Preskoči na sadržaj

Monitoring izvršenja obaveza institucija Vlade u uključivanju principa rodne ravnopravnosti u procesu pridruživanja EU

Objavljeno u Aktuelnosti

Rodna ravnopravnost je temeljna vrijednost EU i kao takva mora biti uključena u proces pridruživanja EU na Zapadom Balkanu. Osiguravanje rodne perspective kroz programe EU, nacionalna strateška dokumenta, ne pokazuje potreban nivo poznavanja principa rodne ravnopravnosti. Crna Gora je potpisnica mnogih međunarodnih dokumenata koji je obavezuju na rad i izvještavanje o istom u skladu sa principima rodne ravnopravnosti. Manjak uključenosti i participacije OCD je izražen naročito u procesu pridruživanja EU, obzirom da rodna ravnopravnost nije prioritetna oblast. Kada se radi o ženama s invaliditetom, situacija je još kompleksnija, obzirom na prisutne stereotipe, predrasude, intersektorsku diskriminaciju, nedostatak pristupačnih servisa podrške, manjak adekvatnih usluga.

Da bi se adekvatnije, pravovremenije, kvalitetnije I efikasnije bavile rodnom ravnopravnošću, OCD bi trebale jačati svoje kapacitete, kako bi mogle da odgovore na brojne problem iz ove oblasti. Prije svega principe rodne ravnopravnosti bi trebalo da baštine i same OCD, da kroz svoj rad daju primjer drugima i da se uključe u dijalog sa institucijama vlade, kao i sa drugim OCD. Poboljšanjem kapaciteta za monitoring, rodne analize, zagovaranje, OCD su spremnije da rade na poboljšanju stanja u oblasti rodne ravnopravnosti.
Odgovornost Vlade, i institucija vlade nije na adekvatnom nivou, po pitanju uključenja principa rodne ravnopravnosti. Opšta preporuka 18 Komiteta Ujedinjenih nacija o eliminaciji diskriminacije žena zahtijeva od zemalja potpisnica da u svojim periodičnim izvještajima obezbijede informacije o ženama s invaliditetom. Komitet takođe traži da se izvještava o mjerama koje su preduzete kako bi žene s invaliditetom imale jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama, da bi se osiguralo njihovo ravnopravno učešće u svim oblastima društvenog i kulturnog života.
Član 23 UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom obavezuje države potpisnice da preduzmu mjere kojima će se eliminisati diskriminacija osoba s invaliditetom u oblastima prava na brak, porodicu, roditeljstvo i partnerstvo. Unaprjeđenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja je ključ ostvarivanja održivog razvoja, zdravlja i blagostanja.
Iako je država Crna Gora potpisnica obje pomenute konvencije, još uvijek je uvreženo shvatanje da žene s invaliditetom ne mogu da imaju seksualni život, niti da se ostvare u materinskoj ulozi. Nedostatak informacija i odgovarajuće podrške, kao i arhitektonske i druge barijere doprinose ovim predrasudama. Medicinski stručnjaci često misle da ženama s invaliditetom nisu potrebne zdravstvene usluge na planu reproduktivnog zdravlja. Ženama s invaliditetom, naročito ženama s psihosocijalnim invaliditetom, uskraćuje se pravo na odlučivanje o reproduktivnom zdravlju i rađanju. Često se podvrgavaju različitim medicinskim procedurama bez saglasnosti (sterilizacija, kontracepcija, abortus) ili im se oduzimaju djeca. Sistem podrške za očuvanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena s invaliditetom ne postoji. Važno je razviti svijest da je ženama s invaliditetom takva podrška podjednako potrebna kao i svim drugim ženama. Osim pomenutog, žene s invaliditetom su najčešće u dilemama kada su u pitanju navedene sfere, obzirom da ih društvo, porodica, sistem ne informiše ravnopravno, jednako i u dovoljnoj mjeri.
Institucije Vlade još uvijek ne uključuju principe rodne ravnopravnosti na adekvatnom I zadovoljavajućem nivou. Usled mnogih obaveza kako u oblasti pridruživanja EU, tako I u oblasti implementacije međunarodnih dokumenata, izostaju rezultati kojima se podstiče, podržava, promoviše rodna ravnopravnost. S tim u vezi, važno je pozvati institucije Vlade na odgovornost u implementaciji obaveza.

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

ten − eight =