Preskoči na sadržaj

Preporuke za starije tokom ljetnjih vrućina

Objavljeno u Aktuelnosti

• Osobe starosti 65 i više godina imaju povećan rizik od bolesti povezanih sa vrućinom i potrebna im je posebna njega tokom visokih ljetnjih temperatura.

• Faktori rizika uključuju življenje u samačkom domaćinstvu, postojanje hroničnih zdravstvenih problema kao i određene ljekove u terapiji.

•
Savjetuje se preduzimanje koraka za sprečavanje toplotnog stresa u danima za koje se predviđa da će temperatura porasti iznad 30 ° C.

Faktori koji povećavaju rizik od toplotnog stresa kod starijih osoba obuhvataju:  

• Problemi u domenu samopomoći – neke starije osobe su fizički slabe ili imaju smanjenu pokretljivost. Ovi faktori im otežavaju da sami sebi pruže odgovarajuću njegu tokom vrućina.
• Življenje u samačkom domaćinstvu – u ovakvim situacijama nema nikoga ko bi pružio njegu i pomoć starijoj osobi ako ona ignoriše simptome.
• Fizičke promjene – organizam starije osobe se ne nosi sa naglim stresovima jednako brzo kao što je slučaj sa mlađim osobama. Na primjer, u vrelim danima starije osobe ne znoje se jednako efikasno kao mlađe osobe i time je hlađene tijela manje uspješno.
• Hronični zdravstveni problemi – starije osobe češće imaju hronične zdravstvene probleme i stanja. Određena stanja čine tijelo ranjivijim na toplotni stres.
• Terapija – starije osobe s hroničnim medicinskim stanjima obično redovno uzimaju ljekove. Neki ljekovi mogu ometati sposobnost tijela da vrši termoregulaciju.
• Bubrežna oboljenja – osobe koje uzimaju ljekove za probleme sa bubrezima moraju da konsultuju svog ljekara prije nego što samoinicijativno povećaju količinu tečnosti koju piju.

Preporuka je da tokom vrelog talasa, u periodu od 10 do 17 časova, starije osobe ne bi smjele da se izlažu sunčevoj energiji, posebno stariji hronični ili srčani bolesnici i oboljeli od dijabetesa. Ukoliko starija osoba mora da izađe iz kuće preporuka je da to uradi u jutarnjim ili večernjim časovima.

Prilikom izlaska starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom.

Ukoliko se radi o starijoj osobi čije kretanje je krajnje otežano neophodno je provjetravanje prostorije u kojoj starija osoba boravi, podešavanje rada klima-uređaja (razlika u temperaturi između spoljne sredine i prostorije ne bi trebalo da bude veća od 7 do 10 °C), navučene zavjese na prozorima i obavezno održavanje higijene prostorije.

Ako koristite kolica, hodalice ili druga metalna pomagala, držite ih u hladu, jer ako su izloženi sunčevoj toploti mogu brzo postati vrući na dodir, pa čak i izazvati opekotine.

Preporučuje se uzimanje do 2 litra vode dnevno (tj. 8 čaša negazirane vode), izbjegavajte izuzetno hladnu tečnost, jer može izazvati grčeve. Takođe je važno konsultovati se sa ljekarom, oko unosa tečnosti ukoliko koristite ljekove za zadržavanje tečnosti.

Preporuka je i uzimanje sezonskog voća i povrća. Hladna jela, voće i salate održavaju hidriranost vašeg organizma, a ujedno ne zahtjevaju da se uključi rerna ili šporet pa će i Vaš dom biti hladniji. Savjetuje se više manjih obroka dnevno i izbjegavanje prženih, pohovanih, slatkih, začinjenih i slanih jela.

Uz redovne ljekarske preglede, pridržavanje ljekarskih uputstava i pravovremeno uzimanje propisanih ljekova, starije osobe bi tokom vrućih i sparnih dana trebale češće da kontrolišu krvni pritisak.

Jako je važno održavati ličnu higijenu, prije svega tuširanjem lakom vodom.

Glavobolja, mučnina i vrtoglavica znak su za uzbunu –  treba se hitno javiti ljekaru ili najbližoj hitnoj pomoći.

Članovi porodice, rođaci, prijatelji, komšije, volonteri u vrijeme ljetnjih vrućina trebalo bi češće da kontaktiraju stariju osobu (minimalno dva puta dnevno).

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

2 × four =