Savez slijepih Crne Gore organizovao je 7. septembra 2026. godine, u svojoj Multimedijalnoj sali u Podgorici, okrugli sto „Prevazilaženje razlika, stvaranje prilika u radu s mladima“, u okviru Erasmus+ projekta Youth IMPACT – Youth Integration and Motivation for Positive Achievement and Capacity Transformation.
Okrugli sto okupio je 18 učesnika, među kojima su bili predstavnici organizacija osoba s invaliditetom i lokalnih organizacija slijepih, Kancelarije za podršku studentima s invaliditetom Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Mediteran, Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori,
Volonterskog kluba Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“ i Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, kao i mladi oštećenog vida.
Događaj je bio prilika da se predstave aktivnosti i rezultati projekta Youth IMPACT, razgovara o iskustvima mladih oštećenog vida u međunarodnim programima mobilnosti i otvori dijalog o tome šta institucije, obrazovne ustanove, organizacije i drugi relevantni akteri mogu učiniti kako bi mladima oštećenog vida omogućili više dostupnih i pristupačnih prilika za obrazovanje, mobilnost, zapošljavanje i aktivno učešće u zajednici.
Tokom predstavljanja projekta učesnici su upoznati sa rezultatima istraživanja o kapacitetima organizacija i potrebama mladih oštećenog vida, aktivnostima izgradnje kapaciteta organizacija i omladinskih radnika, međunarodnim programima mobilnosti za mlade, kampanjom podizanja svijesti, kao i resursima razvijenim u okviru projekta. Posebno su predstavljeni Transnacionalni Inclusive Horizon priručnik i Bridging Differences Programme (BDP) Toolkit.
BDP Toolkit predstavljen je kao praktičan resurs namijenjen prvenstveno omladinskim radnicima, trenerima i organizacijama koje rade sa mladima oštećenog vida. Pored tema koje se odnose na razumijevanje oštećenja vida, odgovarajuću komunikaciju i stvaranje pristupačnog i inkluzivnog okruženja, Toolkit obuhvata sedam oblasti razvoja vještina: svakodnevne životne vještine, komunikacione i socijalne vještine, vještine zapošljivosti, preduzetničke i digitalne vještine i medijsku pismenost. Kroz konkretne aktivnosti, vježbe, grupni rad i druge metode neformalnog obrazovanja, Toolkit pokazuje kako se principi inkluzije mogu primijeniti u praktičnom radu sa mladima.
Posebnu vrijednost okruglom stolu dala su iskustva troje mladih oštećenog vida koji su učestvovali u međunarodnim programima mobilnosti Youth IMPACT projekta u Budvi i Neumu.
Govoreći iz ličnog iskustva, mladi su istakli značaj ovakvih programa za razvoj samostalnosti, samopouzdanja, komunikacionih i digitalnih vještina, timskog rada, upoznavanje vršnjaka iz drugih zemalja i izlazak iz zone komfora.
Njihova iskustva pokazala su i koliko pristupačnost okruženja utiče na stvarni nivo samostalnosti učesnika. Kao posebno značajna izdvojena je mogućnost samostalnog kretanja i snalaženja u novom prostoru, ali i pristup u kojem podrška postoji kada je potrebna, a da se pritom zadaci i odgovornost ne preuzimaju od mlade osobe. Učesnici su govorili i o komunikaciji na engleskom jeziku, korišćenju digitalnih tehnologija, radu u međunarodnim timovima i situacijama u kojima su morali da prevaziđu sopstvenu nesigurnost. Istakli su da su kontakti i prijateljstva uspostavljeni tokom mobilnosti nastavljeni i nakon završetka programa. Iskustvo jednog od volontera koji je pružao podršku tokom mobilnosti u Budvi pokazalo je i drugu stranu značaja ovakvih programa. Neposredan kontakt i zajedničke aktivnosti omogućili su volonterima da prevaziđu početnu nesigurnost u komunikaciji i pružanju podrške osobama oštećenog vida, bolje razumiju njihove potrebe i upoznaju ih prije svega kao mlade ljude, a ne kroz prizmu invaliditeta. U diskusiji koja je uslijedila otvorena su brojna pitanja koja se odnose na položaj mladih oštećenog vida u obrazovanju, međunarodnoj mobilnosti i zapošljavanju. Učesnici su ukazali na nepristupačnost literature i nastavnih materijala, korišćenje vizuelnih sadržaja bez odgovarajućih alternativa, nedovoljnu pripremljenost dijela nastavnog osoblja za rad sa studentima oštećenog vida, kao i potrebu za daljim razvojem volonterske i druge podrške studentima s invaliditetom.
Lična iskustva učesnika pokazala su da nedostatak pristupačnosti može značajno ograničiti mogućnost ravnopravnog studiranja, a u pojedinim slučajevima uticati i na izbor profesije ili nastavak obrazovanja.
Razgovaralo se i o nedovoljnom učešću mladih i studenata s invaliditetom u međunarodnim programima mobilnosti, naročito kada je riječ o dužim studentskim razmjenama. Kao važni pravci djelovanja izdvojeni su snažnija promocija postojećih mogućnosti, predstavljanje iskustava mladih koji su već učestvovali u mobilnostima, ali i detaljnije sagledavanje prepreka koje mlade odvraćaju od prijavljivanja. Predloženo je i organizovanje posebnog sastanka mladih i studenata s invaliditetom, obrazovnih institucija, organizacija i Erasmus+ kancelarije, kako bi se kroz njihova praktična iskustva definisale konkretnije preporuke za unapređenje mobilnosti i dostupne podrške.
Značajan dio diskusije bio je posvećen i prelasku iz obrazovanja na tržište rada. Mladi su ukazali na predrasude i nedovoljnu informisanost pojedinih poslodavaca, kao i na situacije u kojima osoba oštećenog vida ne dobije ni priliku da pokaže svoje znanje i sposobnosti, jer se unaprijed pretpostavlja šta može ili ne može da radi. Istaknuto je da kandidati s invaliditetom treba da budu procjenjivani prvenstveno prema znanju, kvalifikacijama, kompetencijama i sposobnosti za obavljanje konkretnog posla. Postojeći podsticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavljaju važan mehanizam podrške, ali ne treba da budu osnovni motiv za njihovo zapošljavanje.
Kroz razgovor se kao zajednička tema izdvojila potreba za daljim podizanjem svijesti – među nastavnim osobljem, poslodavcima, institucijama, širom javnošću, ali i porodicama mladih s invaliditetom. Podrška porodice prepoznata je kao važan faktor u razvoju samostalnosti i spremnosti mladih da studiraju, putuju, traže posao i prihvataju nove životne prilike.
Jedna od ključnih poruka okruglog stola bila je da podrška treba da doprinosi samostalnosti, a ne da je zamjenjuje. Mladima oštećenog vida potrebni su pristupačno okruženje i informacije, odgovarajuća podrška kada je potrebna i, prije svega, mogućnost da sami učestvuju, donose odluke, preuzimaju odgovornost, zastupaju svoje stavove i pokažu svoje sposobnosti.
Okrugli sto je istovremeno pokazao da unapređenje položaja mladih oštećenog vida ne može biti odgovornost samo jedne organizacije ili jednog sektora. Potrebna je kontinuirana saradnja mladih, organizacija osoba s invaliditetom, obrazovnih ustanova, institucija na lokalnom i nacionalnom nivou, poslodavaca, Erasmus+ kancelarije, volontera i porodica. Posebno je važno da mladi s invaliditetom budu neposredno uključeni u procese u kojima se donose odluke koje se odnose na njih, kako bi se politike, programi i mjere podrške zasnivali na njihovim stvarnim iskustvima i potrebama.
Projekat Youth IMPACT sufinansira Evropska unija. Izraženi stavovi i mišljenja vlasništvo su autora i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije ili EACEA-e. Ni Evropska unija ni tijelo koje dodjeljuje podršku ne mogu se smatrati odgovornim za njih.
Održan okrugli sto „Prevazilaženje razlika, stvaranje prilika u radu s mladima“
Objavljeno u Aktuelnosti
