Preskoči na sadržaj

Važnost faksimila kao ličnog potpisa za osobe oštećenog vida

Objavljeno u Aktuelnosti

Pitanje korišćenja faksimila značajno je za sve građane, ali posebno za osobe s invaliditetom (prvenstveno za osobe s oštećenjem vida i osobe s ograničenim pokretima ruku). Važno je napomenuti da ovaj vid ličnog potpisa nije pravno regulisan, uprkos činjenici da bi na ovaj način osobama oštećenog vida bilo omogućeno korišćenje faksimila u službenoj i ličnoj upotrebi u Crnoj Gori, za različit i širok opseg pitanja, a prije svega onih koja se odnose na oblast pristupa pravdi i
regulisanja prava na lična dokumenta i isprave. Naime, trenutni crnogorski pravni sistem ne poznaje faksimil, kao lični potpis, pa se tako osobe s invaliditetom, suočavaju s diskriminacijom po osnovu invaliditeta u postupcima pred organima, pristupu pravdi ali i drugim oblastima, i područjima, odnosno pitanjima od životnog značaja.

Umjesto priznavanja potpisa faksimilom trenutne garancije smatraju se diskriminatornim i omalovažavajućim za sve osobe s invaliditetom, ali kao i svojevrsnu prepreku i za druge građane kada izvršavaju svoje obaveze ili ostvaruju prava. U situaciji kada su osobe s invaliditetom, posebno osobe s oštećenim vidom, učesnici u postupku pred sudom, kada trebaju potpisati neki dokument, to moraju učiniti otiskom prsta, u koliko se ne potpisuju svojeručno. Ovim činom obezvređuje se i poznavanje Brajevog pisma, kao prvog pisma za neke osobe s oštećenjem vida, čime se ne može reći da su iste nepismene. Takođe, svakodnevno su prisutne situacije gdje šalterski službenici ne dozvoljavaju osobama oštećenog vida upotrebu faksimila kao validnog potpisa, gdje kao opravdanje navode mogućnost raznih zloupotreba, posebno u oblasti raspolaganja imovinom I novcem. Međutim, potencijalne zloupotrebe ni na koji način ne smiju biti opravdanje za diskriminaciju.

Na ovaj način se osobe s invaliditetom, od kojih su neke od njih vrlo obrazovane i s dugim profesionalnim i akademskim kvalifikacijama, ponižavaju i omalovažavaju, te vrijeđa njihovo dostojanstvo i integritet, a nerijetko krši i privatnost.

Nažalost, važeći Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom ne prepoznaju uskraćivanje, onemogućavanje i ograničavanje izbora načina ličnog potpisa kao diskriminaciju, pa tako ni Analiza usklađenosti zakonodavstva u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom, sa preporukama za harmonizaciju ne tretira ovo pitanje, niti je samim tim utvrdila nadležnost organa koji bi trebao regulisati ovo pitanje.

Sve  navedeno ukazuje na  nužnost  zakonskog regulisanja potpisivanja putem faksimila čime bise spriječila diskriminacija osoba sa invaliditetom, a isto bi imalo pozitivne efekte i na  sve građane koji iz bilo kog razloga žele da koriste faksimil kao svojeručni potpis.

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

1 × two =