Savez slijepih Crne Gore – SSCG je u prethodnoj godini sproveo niz aktivnosti kako u okviru projekta „Biraj pristupačnost“, kojeg je finansijski podržao EBU – Evropski savez slijepih, tako i izvan projekta u saradnji sa UMHCG, DIK, OEBS sa ciljem poboljšanja izbornih prava, pristupačnosti biračkih mjesta i samog procesa glasanja za birače s invaliditetom.
Aktivnostima se iniciralo, ukazalo na moguća unaprijeđenja izbornog procesa za osobe oštećenog vida, bolju primjenu šablona za samostalno glasanje, osoba s invaliditetom, a sve u cilju obezbjeđivanja pune ravnopravnosti i apsolutne tajnosti prilikom samog procesa glasanja na izborima.
Što se tiče aktivnog biračkog prava osoba oštećenog vida, najprije treba obezbijediti uslove za samostalno i tajno glasanje ove populacije. Propisivanje i primjena šablona za samostalno glasanje osoba oštećenog vida je nešto što je veoma pohvalno, napredno i u skladu sa pravnim standardima i praksom razvijenih zemalja.
Međutim, na prethodno održanim izborima, uključujući i poslednje parlamentarne izbore održane 30.8.2020. u našoj zemlji, primjena pomenutog šablona pokazala je da on ima određene ozbiljne nedostatke, te da ga treba korigovati i unaprijediti. Najprije, trebalo je voditi računa o više tehničkih detalja i elemenata. Jedini element koji je ispoštovan je boja šablona- tamno plava, kako na šablonu/fascikli ne bi ostao trag olovke kojom se zaokružuje partija, lista ili pojedinac, međutim ostali elementi neodvojivi od navedenog su izostali:
Dalje, predlažemo da članovi biračkih odbora ponude, onda kada je to očigledno, šablon za samostalno glasanje biraču oštećenog vida. Takođe, članovi biračkih odbora ne bi trebali vršiti procjenu i provjeravati da li je neko osoba oštećenog vida ili ne, nego da svakoj osobi koja zatraži šablon, isti jednostavno ustupe, uz pravilno stavljanje glasačkog listića u šablon, kako bi osoba mogla nesmetano glasati.
Zatim, na svakom biračkom mjestu trebale bi se naći po dvije brošure odštampane Brajevim pismom, na kojima bi bio prenesen kompletan sadržaj teksta sa glasačkog listića, redni broj i naziv liste, pojedinca i sl, tako da osoba oštećenog vida može na biračkom mjestu da se upozna sa sadržajem glasačkog listića, a pored prstena na šablonu će joj se naći redni brojevi sa glasačkog listića. Na ovaj način bi se dodatno izjednačili birači oštećenog vida s ostalim biračima.
Sljedeća naša preporuka za unaprijeđenje samog procesa glasanja, jeste da prilikom izlaska na biralište, birački odbori trebaju dozvoliti i omogućiti osobama oštećenog vida, ali i drugim osobama s invaliditetom kojima je stavljanje potpisa otežano, da se potpišu faksimilom i da se u buduće ne događa situacija da se zahtijeva stavljanje otiska prsta. Otisak prsta je sinonim i zakonom propisan mehanizam potpisivanja za nepismene osobe, nešto što vrijeđa urođeno dostojanstvo osoba oštećenog vida i drugih osoba s invaliditetom, naročito onih koje su uspješno završile svoje školovanje i obrazovanje i stekle visokoškolske diplome.
Naime, Zakon o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa, odnosno zakonodavstvo iz oblasti pristupa pravdi: krivično i građansko zakonodavstvo, ali i ono u oblasti ostvarivanja prava na lična dokumenta ne predviđa faksimil, kao lični potpis, već osobe s invaliditetom, koje su u nemogućnosti ili s ograničenim mogućnostima da se potpišu “primorava” na ostavljanje otiska prsta, što je model predviđen za nepismene osobe.
Posredstvom uvida u ličnu kartu birača, lako je utvrditi njen/njegov identitet i faksimil prihvatiti kao validan potpis, iako zakonom još uvijek nije regulisano pravo korišćenja faksimila. Ovdje ističemo važnu činjenicu, da je Savez slijepih Crne Gore u saradnji sa kolegama iz Udruženja mladih sa hendikepom 2019. uputio zvaničnu Inicijativu za pravno regulisanje faksimila kao ličnog potpisa i da još uvijek nema konkretnih odgovora i koraka po tom pitanju.
Nadalje, smatramo da postavljanje traka vodilja, koje su inače propisane važećom pravnom regulativom – Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, ne bi bilo funkcionalno i učinkovito za sam proces glasanja, jer on veoma kratko traje i te trake vodilje, nakon okončanja samog procesa izbora, ne bi imale svrhu. Stolovi za biračke odbore i kabine za glasanje, postavljaju se privremeno i na način kako je u tom trenutku najfunkcionalnije za konkretno mjesto (prostor).
Stoga, predlažemo da se umjesto taktilnih traka vodilja, koje su propisane Pravilnikom, može koristiti alternativno, improvizovano, ekonomičnije rješenje, etison trake, a koje će biti privremenog karaktera. Naš prijedlog je da se na biračkim mjestima postave etison trake širine 40cm (ni manje ni više), radi lakše orjentacije i samostalnog kretanja birača oštećenog vida. Etison traka, koja zapravo predstavlja određeni vid taktilne trake vodilje, treba da vodi od ulaska na biračko mjesto do stola za kojim sjede članovi biračkog odbora, potom do glasačke kabine i na kraju do glasačke kutije. Etison mora da bude tamno crvene boje (bordo) zbog kontrasta za osobe djelimično oštećenog vida. Naglašavamo da očekujemo postepeno prilagođavanje. Ovakav etison ne iziskuje posebno rezanje, već je izrezan i samo je potrebno postaviti ga po podu na biračkom mjestu. Nakon završetka dana izbora, etison se lako uklanja i može da se koristi i za u buduće.
Još jedna od preporuka je i da birački odbori shodno Zakonu o izboru odbornika i poslanika, članu 85, omoguće podnošenje zahtjeva za glasanje putem pisma do 13.00 časova, jer se na prethodnim izborima dešavalo da to ne omoguće do 13.00h, već do 12.00h, 12.30h.
Zatim, važno je da biračka mjesta budu pristupačna za osobe sa fizičkim invaliditetom, odnosno da imaju adekvatan pristup, ravnu podlogu, kosu rampu ili lift za osobe koje se otežano kreću ili su korisnici invalidskih kolica. Nije realno očekivati da sva biračka mjesta budu pristupačna, ali je realno da minimum 15% biračkih mjesta na predstojećim izborima bude pristupačno za osobe s fizičkim invaliditetom. Ovdje prvenstveno mislimo na izborne jedinice gdje je više biračkih mjesta u jednom prostoru i na sva veća biračka mjesta gdje prepreku za pristup predstavlja par stepenica, ili samo jedna stepenica. U takvim situacijama moguće je i za očekivati da bude postavljena improvizovana kosa rampa (od punog drveta ili metala) nagiba ne više od 8%. Pragovi na ulaznim vratima ne bi smjeli biti veći od 5cm (jer je standard propisan Pravilnikom 2cm). Ulazna vrata u objekat odnosno biračko mjesto trebaju biti najmanje 85 cm širine (standard je 90 cm – 110cm), a tamo gdje postoje dva krila vrata obavezno oba moraju biti otvorena.
Takođe, neophodno je da barem jedna glasačka kabina, na svakom biračkom mjestu ima postavljenu nižu policu za glasanje čija je gornja ploča izvedena na najviše 85cm, u odnosu na standardnu visinu polica, kako bi osobe koje su korisnici invalidskih kolica ili one koje imaju niži rast, mogle samostalno i tajno glasati.
Takođe, iako nije propisana važno je voditi računa o visini stola/police na kojoj se postavlja glasačka kutija, kako bi OSI nižeg rasta i one koje su korisnici invalidskih kolica, nakon glasanja, mogle samostalno ubaciti listić u kutiju. Ovdje preporučujemo da se glasačka kutija postavi na visini od maksimum 90 cm (visina same kutije je oko 45cm, dakle ni visina stola, odnosno postolja na kojem se kutija stavlja ne bi trebala biti veća od 45cm), kako bi i ovaj element pristupačnosti za većinu OSI bio zadovoljen. Glasačka kutija se može postaviti na niži sto pored stola za kojim sjedi birački odbor, ili postaviti na jednoj, eventualno dvije stolice pored stola za kojim sjedi birački odbor.
Na posljetku, nadamo se da će sve Opštinske izborne komisije, kao i Državna izborna komsija ozbiljno razmotriti naše prijedloge, preporuke, preduzeti konkretne mjere i omogućiti osobama s invaliditetom da na predstojećim lokalnim izborima u 2021, samostalno i tajno glasaju.
