Demografsko starenje svuda u svijetu povećava rizik od diskriminacije na osnovu godina, nasilja nad starijima i rizik od ugrožavanja ljudskih prava. Brojni faktori doprinose tome da su stariji vrlo često pod rizikom od nasilja, a samo neki od njih su: siromaštvo, socijalna isključenost, narušeno fizičko i mentalno zdravlje, funkcionalna zavisnost, pol, godine, pripadnost manjinskim grupama, istorija nasilja u porodici i mnogi drugi. Pored navedenih, važno je istaći i uticaj društva i njihovog uvjerenja da su stariji teret, kako u ekonomskom smislu, tako i onom koji podrazumijeva brigu o njima.
Često vlada mišljenje da nakon odlaska u penziju osoba više ne može da doprinese zajednici, pa se smatra manje vrijednom. Informacije sa terena govore u prilog tome da se nasilje najčešće dešava u porodici, ali je važno istaći da se ono može dešavati i u institucijama i na ulici.
U Crnoj Gori još uvijek se rijetko govori o pojavi nasilja nad starijim osobama. Najprije zbog nedostatka informacija o broju onih koji trpe neki oblik nasilja, bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, seksualnom, finansijskom ili zanemarivanju. Nedostatak informacija je najčešće posljedica toga što se nasilje ne prijavljuje i/ili ne doživi epilog kakav bi trebao biti. Nasilje se ne prijavljuje najčešće zbog straha, sramote, nedostatka podrške, odbacivanja okoline, ali i nepovjerenja. Nasilje ugrožava fizičko i psihičko stanje, dostojanstvo, kvalitet života i sam život (ishod može biti i smrt), može dovesti do pojave bolesti kao posljedice dugotrajnog stresa, ali i do brojnih poteškoća na psihičkom planu, kao što su: strah, napetost, stid, krivica, depresija, napadi panike, poremećaji spavanja, poremećaji ishrane, agresivnost, pokušaj suicida…
Koristimo ovaj datum kao povod da se skrene pažnja javnosti na problem nasilja nad starijima, i to fokusirajući se na tri značajna segmenta suzbijanja ove pojave: informisanje starijih o problemu nasilja, međusektorsku saradnju i podizanje svijesti šire javnosti o prisustvu nasilja nad starijima.
Na sajtu Saveza slijepih možete se informisati kroz par tekstova o položaju starijih OSI u Crnoj Gori. Pored navedenog, od 1. aprila, Savez slijepih, u saradnji sa Crvenim krstom je otvorio pet call linija za starije i osobe s invaliditetom u Podgorici, Pljevljima, Budvi, Nikšiću i Bijelom Polju, putem kojih ciljne grupe mogu dobiti psiho-socijalnu podršku i, između ostalog, informisati se i o tome kako prijaviti nasilje.
Plan Crvenog krsta je da u narednih nekoliko mjeseci otvori dva inovativna centra za njegu starijih u Bijelom Polju i Baru, gdje će stariji i neformalni njegovatelji imati pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama.
Ovim putem apelujemo na poštovanje prava starijih osoba koja se odnose na dostojanstvo i sigurnost svakog čovjeka. Takođe, ukazujemo i na značaj zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija i organizacija kako bi se došlo do realnih podataka o broju starijih koji trpe neki vid nasilja, pružila podrška onima kojima je potrebna i spriječio tragičan ishod.
Izvor: Crveni krst
