Obavezu obilježavanje informacija o proizvodima na Brajevom pismu trgovci su počeli primjenjivati tek u septembru 2016. godine, dakle više od dvije godine kasnije od stupanje na snagu Zakona o zaštiti potrošača koji je propisao tu obavezu.
Prije nego što damo detaljan pregled podataka o količini dosad obilježenih proizvoda i troškovima koje su trgovci imali za njihovo obilježavanje, značajno je objasniti i sam način obilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu. Brajevo pismo je specifično u smislu da Brajev znak ima određenu veličinu i ne može biti ni manji ni veći, pa to uslovljava da na određenoj površini može da se nađe tačno određen broj Brajevih znakova. Kako deklaracije o proizvodima često sadrže mnogo teksta, to se obilježavanje tih informacija na Brajevom pismu obavlja na dva načina. Na samoj ambalaži se lijepi samoljepljiva prozirna PVC folija na kojoj je odštampan naziv proizvoda na Brajevom pismu, a Pravilnikom o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu je propisan broj obilježenih artikala koji moraju biti izloženi u prodajnom objektu. Ostale informacije sa deklaracije se štampaju na Brajevom pismu u vidu malih flajera ili brošurica (oko A6 formata) koji se postavljaju na polici na kojoj je izložen proizvod i mi u Savezu slijepih smatramo da je sasvim dovoljno da se u jednom prodajnom objektu nađu 2-3 flajera/brošurice za pojedinačni proizvod, te da ih je suvišno štampati za svaki artikal koji se obilježava naljepnicom sa nazivom
proizvoda.
U nastavku donosimo detaljan pregled dosadašnje primjene Zakona o zaštiti potrošača u dijelu obaveze obilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu iz koga se lako može zaključiti da su oba argumenta koje trgovci godinama unazad ističu protiv ovog prava potrošača s oštećenim vidom potpuno neopravdani. Podsjećanja radi, trgovci se protive obilježavanju informacija o proizvodima zbog toga što je to po njima tehnički neizvodljivo i predstavlja im biznis barijeru. U podacima u nastavku ćemo pokazati da je do sad obilježeno više miliona artikala što pokazuje da je tehnički izvodljivo, a u tabelama koji daju prikaz troškova trgovaca ćemo pokazati da je taj trošak bio potpuno neznatan i ni u kom slučaju ne može predstavljati biznis barijeru. Takođe je potrebno pojasniti da obilježavanje obavjaju domaći trgovci odnosno uvoznici proizvoda, ali su neki od njih tu obavezu prebacili na proizvođače koji uglavnom dolaze iz država regiona (Srbija, Bosna i Hercegovina, Slovenija).
Na sljedećem linku pogledajte i preuzmite detaljan tabelarni prikaz: Tabele sa tekstom
