Preskoči na sadržaj

Preporuke za starije tokom ljetnjih vrućina

Objavljeno u Aktuelnosti

Osobe starosti 65 i više godina imaju povećan rizik od bolesti povezanih sa vrućinom i potrebna im je posebna njega tokom visokih ljetnjih temperatura.

Faktori rizika uključuju življenje u samačkom domaćinstvu, postojanje hroničnih zdravstvenih problema kao i određene ljekove u terapiji.

Savjetuje se preduzimanje koraka za sprečavanje toplotnog stresa u danima za koje se predviđa da će temperatura porasti iznad 30 ° C.

Faktori koji povećavaju rizik od toplotnog stresa kod starijih osoba obuhvataju:  

Problemi u domenu samopomoćineke starije osobe su fizički slabe ili imaju smanjenu pokretljivost. Ovi faktori im otežavaju da sami sebi pruže odgovarajuću njegu tokom vrućina.
Življenje u samačkom domaćinstvu – u ovakvim situacijama nema nikoga ko bi pružio njegu i pomoć starijoj osobi ako ona ignoriše simptome.
Fizičke promjeneorganizam starije osobe se ne nosi sa naglim stresovima jednako brzo kao što je slučaj sa mlađim osobama. Na primjer, u vrelim danima starije osobe ne znoje se jednako efikasno kao mlađe osobe i time je hlađene tijela manje uspješno.
Hronični zdravstveni problemistarije osobe češće imaju hronične zdravstvene probleme i stanja. Određena stanja čine tijelo ranjivijim na toplotni stres.
Terapijastarije osobe s hroničnim medicinskim stanjima obično redovno uzimaju ljekove. Neki ljekovi mogu ometati sposobnost tijela da vrši termoregulaciju.
Bubrežna oboljenjaosobe koje uzimaju ljekove za probleme sa bubrezima moraju da konsultuju svog ljekara prije nego što samoinicijativno povećaju količinu tečnosti koju piju.

Preporuka je da tokom vrelog talasa, u periodu od 10 do 17 časova, starije osobe ne bi smjele da se izlažu sunčevoj energiji, posebno stariji hronični ili srčani bolesnici i oboljeli od dijabetesa. Ukoliko starija osoba mora da izađe iz kuće preporuka je da to uradi u jutarnjim ili večernjim časovima.

Prilikom izlaska starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom.

Ukoliko se radi o starijoj osobi čije kretanje je krajnje otežano neophodno je provjetravanje prostorije u kojoj starija osoba boravi, podešavanje rada klima-uređaja (razlika u temperaturi između spoljne sredine i prostorije ne bi trebalo da bude veća od 7 do 10 °C), navučene zavjese na prozorima i obavezno održavanje higijene prostorije.

Ako koristite kolica, hodalice ili druga metalna pomagala, držite ih u hladu, jer ako su izloženi sunčevoj toploti mogu brzo postati vrući na dodir, pa čak i izazvati opekotine.

Preporučuje se uzimanje do 2 litra vode dnevno (tj. 8 čaša negazirane vode), izbjegavajte izuzetno hladnu tečnost, jer može izazvati grčeve. Takođe je važno konsultovati se sa ljekarom, oko unosa tečnosti ukoliko koristite ljekove za zadržavanje tečnosti.

Preporuka je i uzimanje sezonskog voća i povrća. Hladna jela, voće i salate održavaju hidriranost vašeg organizma, a ujedno ne zahtjevaju da se uključi rerna ili šporet pa će i V dom biti hladniji. Savjetuje se više manjih obroka dnevno i izbjegavanje prženih, pohovanih, slatkih, začinjenih i slanih jela.

Uz redovne ljekarske preglede, pridržavanje ljekarskih uputstava i pravovremeno uzimanje propisanih ljekova, starije osobe bi tokom vrućih i sparnih dana trebale češće da kontrolišu krvni pritisak.

Jako je važno održavati ličnu higijenu, prije svega tuširanjem lakom vodom.

Glavobolja, mučnina i vrtoglavica znak su za uzbunu –  treba se hitno javiti ljekaru ili najbližoj hitnoj pomoći.

Članovi porodice, rođaci, prijatelji, komšije, volonteri u vrijeme ljetnjih vrućina trebalo bi češće da kontaktiraju stariju osobu (minimalno dva puta dnevno).

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

1 + seven =