojedinca koji razmišlja u duhu modela zasnovanog na ljudskim pravima i koji shvata da je stvaranje uslova za inkluziju osoba sa invaliditetom pitanje unaprjeđenja društvene zajednice, a ne samo pitanje humanosti, milosrđa i empatije, onda uvijek dođemo do dobrih, održivih rješenja koja obezbjeđuju ravnopravnost i jednakost,” kazao je Macanović u svom uvodnom obraćanju.
Macanović se zahvalio institucijama koje su pomogle realizaciji ovog projekta, a među njima i partnerima iz Centra za građansko obrazovanje koji su u više navrata ukazivali na važnost rješavanja problema osoba sa invaliditetom.
“Mi smo podržali nekoliko projekata koji su se bavili unaprjeđenjem ukupnog položaja osoba sa invaliditetom u društvu. Organizacije osoba sa invaliditetom se već decenijama posvećeno bave ovom temom i njihove preporuke koje su dolazile kao glas osoba sa invaliditetom su bile vrlo jasno i ubjedljivo formulisane, ali donosioci odluka zapravo nisu imali dovoljno razumijevanja za to, što se nadam da će se u budućnosti mijenjati,” kazao je programski direktor Centra za građansko obrazovanje, Petar Đukanović.
Da više nema opravdanja da se ovakva prava i preporuke osoba sa invaliditetom ne realizuju istakao je izvršni direktor Evropskog saveza slijepih, Lars Bosselmann.
“U 2023. imamo kompletna tehnološka sredstva i legislative koje su nam na raspolaganju ili koje se mogu staviti na raspolaganje kako bi se osiguralo učešće osoba sa invaliditetom u izbornim i svim drugim političkim procesima. Nema više opravdanja da se nešto tako ne ostvari,” kazao je Bosselmann.
Nadu da ce do pozitivnih promjena doći iskazala je ambasadorka OEBS-a u CG, Dominique Waag.
“Morali bismo da nastavimo da radimo zajedno, da unaprjeđujemo svačija jednaka prava, a posebno što se tiče donošenja političkih odluka i učešća u političkim događajima. Sigurna sam da će političke partije obraćati više pažnje na sve vas,” poručila je Waag.
Nakon uvodnih obraćanja predstavljene su preporuke za unaprjeđenje izbornog zakonodavstva u odnosu na osobe sa invaliditetom, kao značajan dokument čijom implementacijom bi znatno bilo olakšano učešće OSI u izbornom procesu. Preporuke iz ovog dokumenta između ostalog obuhvataju odredbe koje se tiču glasanja uz pomoć asistenta/asistentkinje, pristupačnosti prostorije za glasanje, mogućnosti glasanja faksimilom, smjernica o obliku, izgledu, boji i materijalu šablona za glasanje…
“Mi se nadamo da će ove preporuke biti jedan jako važan element i sredstvo za dalje zagovaranje javnih politika i da će omogućiti da sve osobe sa invaliditetom samostalno, tajno i dostojanstveno glasaju,” istakla je članica Radne grupe za izradu Preporuka, Nikolina Miljić.
Na konferenciji je bilo rijeci i o izazovima u reformi izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori. Tom prilikom savjetnik na izbornim procesima ODIHR, Goran Petrov istakao je da organizacije civilnog drustva mogu da naprave promjenu i doprinesu reformi izbornog sistema, te da se u samom izbornom procesu treba ukljuciti vise osoba sa invaliditetom.
“Organizacije civilnog drustva i one koje se bave zastitom ljudskih prava moraju da guraju da se ove stvari usvoje, da se o njima cuje, prije nego sto sama reforma stupi na snagu, Moramo da radimo vise na mjerama da se osobe sa invaliditetom ukljuce na spisak posmatraca, to je dio nase inicijative,” istakao je Petrov.
Izvrsna direktorica Udruzenja mladih sa hendikepom, Marina Vujacic je ipak istakla da nije optimisticna da ce do promjene doci, te da ce u parlamentu ostati status quo.
“Mislim da ce se stvari promijeniti kada osobe sa invaliditetom budu dovoljno vidljive. One nisu vidljive ni u toku izbornog dana upravo zbog nepristupacnosti izbornim mjestima, informacijama, komunikaciji i cijelom izbornom materijalu i svega onoga sto prethodi izbornom danu. Trebaju da se ohrabre OSI koje stvarno imaju potencijala, kapaciteta, znanja, volje i koje su spremne da ce biti izlozene svemu i svacemu ukljuce u politicki zivot” ukazala je izvrsna direktorica Udruzenja mladih sa hendikepom, Marina Vujacic.
Izlaz iz ovakvih problema docentkinja na UDGu, Nikoleta Dukanovic vidi u daljem aktivizmu nevladinog sektora.
“Da njega nema, ove teme uopste ne bi bile aktuelne, o njima se vjerovatno ne bi govorilo ni od strane politickih partija, izuzev u izvjestaju Evropske komisije i nekih drugih medunarodnih organizacija, ali to bi u potpunosti bilo marginalizovano od strane politickih subjekata, da nije pritisaka nevladinih organizacija,” kazala je Dukanovic.
Predstavnik Drzavne izborne komisije i saradnik na programima CGOa, Damir Suljevic stoga ohrabruje OSI da ne odustaju od svoje borbe, te istice da ce izborna reforma biti otvorena za konstruktivne, argumentovane, objektivno kvalitetne i strucne preporuke.
“Ocekujem da osobe sa invaliditetom budu jos aktivnije nego sto su bile do sada, ocekujem da sto vise budu prisutne u javnosti i da sto vise podsjecaju na potrebu da se od strane institucija njihova prava ispostuju, Onog trenutka kada OSI budu u dovoljnoj mjeri prisutne u javnosti mi mozemo govoriti da postoji neka platforma za poboljsanje njihovog polozaja,” istakao je Suljevic.
Da je situacija ipak bolja nego prije deceniju istakla je direktorica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovacevic i pohvalila preporuke koje su organizacije osoba sa invaliditetom sastavile.
“Razmjenom misljenja sa strucnjacima se doslo do seta predloga za koje mislim da su dobri, da su utemeljeni, da moze svako da ih podrzi i taj ce artikulisani predlog doci odboru kada bude formiran.
Zalosno je sto ovdje danas nema vise predstavnika politickih partija da to cuju, ali smo na to navikli. Oni nece ni cuti, ako se mi ne organizujemo bolje,” porucila je Kovacevic.
Ipak, znacajno je sto su predstavnici veceg broja politickih partija ucestvovali u panelu pod nazivom “Gdje je politika invaliditeta u radu politickih partija?”.
“Demokratska Crna Gora ce se u potpunosti posvetiti ovom izbornom zakonodavstvu jer smo oduvijek bili konstruktivan i korektivan politicki faktor od naseg nastajanja, pa nadalje. Ono sto smatramo neophodnim jeste izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika. Zalagacemo se za to da se izvrsi revizija svih postupaka oduzimanja poslovne sposobnosti, jer se time izgubilo pravo glasa i druga osnovna ljudska prava. Postoji cijeli dijapazon stvari koje mi moramo u buducnosti uraditi ukoliko zelimo da ovo drustvo zaista postane drustvo socijalne pravde i sveopste participativnosti, jer ukoliko vi ne koristite 10% ljudskih kapaciteta, onda je to veliki problem na drzavnom nivou,” porucila je predstavnice Demokratske Crne Gore, Valentina Minic.
Predstavnica DPSa, Kristine Scepanovic je saglasna da su ovakva pitanja od sustinskog znacaja za kvalitet zivota gradana u Crnoj Gori.
“Mislim da ta pitanja trebaju da budu tacka koja nas spaja, a ne neke dnevno politicke teme koje doprinose nekim daljim podjelama. Mogu konkretno da najavim da cemo se na narednom kongresu DPS-a intezivno baviti politikama koje se ticu osoba sa invaliditetom,” istakla je Scepanovic.
Svoje zalaganje za bolju inkluziju OSI u politickom zivotu su izlozili i predstavnik Bosnjacke stranke, Amar Music i predstavnik Demokratske narodne partije, Nemanja Baosic, koji je podrsku ovoj inicijativi pruzio i drugog dana konferencije.
Na ovoj produktivnoj konferenciji predstavljeni su i rezultati Monitoringa zastupljenosti pitanja OSI tokom izbornog procesa vanrednih parlamentarnih izbora.
“S obzirom da osobe sa invaliditetom kao gradani Crne Gore ucestvuju u finasiranju politickih partija nas zakljucak je da je neophodno da se osobe sa invaliditetom ukljuce u oblast politike, da ravnopravno ucestvuju u funkcionisanju politickih partija, te da partije obezbjede pristupacne informacije o njihovom radu. Kako bi osobe sa invaliditetom bile politicki aktivnije potrebno je da se sa radom i programom politickih partija upoznaju, da se pristup prema njima promijeni, a to je jedini nacin da budu jednaki i da se samim tim mogu kandidovati na pozicijama kandidata na izbornim listama,” kazala je moderatorka Andela Dragovic.
Sve znacajne zakljucke koji su izneseni tokom prvog dana konferencije podvukao je izvrsni direktor Saveza slijepih CG, Goran Macanovic.
“Sva prava koja mi zagovaramo su iz korpusa osnovnih ljudskih prava. Kada ostvarite mogucnost na ostvarivanje prava iz oblasti zaposljavanja, obrazovanja ili ucesca u javno-politickom zivotu za osobe sa invaliditetom, vi ste zapravo unaprijedili drustvo. To potvrduje i recenica “Od tudeg dobra, meni moze samo biti dobro”, podvukao je Macanovic.
Drugi dan medunarodne konferencija “Biram da biram – Samostalno, tajno, dostojanstveno” poceo je prezentacijom rezultata istrazivanja “Iskustva biraca s invaliditetom tokom lokalnih, predsjednickih i parlamentarnih izbora” koje je predstavio nacionalni savjetnik u programu za demokratizaciju OEBS, Darko Brajovic.
Pojasnio je da su u toku ovog projekta istrazivaci razgovarali sa 94 glasaca iz 20 opstina koji imaju fizicki, senzorni, psiho-socijalni intelektualni ili visestruki invaliditet.
“Glavni zakljucci se odnose na nemogucnost tajnog glasanja, odnose se na potrebu za boljom obukom birackih odbora, ostalih izbornih tijela i politickih partija. Glasanje treba da bude jedno jednostavno i pozitivno iskustvo. U Crnoj Gori to nije slucaj narocito kada se radi o osobama sa invaliditetom. OSI treba da znaju da je njihovo pravo da glasaju samostalno na birackom mjestu, imaju pravo na asistenta, a takode imaju pravo da glasaju pismom,” saopstio je Brajovic.
Ipak, postoji mnostvo prepreka koja cine glasacka mjesta elementarno nepristupacnim za osobe sa invaliditetom.
“I pored preporuka drzavne izborne komisije koji se odnose na sablone, na visinu glasacke kutije, na visinu glasacke kabine ovi elementi pristupacnosti su izostali na izborima ove godine. Nasi ispitanici su kazali da nedostaju taktilne trake, tako da osobe ostecenog vida nisu mogle slobodno da se krecu, cesto nam je receno da je font stampe na glasackom listicu mali, da je osvjetljenje na birackim mjestima slabo, da glasacke kutije nisu na odgovarajucoj visini i da biracki odbori nekad ne mogu da nadu sablone bez kojih osobe ostecenog vida tesko glasaju,” dodao je Brajovic.
Zbog ovakvih nedostataka koji su uoceni u izbornom procesu u Crnoj Gori, jos je znacajnije sto su se na konferenciji mogla cuti iskustva i zapazanja predstavnika saveza slijepih i iz regiona, ali i Evrope, te se tako i potvrdio medunarodni status ovog projekta koji finansira Evropska unija.
Izvrsna direktorica Saveza slijepih Hrvatske, Andreja Veljaca istakla je da je Crna Gora korak ispred Hrvatske posto njih tek sljedece godine ocekuju tri vrste izbora, te da ce zahvaljujuci ovoj konferenciji dodatno nauciti iz primjera Crne Gore.
“Kada je u pitanju uticaj udruzenja civilnog drustva i udruzenja osoba sa invaliditetom na kreiranje uopsteno javnih politika, a u ovom slucaju izbornih politika je jos premali, u odnosu na ono koliko bi trebalo. Vrlo cesto govorimo o onom dijelu “nista o nama bez nas” i uvijek smatramo da trebamo biti dio onog podrucja koje se odnosi na nase zivote, ali se bojim da odluke vrlo cesto donose oni koji nemaju informacije, koji nisu ukljuceni, a zapravo kreiraju nas zivot. Cini mi se da ste vi ipak ovim projektom napravili veliki iskorak u smislu da ste monitorirali, proucavali i dobili egzaktne rezultate koje cete moci koristiti za dalje, te se nadam da cemo po tom pitanju moci uraditi nesto i u Hrvatskoj i regionu,” porucila je Veljaca.
Na situaciju u Sloveniji kada su u pitanju iskustva OSI sa ucescem u izbornom procesu osvrnuo se predstavnik slovenackog saveza slijepih, Stefan Kusar.
“Ako gledamo zakone, mi imamo sve lijepo napisano i sredeno. U samom Ustavu Republike Slovenije imamo da ne smije da dode do diskriminacije na osnovu razlicitih licnih karakteristika, a u Clanu 14 naseg ustava imamo pomenutu invalidnost. Sve na papiru lijepo pise, ali na kraju kada ti dodes na izborno mjesto nema pristupa do zgrade, nema pristupa kabini… Mi smo na kraju morali da tuzimo drzavu preko pojedinaca koji nisu imali pristup do biranja i glasanja,” ispricao je Kusar.
Zbog ovakvih primjera nepristupacnih glasackih mjesta pozvao je na alternative u izbornom procesu.
“Ako bi omogucili glasanje sa elektronskim napravama i certifikatima, preko telefona ili racunara onda bi se bas promijenila ova slika ko bi dosao u Parlament, a ko ne bi,” smatra Kusar.
Dobre alternative za OSI koje ucestvuju u izbornom procesu predlozio je i izvrsni direktor Evropskog saveza slijepih, Lars Bosselman.
“U nekim zemljama postoje dobri primjeri dostavljanja sablona na Brajevom pismu na kojima se nalazi lista kandidata i politickih partija koji omogucavaju osobama sa potpunim ili djelimicnim ostecenjem vida da zaista samostalno donesu odluku i da glasaju. Ipak, postoje kompleksni izborni procesi gdje se bira izmedu mnostva lista i kandidata, te je takve liste teze prikazati u obliku formulara na Brajevom pismu, te su elektronske i online varijante glasanja pristupacnije u tim situacijama,” kazao je Bosselman.
Cilj ove dvodnevne konferencije je bio da se osim apela za stvaranje boljih uslova za ostvarivanje aktivnog glasackog prava osoba sa invaliditetom, siroj javnosti i politickim subjektima u drzavi uputi poziv da OSI pocnu vise cijeniti i u oblasti pasivnog glasackog prava, odnosno da mogu biti birani za znacajne funkcije u drzavi.
“Jako je izazovno kada kazemo da u politickom zivotu zelimo da damo svoj glas i da djelujemo u razlicitim poljima u skladu sa sopstvenom ekspertizom, da ne odemo predaleko i da ne odbacimo onaj dio iskustva u politikama koje se ticu invalidnosti, pa da nekako odbacimo uopste taj vid djelovanja jer zaista mi necemo dozivjeti trenutak u kome ce o invaliditetu moci da govori neko drugi, a ne osobe sa invaliditetom. Mi smo tek u pocetnoj fazi gdje se borimo uopste za ulazak u politicki zivot,” saopstio je predsjednik Saveza slijepih Crne Gore, Andrija Samardzic.
Da bi osobe sa ostecenjem sluha takode zeljele da se ukljuce u politiku, ali da prepreku predstavlja nedostatak prevodilaca za znakovni jezik ukazao je predsjednik Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore, Darko Mijuskovic.
“Do sada nikada nisam ucestvovao u politickim procesima, zbog toga sto je nas glavni problem sto nemamo prevodioce, a prije svega nema ni obuka na kojima bi se osobe sa ostecenjem sluha mogle edukovati i nauciti nesto vise o politickim procesima,” istakao je Mijuskovic.
S druge strane, izvrsni direktor Udruzenja za podrsku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, Samir
Guberinic jeste aktivno ucestvovao u politickim procesima kao clan Stranke pravde i pomirenja, te je sa prisutnima podijelio svoja iskustva.
Izvrsni direktor NVO Mozaik Niksic, Blagoje Sturanovic je takode izrazio zelju da ucestvuje u politickom procesu, ali je bio sprijecen nepristupacnoscu vaznih politickih institucija osobama sa invaliditetom koje zavise o pomagala. Dodao je i da partije na njihov racun samo pokusavaju da “skupe poene”.
“Imao sam pozive da ucestvujem u promotivnom spotu jedne partije, takode sam imao ponude da ucestvujem u njihovom radu, pripremi njihovih dokumenata i socijalnog programa, kako ga oni nazivaju, koji je samo tu pro-forme, jer kao sto znamo, u zadnjem izbornom ciklusu nismo imali neke posebne programe koji se ticu problema osoba sa invaliditetom, vec su pomenuti cisto da bi ispostovali tu formu,” kazao je Sturanovic.
Zbog svih ovih problema, izazova i nerazumijevanja sire javnosti sa kojima se susrecu OSI izuzetno je znacajno sto je u Crnoj Gori uprilicena jedna ovakva konferencija kako bi se glas osoba sa invaliditetom zaista cuo, kako bi kvalitetnije ostvarivali svoje aktivno glasacko pravo, pocele se izgradivati mogucnosti za vecu zastupljenost u politickom zivotu i kako bi se na osobe sa invaliditetom pocelo gledati kao neizostavne cinioce demokratskog drustva.
“Neophodno je da se sto prije formira i aktivira Odbor za izbornu reformu i da u radu Odbora bude
obavezno ukljucen i civilni sektor, ukljucujuci predstavnike organizacija osoba sa invaliditetom.
Neophodno je da pitanje osoba sa invaliditetom bude vise zastupljeno u programima politickih partija u Crnoj Gori, te da se partije posvete stvaranju uslova za ukljucivanje osoba sa invaliditetom u radu politickih subjekata. Izazovi i prepreke u ostvarivanju birackog prava su dosta slicni i u regionu, te smo zakljucili da ne postoji jedan univerzalni model koji bi mogao da se primijeni na svaku drzavu, Stoga se nadam da cete svi sa nama i u narednom periodu raditi na unapredenju ucesca u javno politickom zivotu osoba sa invaliditetom,” podvukao je izvrsni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanovic.
