Donošenje UN Konvencije o pravima OSI, potpisivanje i ratifikovanje od strane države Crne Gore otvorilo je mogućnosti da se poboljša kvalitet i standard života osoba s invaliditetom. Napredak je spor, evidentan, a u pojedinim oblastima potpuno izostaje.
Prema istraživanju iz 2019, koje je sproveo Savez slijepih, OSI, 82.9% ispitanika, OSI, smatra da OSI mogu ostvariti manja prava, a više od 56% smatra da su OSI svakodnevno diskriminisane.
U oblasti rada i zapošljavanja situacija se i pored dobrih zakonskih normi, ne mijenja, a naročito u poslednje dvije godine. OSI prema pomenutom istraživanju, diskriminaciju prepoznaju najviše u oblasti rada i zapošljavanja, 57.1%.
Situacija sa KOVID19, pokazala je koliko su oblasti života osoba s invaliditetom povezane i koliko zavise jedna od druge. Posledice prepreka i nejednakosti postale su izraženije, ograničenje socijalnih kontakata dovelo je do izolovanosti. Mnoge OSI su bile uskraćene za adekvatne uslove za rad od kuće, na daljinu.
Kako u Crnoj Gori, tako i na nivou EU, osobe s invaliditetom i dalje nailaze na znatne prepreke u mnogim oblastima. Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti OSI je veći (28,4 %) nego za osobe bez invaliditeta (18,4 %).
Prema Konvenciji, članu 27, koji se odnosi na rad i zapošljavanje, države potpisnice su obavezne da OSI priznaju pravo na rad na osnovu jednakosti sa drugima, što uključuje mogućnost da zarađuju za život obavljajući posao koji su slobodno izabrali ili prihvatili na tržištu rada i u radnom okruženju koji su otvoreni, inkluzivni i pristupačni za osobe s invaliditetom. Dalje, zabranjuje se diskriminacija na osnovu invalidnosti u odnosu na sva pitanja vezana za sve oblike zapošljavanja, uključujući uslove regrutovanja, zapošljavanja i primanja na posao, nastavak zapošljavanja, napredovanje u službi, uslove rada, zaštitu zdravlja i bezbjednost na radu.
Zakon o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom, u članu 22, diskriminacija u oblasti profesionalne rehabilitacije, rada i zapošljavanja, diskriminacijom po osnovu invaliditeta u oblasti profesionalne rehabilitacije, rada i zapošljavanja smatra:
1) nezapošljavanje lica s invaliditetom, koje ima jednake ili bolje kvalifikacije, stručne ili radne sposobnosti nego lice bez invaliditeta, u skladu sa zakonima kojima se uređuje oblast rada i oblast profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom;
2) ograničavanje pristupa zapošljavanju, samozapošljavanju ili profesiji, članstvu u organizaciji radnika ili poslodavaca licu sa invaliditetom;
3) propisivanje restriktivnijih pravila koja se odnose na rad i radne uslove, uključujući otpuštanje i zaradu za lica sa invaliditetom;
4) nepreduzimanje i nesprovođenje mjera na prilagođavanju radnog mjesta i uslova za rad u skladu sa posebnim propisima, u skladu sa zakonima kojima se uređuje oblast rada i oblast profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom; i
5) propisivanje drugačijih i nepovoljnih uslova licu ili grupi lica s invaliditetom za ostvarivanje drugih prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonima kojima se uređuje oblast rada i oblast profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom.
Na nivou EU, 50,8% OSI je zaposleno u odnosu na 75% osoba bez invaliditeta. Evropska unija je kroz donošenje Strategije o pravima osoba s invaliditetom za period od 2021-2030, predvidjela niz aktivnosti u cilju razvoja novih vještina za nova radna mjesta:
Komisija poziva države članice:
Komisija će 2022. predstaviti paket za poboljšanje rezultata osoba s invaliditetom na tržištu rada u saradnji s Evropskom mrežom javnih službi za zapošljavanje, socijalnim partnerima i organizacijama osoba s invaliditetom. Paketom će se države članice podržati u sprovođenju relevantnih smjernica za zapošljavanje u okviru evropskog semestra. Usmjerit će se i podstaćiuzajamno učenje o tome kako jačati kapacitete službi za zapošljavanje i integraciju, promovisati perspektive zapošljavanja putem pozitivne diskriminacije i borbe protiv stereotipa, osigurati razumne adaptacije osigurati zdravlje i sigurnost na radu i programi profesionalne rehabilitacije u slučaju khoničnih bolesti ili nesreća te istražiti kvalitetna radna mjesta u okviru zaštićenog zapošljavanja i načine ulaska na otvoreno tržište rada.
Takođe u oblasti podsticanja pristupa kvalitetnim i održivim radnim mjestima,
Komisija će:
Komisija poziva države članice: