Prvi oktobar, Međunarodni dan osoba treće životne dobi, proglasila je Skupština UN 1990. godine. Ovaj datum je od velikog značaja za sve naše starije kolege, prijatelje, roditelje, komšije, sve članove naše društvene zajednice, koji su joj dali svoj pečat i doprinos, radili na njenoj izgradnji, unaprijeđivanju, uzdizanju.
Zato smo danas u obavezi da im budemo zahvalni i servilni za sve dobro koje su osobe treće životne dobi dale našem društvu, mlađim generacijama, za sve te decenije rada, posvećenosti i energije koju su nam utkali kroz različite sfere društvenog aktivizma i da ih, naročito danas u doba „KOVID krize“, ne zapostavljamo, ne udaljavamo dodatno od nas i da s posebnom brigom i senzibilitetom brinemo o njihovim pravima, potrebama i željama.
Mi se u Savezu slijepih kontinuirano trudimo da u okviru aktivnosti uključimo i osobe treće dobi. S tim u vezi, na svim treninzima, seminarima, radionicama, fokus grupama podstičemo na učešće, aktivno učešće starijih. U saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore sprovodi se i niz aktivnosti u okviru projekta “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba s invaliditetom tokom COVID-19 i budućih kriza”, koji je podržan od strane Evropske Komisije, Austrijske agencije za razvoj i Austrijskog Crvenog krsta, a koji ima za cilj da doprinese jačanju otpornosti starijih i osoba s invaliditetom na Zapadnom Balkanu tokom Covid-19 virusa i budućih kriza, a realizuje se i u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.
Trenutno je aktivno pet telefonskih linija za pružanje psihosocijalne podrške i to:
– u Pljevljima, broj 069/194-460,
SAVEZ SLIJEPIH CRNE GORE
Ul.Njegoševa br.6, 81000 Podgorica
Tel: +382 (0)20 665 368, fax: +382 (0)20 665 377
E mail: savezslijepihcg@gmail.com
http://www.ss-cg.org/ , http://www.zaposliosi.me/
– u Bijelom Polju, broj 069/194-461,
– u Nikšiću, broj 069/194-473,
– u Budvi, broj 069/194-474 i
– u Podgorici, broj 069/194-471.
Kako navodi psihološkinja Olja Koćalo, koja radi na liniji u Pljevljima, korisnici su se obraćali zbog ličnih problema, kao što su usamljenost i socijalna izolovanost, narušavanje rutine, zabrinutost zbog prolongirane neizvjesne epidemiološke situacije izazvane pandemijom COVID-19, pojava depresivne simptomatologije i gubitka volje, prevazilaženje stresa usled hroničnih oboljenja, itd.
Iskustva od mnogih starijih osoba u našoj zajednici nam i dalje mogu biti dragocjena i korisna, pa ih treba čuti i dati im priliku da iskažu svoje stavove, očekivanja, potrebe i sl. Jer, kao što prethodno rekosmo, sve te starije osobe su naši roditelji, prijatelji, komšije, doskorašnje kolege i saradnici, čija građanska i ljudska prava s naročitim uvažavanjem moramo poštovati i u budućnosti mnogo više raditi na njihovoj harmonizaciji i unaprijeđenju.
