Preskoči na sadržaj

Bigović Kulić: Izbornom reformom i profesionalizacijom izborne administracije unaprijediti uslove za ostvarivanje biračkog prava OSI

Objavljeno u Aktuelnosti

Prema preliminarnim nalazima sistematskog posmatranja izbora u odnosu na elemente pristupačnosti koje je na dan održavanja vanrednih parlamentarnih izbora 11. juna sprovedeno od strane Saveza slijepih Crne Gore, ni u ovom izbornom procesu nije zabilježen značajan napredak kad je riječ o uslovima za samostalno, tajno i dostojanstveno glasanje osoba s invaliditetom (OSI), kazala je u intervjuu za Savez slijepih Crne Gore pomoćnica direktora, Katarina Bigović Kulić.

Ističe da Opštinske izborne komisije (OIK) nijesu ispoštovale zakonske procedure, kao ni podzakonske akte koje je Državna izborna komisija (DIK) usvojila u martu prošle godine.
Sistematsko posmatranje vanrednih parlamentarnih izbora, podržano od Nacionalnog demokratskog instituta, koje je sprovedeno po prvi put, kako je rekla, imalo je dva cilja.

„Prvi je prikupljanje i analiza podataka o pristupačnosti biračkih mjesta i izbornog materijala, dok je drugi cilj zagovaranje unapređenja uslova za ravnopravnije učešće OSI u izbornim procesima“, navela je Bigović Kulić.

Govoreći o posmatračkoj misiji, istakla je da je vanredne parlamentarne izbore ispred Saveza slijepih posmatralo 50 posmatrača/ica, među kojima je bilo i osam osoba s invaliditetom, te je proces bio krajnje inkluzivan.

„Posmatrači su tokom izbornog dana posjetili 505 biračkih mjesta, u 80 odsto crnogorskih opština“, navela je.

Naglašava da je posmatranjem bilo obuhvaćeno dvadeset lokalnih samouprava i to Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Gusinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Tuzi, Ulcinj, Žabljak i Zeta.
Istakla je da posmatranje nije vršeno u Budvi, Petnjici, Plužinama, Tivtu i Šavniku, iz razloga što su izostale prijave posmatrača iz navedenih opština.

Posmatranje je, kako dodaje, vršeno u odnosu na pet kategorija, a to su: okolina, prilaz, ulazni prostor biračkog mjesta, rad biračkog odbora i uređenost prostora gdje se birački odbor nalazi u odnosu na fizičku pristupačnost, kao i pristupačnost izbornog materijala.

„Našim posmatračima/icama je bilo omogućeno da nesmetano izvrše posmatranje na svim biračkim mjestima koja su bila predmet posmatranja.
Savez slijepih je poslao DIK informaciju da će posmatrači/ice na izborni dan vršiti određena mjerenja koja se odnose na širinu ulaznih vrata, visinu praga, visinu postavljene niže police u kabini i visinu glasačke kutije. I ovim putem se zahvaljujemo DIK što je prepoznala značaj mjerenja i dobijanja objektivnih rezultata“, podvukla je.

Kad je riječ o ključnim nalazima u posmatranim kategorijama, navodi da je okolina biračkog mjesta bila potpuno pristupačna na svega 12,7 odsto posmatranih biračkih mjesta.

„Na 87,3 odsto posmatranih biračkih mjesta, parking se nije nalazio u neposrednoj blizini, nije bio označen znakom pristupačnosti, nije bio adekvatnih dimenzija, ili je u okolini bilo parkiranih automobila koji su blokirali pristup osobama s invaliditetom“, kazala je Bigović Kulić.

U pogledu prilaza biračkom mjestu, dodaje, na 57,6 odsto biračkih mjesta prilaz je bio pristupačan osobama s invaliditetom, što znači da je ivičnjak, ukoliko je postojao bio niži od dva cm i da nijesu postojale druge barijere poput stubića, žardinjera i sl.

Istakla je i da je teren prema biračkim mjestima bio izrađen od klizajućih materijala, mermera, linoleuma na 13,3 odsto biračkih mjesta, što je predstavljalo rizik za kretanje osoba s invaliditetom.

„Kada je u pitanju ulazni prostor u biračka mjesta, pokazalo se da lokacije za biračka mjesta nijesu adekvatno izabrane. Iako je DIK usvojila izmjene određenih podzakonskih akata, na čak 83,8 odsto biračkih mjesta ulazni prostor nije bio pristupačan. Na ulaznim prostorima koji nijesu bili ravni, u 63 odsto slučajeva nije bilo rampe, ili je ukoliko je bilo, ona bila nagiba višeg od 8%, uz postojanje stepenica, što je predstavljalo otežavajući faktor za korisnike kolica, korisnike pomagala poput hodalice ili bijelog štapa, kao i za osobe koje se otežano kreću“, rekla je Bigović Kulić.

„Interesantan je podatak da su dvokrilna vrata postojala na ulazu biračkog mjesta u čak 67,3 odsto slučajeva, a da drugo krilo nije bilo otvoreno na 45,5 odsto, čime je onemogućen adekvatan prolaz za korisnike kolica. Ova prva tri segmenta koja se odnose na okolinu, prilaz i ulazni prostor, pokazuju da OIK prilikom odabira lokacija za biračka mjesta nijesu postupile u skladu sa podzakonskim aktom DIK-a i da su grubo prekršile pomenute akte. Takođe, ovi segmenti pokazuju i da Ministarstvo unutrašnjih poslova koje predlaže potencijalna biračka mjesta, ne uzima u obzir elemente pristupačnosti. Nalazi govore da su upravo iz navedenih razloga mnoge OSI ostale uskraćene za pravo glasa“, napominje Bigović Kulić.

Govoreći o izbornom materijalu, odnosno pristupačnim informacijama, ističe da je primjetan djelimičan izostanak poštovanja propisanih procedura, budući da OSI nijesu učestvovale u radu biračkih odbora.

„Na samo 17 od ukupno 505 posmatranih biračkih mjesta je bilo predstavnika OSI u biračkom odboru. Takođe, naši posmatrači su bilježili i neke od odgovora, pa je tako jedan od odgovora na pitanje da li u sastavu biračkog odbora ima osoba s invaliditetom bio „Hvala bogu nemamo. Svi smo zdravo“, što govori o potpuno neadekvatnom pristupu prema osobama s invaliditetom i neophodnosti profesionalizacije izbornih tijela, ali i dodatne edukacije članova biračkih odbora“, naglašava Bigović Kulić.

Što se tiče uređenosti biračkih mjesta, naša sagovornica ističe da ista nijesu bila uređena na način kojim bi bilo omogućeno samostalno i nesmetano kretanje i glasanje biračima s invaliditetom.

„Kada govorimo o uslovima za osobe koje su korisnici kolica ili osobe nižeg rasta, moramo konstatovati da je na nešto više od 50 odsto biračkih mjesta, niža polica bila pravilno postavljena, kao i visina glasačke kutije i da nijesu prelazile 85 cm. Kada su u pitanju elementi za osobe oštećenog vida, svega 21,4 odsto biračkih mjesta bilo je u potpunosti pristupačno osobama oštećenog vida“, pojašnjava Bigović Kulić.

Etison trake su, dodala je, izostale na 66,5 odsto biračkih mjesta.

„Tamo gdje su bile postavljene, u 33,5 odsto slučajeva su uglavnom bile kontrastne boje od boje poda i bile su izražajno vidljive, dok su u 22,4 odsto slučajeva bile postavljene pravilno, tako da su vodile od ulaznih vrata do stola za kojim sjedi birački odbor, dalje do glasačke kabine i glasačke kutije, s linijom povratka do izlaza, te je na tim mjestima bilo omogućeno samostalno kretanje osoba oštećenog vida“, precizirala je Bigović Kulić.

Prema njenim riječima, šabloni za glasanje postojali su na 95,8 odsto biračkih mjesta, ali u čak 37,4 odsto slučajeva nijesu bili na stolu sa drugim izbornim materijalom.

„Moram istaći da su šabloni na ovim parlamentarnim izborima bili izrađeni od čvrstog materijala, sa prorezima koji su onemogućavali vidljiv otisak hemijske olovke, te je tako bilo osigurano tajno glasanje osoba oštećenog vida. Takođe, brošure sa sadržajem glasačkog listića na Brajevom pismu bile su dostupne na 93,5 odsto biračkih mjesta.“, istakla je.

Na pitanje da li je tokom ovog izbornog procesa uočen napredak u pogledu poštovanja zakonskih procedura koje se odnose na učešće OSI na izborima, Bigović Kulić je kazala da nije moguće konstatovati značajniji napredak u odnosu na ranije izborne cikluse.

„Pohvalno je što je DIK koja je bila odgovorna za izborni materijal pratila podzakonske akte koje je usvojila, tako da su i šabloni i brošure na Brajevom pismu bili izrađeni adekvatno. Sa druge strane, kada govorimo o uređenosti biračkih mjesta, kao što sam već navela, OIK su grubo prekršile podzakonske akte na većini biračkih mjesta, te su tako mnogim OSI onemogućile da nesmetano i dostojanstveno ostvare svoje biračko pravo“, ocijenila je Bigović Kulić.

Osvrnula se i na rad pozivnog centra za prijave nepravilnosti od strane birača s invaliditetom, koji je tokom izbornog dana funkcionisao u prostorijama Saveza, navodeći da su primljene svega četiri prijave.

„Može se konstatovati da je ovako mali broj prijava uslovljen prije svega zbog obeshrabrenosti OSI da prijave nepravilnosti, zbog dugotrajnog nerješavanja problema pristupačnosti biračkih mjesta, ali bih rekla da je razlog i to što od jednog do drugog izbornog ciklusa bilježimo iste nepravilnosti, ponavljamo preporuke, ali ih institucije odgovorne za sprovođenje izbora ne uzimaju za ozbiljno i ne rješavaju. Kad je riječ o prijavama koje smo primili, odnosile su se na ulaz biračkog mjesta, gdje korisnik invalidskih kolica nije mogao ostvariti svoje biračko pravo.
Postojale su stepenice i nije bilo rampe, što se prema riječima ove osobe dešava već treći put ove godine. Takođe, u radu biračkih odbora zabilježena je nepravilnost prilikom postavljanja glasačkog listića u šablon za glasanje. Prijavljeno je i da birački odbor nije dozvolio osobi oštećenog vida da glasa uz podršku asistenta kojeg je sama izabrala, a notirali smo i prijave koje se odnose na neadekvatno osvjetljenje i nepostojanje etison traka“, navela je Bigović Kulić.

Govoreći o preporukama koje će se naći u finalnom izvještaju, pomoćnica direktora SSCG ističe da će preporuke biti adresirane ka Vladi, Skupštini, Državnoj izbornoj komisiji, Opštinskim izbornim komisijama, ali i političkim partijama, organizacijama civilnog društva, medijima i donatorima.

„Konkretna preporuka je da se započne proces sveobuhvatne izborne reforme, odmah nakon uspostavljanja novog saziva Skupštine, kako bi se osiguralo puno ostvarivanje prava OSI. Važno je dati prioritet profesionalizaciji izborne administracije na svim nivoima i omogućiti adekvatno sprovođenje izbornih procesa od strane izbornih tijela. Neophodno je obezbijediti i osigurati svrsishodno učešće organizacija OSI u procesu izborne reforme“, poručuje Bigović Kulić.

Intervju je kreiran u okviru projekta “Biram da biram” koji realizuje Savez slijepih Crne Gore. Projekat je podržan kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sadržaj ovog intervjua isključiva je odgovornost Saveza slijepih Crne Gore i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave. 

Intervju na engleskom jeziku možete preuzeti i pročitati u nastavku – izbori (1) .

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

thirteen + nine =