Zakon o zaštiti prava potrošača iz 2014. godine uveo je novinu u naš pravni sistem, koja se odnosi na potrošače oštećenog vida, odnosno obilježavanje proizvoda i isticanje njihovog naziva Brajevim pismom.
Pravilnik o vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o robi na Brajevom pismu je inače više puta mijenjan i dopunjavan do danas.
Ovaj podzakonski akt – Pravilnik, koji je bio izmijenjen, dorađen i značajno unaprijeđen u odnosu na obim prava potrošača oštećenog vida, donijelo je Ministarstvo ekonomije 12. jula 2019. godine. To se dogodilo nakon realizovanja projekta „Svi smo stvoreni jednaki“, kojeg je Savez sprovodio u saradnji sa Centrom za zaštitu potrošača i okviru kojeg je pritužba bila upućena Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Kancelarija Zaštitnika je tada utvrdila da su odredbe Pravilnika diskriminatorne i nepovoljne za potrošače oštećenog vida, nakon čega je uputila Mišljenje i preporuku Ministarstvu ekonomije da isti bude unaprijeđen, odnosno da obim prava bude proširen. Ministarstvo ekonomije je 12. jula 2019. pokazalo odgovoran odnos u odnosu na Mišljenje Zaštitnika, a pomenuti Pravilnik je definisao obavezu obilježavanja proizvoda Brajevim pismom na sljedeći način:
Proizvodi za koje se obavještenja o robi ističu na Brajevom pismu su:
– sredstva za ličnu higijenu;
– sredstva za higijenu prostora.
Drugi stav člana 3 bio je takođe izmijenjen i glasio je ovako:
,,U prodajnim objektima u kojima se nalaze proizvodi iz člana 2 ovog pravilnika, trgovac treba da:
– istakne obavještenje na Brajevom pismu na minimum 50% proizvoda;
– obezbijedi da u prvom redu izloženih proizvoda na polici, bude izložen najmanje jedan artikal sa nazivom proizvoda na Brajevom pismu.“.
Navedena rješenja, iako nijesu bila najbolja, bila su prilično unaprijeđena u odnosu na danas važeći Pravilnik, kojeg je resorno Ministarstvo donijelo u tajnosti, mimo ustaljenih procedura i pravila, bez konsultacija sa većinom članova radne grupe koju je Ministarstvo formiralo kako bi se nastavio dijalog zainteresovanih strana u cilju izrade teksta Pravilnika koji bi imao njihovu podršku. Svrha formiranja radne grupe trebala je biti da unaprijedi dotadašnja rješenja, a ne da ih vrati više koraka unazad i da ponovo diskriminiše ovu populaciju potrošača. Članovi Radne grupe su izgleda bili izabrani samo fiktivno i to svega deset dana prije (Radna grupa je formirana 24. februara 2020. godine) nego što je Ministarstvo ekonomije, samovoljno i bez konsultacija sa članovima radne grupe, donijelo „novi/stari“ Pravilnik.
Zbog neposredne i ponovljene diskriminacije u Pravilniku o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o robi na Brajevom pismu, Savez slijepih se ponovo obratio instituciji Zaštitnika, koja je 18. januara 2021. godine donijela novo mišljenje, odnosno preporuku, kojom je utvrđena neposredna i ponovljena diskriminacija u odnosu na potrošače oštećenog vida. Preporuka je upućena Ministarstvu ekonomskog razvoja, koje je dužno, u roku od 60 dana od dana prijema Mišljenja, dostaviti izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuke institucije Zaštitnika.
U vezi sa ovom temom i problemima potrošača oštećenog vida, Savez slijepih se kontinuirano obraćao inspekcijskim organima, jer pojedini trgovci u zemlji nijesu imali obilježene proizvode Brajevim pismom, čak ni za dvije vrste artikala – tečni deterdžent i šampon za kosu, na koje važeći Pravilnik obavezuje. Broj prijava koje smo tokom 2020. godine uputili inspekcijskim organima, tačnije Sanitarnoj inspekciji, iznosio je: 652 prijave.
S obzirom na činjenicu da uskoro očekujemo uspostavljanje saradnje sa novoizabranim predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja (ranije Ministarstvo ekonomije), vjerujemo i očekujemo da će se Pravilnik ponovo mijenjati, odnosno da će diskriminatorne odredbe biti uklonjene I upodobljene u skladu sa pravima i potrebama potrošača oštećenog vida, te da će obilježavanje proizvoda Brajevim pismom postati uobičajena praksa na širem spektru proizvoda.
