Savjetnica za međunarodne odnose, Katarina Bigović Kulić, prisustvovala je radionici o vanrednim situacijama, koja je održana u Parizu, Francuska, od 6-7.aprila 2022, na poziv predstavnika koji realizuju projekat PROACTIVE.
Katarina je članica Savjetodavnog odbora organizacija civilnog društva koje u saradnji sa institucijama koje pružaju primarnu, prvu pomoć sarađuju na projektu PROACTIVE, koji realizuje Unija željeznica sa partnerima iz više evropskih zemalja. Hemijsko-biološki, radiološki, nuklearni i eksplozivni (CBRNe) incidenti, bilo da su slučajni ili zasnovani na terorizmu, mogu imati veliki uticaj na društvo, a PROACTIVE ima za cilj povećanje efikasnosti svih učesnika u upravljanju velikim i raznolikim grupama ljudi u CBRNe okruženju.
Na radionici je bilo riječi o mogućim incidentima, kako reaguju građani, a kako osoblje prve pomoći: vatrogasne službe, policija, službe prevoznika (autobus, voz..).
U okviru simulacije incidenta posmatrani su mogući scenariji, te se došlo do više zaključaka. Prvenstveno, krenulo se sa pretpostavkom da su ranjive kategorije u incidentu djeca, stariji, osobe s invaliditetom, međutim razvojem situacije, ranjiva grupa, odnosno grupa koja nailazi na prepreke, su i roditelji-staratelji s dječijim kolicima, te turisti, odnosno osobe koje ne govore maternji jezik države u kojoj su se našli kao turisti, sezonski radnici i slično. Iako izrađena pravila predviđaju načine postupanja prema osobama s invaliditetom, primjetno je da kod pravila izostaje poštovanje ljudskih prava i dostojanstva osobe s invaliditetom.
Naime, izostaju informacije u pristupačnim formatima, bilo da se radi o audio informacijama, informacijama na ekranima, lako čitljivim i razumljivim. Trenutna pravila predviđaju da se evakuacija osoba s invaliditetom radi na kraju, nakon što se izvrši evakuacija drugih građana. Kod postupka dekontaminacije, osobe s invaliditetom, baš kao i drugi građani/ke, moraju skinuti svu garderobu i ući u šator, i vrlo često ostaju bez svojih pomagala, asistivnih uređaja, ličnih stvari, koje zbog kontaminacije moraju biti uništene.
Ono što je zabrinjavajuće u postupcima kod ovakvih tipova incidenata, jeste da nema pravila postupanja sa osobom koja je u pratnji psa vodiča, pomagača. Dosadašnja praksa je da se pas vodič, pomagač, odvaja od osobe, i ubija. Iako nisu svi hemijski, biološki, nuklearni, eksplozivni incidentni isti i sa istim posljedicama, ne prepoznaje se potreba da se pas vodič, pomagač izloži dekontaminaciji, i da stručno lice, veterinar, odluči da li je za psa bolje da nastavi život. Ovo pitanje će biti tema narednih diskusija i simulacija, ako bi se došlo do najboljeg rješenja. Ova situacija povukla je i pitanje načina postupanja sa psima tragačima i konjima, koje koriste službe policije.
Iako se činilo da je veći dio posla završen, u narednih godinu dana, slijedi veliki rad u okviru projekta PROACTIVE, kako bi se mapirali svi nedostaci trenutnog stanja i pronašla najadekvatnija rješenja.
