Preskoči na sadržaj

NORMATIVNI OKVIR ZA KORIŠĆENJE FAKSIMILA KAO SVOJERUČNOG POTPISA

Objavljeno u Aktuelnosti

Iako  nije zakonski regulisano korišćenje faksimila kao svojeručnog potpisa osoba sa oštećenim vidom i drugih osoba koje se otežano potpisuju ili se ne mogu svojeručno potpisati u pravnom sistemu Crne Gore postoje propisi koji regulišu ovjeru potpisa i korišćenje faksimila u pojedinim profesijama. 

Ovjera potpisa je regulisana Zakonom o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa (Službeni list Crne Gore br. 85/18), a ovjera se vrši kod osnovnog suda, organa lokalne uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara. U ovom zakonu se pod ovjerom potpisa i rukopisa podrazumijeva potvrđivanje njihove autentičnosti, pri čemu se prilikom ovjere potpisa ne utvrđuje istinitost sadržaja isprave koja je potpisana. Ovo ukazuje na to da bi osoba sa oštećenim vidom koja se potpiše putem faksimila na nekom dokumentu, a bilo ko dovede u pitanje  autentičnost potpisa svaki put morala da isti ovjeri kod suda, organa lokalne uprave ili notara pri čemu se izlaže  dodatnim troškovima. Prilikom ovjere potpisa osoba čiji se potpis ovjerava mora  se svojeručno potpisati na ispravi  koja se ovjerava, a  ako  se radi o nepismenom licu ili licu koje nije u mogućnosti da se potpiše, ono  ostavlja otisak prsta na ispravi. Ovjera potpisa podrazumijeva i ovjeru otiska prsta na ispravi. Kada se ovjerava potpis  osobe sa oštećenim vidom ili kako u zakonu  pišeslijepog lica” (pogrešan termin) ili nepismenog lica, ovlašćeno lice je dužno da  tom licu prije ovjere potpisa pročita ispravu na kojoj se ovjerava potpis.

Kao što se  može primijetiti u ovom zakonu se  u svim normama koje se odnose na ovjeru potpisa propisuju ista pravila za osobesa oštećenim vidom i  nepismene osobe, a što je  neprihvatljivo iz razloga što osobe sa oštećenim vidom   nijesu nepismene i ako neke od njih, kao što su osobe koje imaju potpuno oštećenje vida od rođenja nijesu u mogućnosti da se potpišu na uobičajen način putem crnog tiska. Osobe sa potpunim oštećenjem vida se opismenjavaju  na brajevom pismu  i nerijetko stiču diplomu visokog obrazovanja uključujući i  zvanje magistra i doktora nauka, pa je iz tog razloga neprihvatljivo i u zakonskim tekstovima ove osobe  stavljati u istu ravan sa  nepismenim osobama.

Korišćenje  faksimila  je normativno regulisano samo u slučaju zdravstvenih radnika. Zakon o zdravstvenoj zaštiti  daje nadležnost ljekarskoj, stomatološkoj i farmaceutskoj komori da zdravstvenim radnicima dodjeljuju broj faksimila i vode registar faksimila zdravstvenih radnika. Podzakonski akt koji detaljnije reguliše korišćenje faksimila od strane zdravstvenih radnika  je Pravilnik o načinu izdavanja, upotrebesadržini faksimila (Sl. List CG 27/16, 41/16, 75/18). Ovim Pravilnikom je precizirano da se faksimil upotrebljava prilikom neposrednog pružanja zdravstvene zaštite, za ovjeru medicinske dokumentacije, a dobija se na zahtjev doktora medicine, doktora stomatologije, doktora farmacije, diplomiranog farmaceuta, diplomiranog farmaceuta-medicinskog biohemičara, magistra farmacije, kao i bachelora primijenjene fizioterapije, specijaliste primijenjene fizioterapije, magistra fizioterapije i doktora fizioterapije. Faksimil  u skladu sa  ovim Pravilnikom izdaje ljekarska, stomatološka, farmaceutskakomora fizioterapeuta, a  u Članu 9. je regulisan izgled faksimila.  Faksimil je pravougaonog oblika dimenzija 45×20 mm sa natpisom u vodoravnim redovima: U prvom redu  – “broj faksimila”, u drugom redu – “ime i prezime, stručno i naučno zvanje”, u trećem redu – “specijalnost”,  u četvrtom redu – broj licence za rad/ broj licence iz prakse.

Uzimajući u obzir  sve norme  pomenutih propisa može se zaključiti da  ovi propisi ne omogućavaju osobama sa oštećenim vidom da koriste faksimil  kao svojeručni potpis, ali istovremeno sadrže pravila koja  mogu biti  polazna osnova  za sveobuhvatno  zakonsko  regulisanje  korišćenja faksimila kao svojeručnog potpisa. Ako je  normativno  regulisano korišćenje faksimila od strane zdravstvenih radnika za potpisivanje medicinskih izvještaja koji  se smatraju  dokumentima od  posebnog značaja u smislu zaštite  podataka o ličnosti, onda ne bi smjelo da  bude prepreka da se  zakonski reguliše i izdavanje i korišćenje faksimila   od strane  drugih  građana. U našem fokusu  je  omogućavanje korišćenja faksimila kao svojeručnog potpisa osoba sa oštećenim vidom i osoba sa  tjelesnim invaliditetom koji nijesu u mogućnosti da se  potpišu na uobičajen način, na crnom tisku, ali smatramo da bi  sveobuhvatnim  zakonskim propisom  trebalo regulisati korišćenje faksimila i od strane  osoba koje se mogu  potpisati na uobičajeni način. Zakonski zastupnici različitih pravnih lica imaju  potrebu da svakodnevno potpisuju veliki broj dokumenata koje bez zakonskog osnova nerijetko potpisuju upravo faksimilom, pa  bi zakonsko regulisanje faksimila kao svojeručnog potpisa bilo prioritet našeg društva.

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

seventeen − thirteen =