Preskoči na sadržaj

Deklaracija Evropskog saveza slijepih – Pristupačnost informacija: ključne oblasti diskriminacije osoba oštećenog vida

Objavljeno u Aktuelnosti

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) zahtijeva od država članica da osiguraju da osobe s invaliditetom (OSI) dobiju jednaku pristupačnost i mogućnosti prema zakonu i da se uzdrže od praksi koje su diskriminatorne prema njima. Cilj CRPD-a je potpuna inkluzija osoba s invaliditetom u društvo, a nediskriminacija podrazumijeva pozitivnu akciju, odnosno razumne adaptacije za zadovoljavanje specifičnih zahtjeva OSI. Ovo uključuje pažnju da informacije koje se kreiraju budu pristupačne.
Evropski savez slijepih (EBU) održalo je 18. i 19. oktobra 2022. godine završni događaj projekta PARVIS (Promovisanje svijesti o pravima osoba s oštećenim vidom u inkluzivnom društvu) u obliku webinara o nediskriminaciji, tačnije za razmjenu o najčešćim oblicima diskriminacije koje doživljavaju osobe s oštećenim vidom (OOV) zbog neispunjenja prisatupačnosti informacija u nekim
ključnim oblastima za njihovo uključivanje u društvo.
Prisutno je bilo oko 30 učesnika koji su predstavljali 17 nacionalnih organizacija članica – iz 13 zemalja EU i 4 zemlje koje nisu članice EU – pored gostiju sa Univerziteta u Lidsu i naše krovne grupe Evropskog foruma osoba s invaliditetom.
Zanimljivo je da se najviše zabrinutosti oko pristupačnih informacija, u sve tri fokusne oblasti, odnosi na upotrebu neprilagođenih informacionih tehnologija (IT), bez alternativnih kanala informisanja za OOV. Informacije na mreži, bilo da se radi o internetu, intranetu ili putem aplikacija, postale su nova normalnost, ali OOV su često zanemarene u ovom novom okruženju: razvoj novih IT alata raste brzo, ali prečesto se malo prioriteta daje pristupačnosti za sve.
U oblasti obrazovanja, obrazovne ustanove sve više koriste onlajn alate za komunikaciju sa učenicima/studentima ili roditeljima o bitnim aspektima života u ustanovi, obrazovnim programima, rasporedu časova, ocjenama, zadacima itd.
Ipak, daleko od dovoljno pažnje se posvećuje – bilo na od samog početka („po dizajnu“) ili kako se problemi pojavljuju u praksi – pristupačnosti web stranica, aplikacija ili softvera za korisnike djelimično oštećenog vida, kako bi se osiguralo da oni nisu diskriminisani u obrazovanju. Trajne zadane postavke platforme
Pronote u Francuskoj, opisane od strane naše francuske organizacije članice, ilustruju kako stupanje na snagu Direktive EU o pristupačnosti interneta ovdje ne uspijeva.
Takođe se često navodi da su IT problemi uzrok nepristupačnih informacija u zdravstvu, uglavnom bolničkih informacija o terminima i boravcima, ali i, što je još iznenađujuće, opštih informacija o programima javnog zdravlja. Iskustvo koje je prijavila naša organizacija članica u Velikoj Britaniji je značajno: često se prijavljuju neuspjesi u ispunjavanju preciznih zahtjeva Standarda pristupačnih zdravstvenih informacija, što otkriva da veliki dio zdravstvenog sistema i daljenije svjestan standarda.
Što se tiče zapošljavanja, javne službe za zapošljavanje daleko od toga da dovoljno vode računa o pristupačnosti svojih sve digitalnijih informacija i komunikacija. Ali stvari ne idu na bolje u zapošljavanju, jer poslodavci i dalje uglavnom ne obezbjeđuju razumne adaptacije na radnom mjestu, odnosno softverima i IT sistemima koji su prilagođeni korišćenju čitača ekrana. Naša organizacija članica u Crnoj Gori razotkrila je jaz između stvarnosti i obaveza poslodavaca prema nacionalnom Zakonu o rehabilitaciji i zapošljavanju OSI.
Kriza KOVID-19 dramatično je razotkrila pitanje, posebno u oblastima obrazovanja i zdravstvene zaštite, o tome kako bi IT, ako nije pristupačan, mogao dodatno izolovati i isključiti OOV umjesto da omogući i uključi ih kako bi se razumno očekivalo da to učine.
Naravno, pristupačnost informacija zasnovanih na IT-u samo je dio diskriminacije s kojom se OOV suočavaju u ove tri ključne oblasti. Međutim, zbog sve veće važnosti u savremenom životu, osjećamo potrebu da damo sljedeće preporuke:

– Gdje god se javno finansiranje koristi za razvoj IT softvera, uključujući javne nabavke, javne vlasti treba da postavljaju stroge zahtjeve pristupačnosti, ispunjavajući principe univerzalnog dizajna.
– OOV ili reprezentativna udruženja treba da budu uključena u proces omogućavanja pristupa softveru (Ništa o nama, bez nas).
– OOV uvijek treba dati mogućnost alternativnog načina pristupa digitalnim informacijama ili komunikaciji.
– Privatni sektor mora pojačati svoje napore da razvije potpuno pristupačna rješenja, čak i kada to nije izričito propisano zakonom.
– Sve obrazovne ustanove, pružaoci zdravstvenih usluga, posebno oni koji primaju javna sredstva, kao i službe za zapošljavanje i poslodavci, treba da obezbijede da softverski programi i sistemi koje koriste budu pristupačni OOV.
– Organi javne vlasti treba da ulože sve napore da podignu svijest o obavezama prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, kao i prema zakonu EU i nacionalnom pravu, i da razviju stručnost u oblasti dostupnosti i pristupačnosti IT-a.
– Sve zainteresovane strane treba da podstiču i olakšavaju povratne informacije o nedostacima u oblasti pristupačnosti informacija i da djeluju na tome kako bi poboljšali svoje IT sisteme.
– Sami žalbeni mehanizmi treba da budu pristupačni i lako dostupni, a OOV treba da budu proaktivno informisane o njima i zaštićene od straha od daljih poteškoća ako ih koriste.
– Vlasti određene da nadgledaju pristupačnost web stranica i aplikacija javnog sektora treba da tretiraju oblasti obrazovanja, zapošljavanja i zdravstva kao prioritet kako bi osigurale društvenu uključenost OOV.
Ovo su zapažanja i preporuke koje ćemo iznostiti u svakoj prilici relevantnim akterima i pozivamo sve zainteresovane strane da ih pokažu u svom zagovaranju.

O PARVIS-u

Uz podršku Evropske komisije, projekat PARVIS ima za cilj podizanje svijesti o pravima građana djelimično i potpuno oštećenog vida u Evropi. Fokusira se na 10 prava proizašlih iz CRPD-a, uključujući pravo na pristupačne informacije.
Uključuje naše organizacije članice iz Slovačke, Njemačke, Crne Gore, Francuske, Litvanije, Portugala i Španije, plus Holandiju i Švedsku koje djeluju kao partneri.

O EBU

EBU je jedno od šest regionalnih tijela Svjetskog saveza slijepih i promoviše interese osoba potpuno i djelimično oštećenog vida u Evropi. Naša 41 nacionalna organizacija članica u Evropi uključuje 25 država članica Evropske unije (sve EU osim Letonije i Malte).

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

2 + eleven =