Preskoči na sadržaj

OŠTEĆENJE VIDA

Objavljeno u Aktuelnosti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije- SZO (WHO) u svijetu živi 285 miliona osoba oštećenog vida, od čega je 39 miliona osoba potpuno oštećenog vida. Od ukupnog broja osoba oštećenog vida, 82% čine osobe starije od 50 godina. Isto istraživanje pokazuje da je najčešći uzrok oštećenja vida, katarakta.

Oštećenja vida podrazumijeva djelimično ili potpuno odsustvo prepoznavanja svjetlosti, značajno oštećenje vida sa oštrinom vida na boljem oku od 0,05 do 0,3 uz korekciju, čak i iznad 0,3 uz prognoze pogoršanja vida.

Oštećenje vida nastaje kao: posledica očnih bolesti; urođeno stanje; stečeno stanje (nastalo usljed fizičkih trauma, padova, povreda mozga, infekcija, toksina itd.).

Oštećenje vida se može pojaviti bez obzira na životnu dob, kao rezultat zdravstvenih poteškoća. Fajdetić (2012) opisuje: „U najprisutnije očne dijagnoze koje dovode do oštećenja vida ubrajaju se: amauroza, ambliopija, ametropija, aniridia, astigmatizam, albinizam, afakija, atrofija optičkog živca, degeneracija makule, glaukom, gubitak vidnog polja, hipoplazija optičkog živca, kortikalno oštećenje vida, katarakta, kolobom, nistagmus, refrakcijske greške, dijabetička retinopatija. Gubitak i oštećenje vida u odrasloj dobi može nastati i zbog traumi, tumora, miopije, degenerativnih bolesti oka i sl.“

U nastavku pojašnjenje pojmova:
Ambliopija – djelimično oštećenje, pojava oslabljenog vida na oku, a pritom nema nikakvih patoloških promjena. Tzv lijeno oko. Strabizam je najčešći uzork ambliopije.
Ametropija − stanje u kojem na mrežnici nastaje nejasna slika zbog refrakcijske greške. Nastaje zbog smanjene sposobnosti oka da pravilno fokusira. Refrakcijske greške su hiperopija (dalekovidnost), miopija (kratkovidnosti), astigmatizam (deformirana slika), prezbiopija (normalno stanje oka, ali udruženo sa životnom dobi u kojoj opada moć akomodacije).
Astigmatizam − nastaje uslijed nejednake zakrivljenosti rožnjače ili sočiva (refrakcijska greška), a kod kojeg se svjetlosne zrake ne lome jednako na svim meridijanima oka. Simptomi astigmatizma su nejasna slika, otežano čitanje, dvoslike, naprezanje pri gledanju, glavobolje i drugo.

Glaukom – povišeni očni pritisak zbog nepravilne cirkulacije tečnosti u oku dovodi do oštećenja očnog živca. Najčešće je asimptomatski pa se vrlo često otkriva tek u poodmakloj fazi bolesti.
Akutni glaukom manifestira se simptomima: bol, osjetljivost na svijetlo i vanjski pritisak, fotofobija.

Hemianopsija − gubitak vida koji se očituje kao gubitak vida u desnoj ili lijevoj polovini vidnog polja. Predmeti ili ljudi u vidnom polju mogu izgledati kako da su prepolovljeni. Najčešći uobičajeni prateći simptom je glavobolja.

Katarakta − najčešći uzrok oštećenja vida u svijetu. Katarakta je zamućenje prirodnog sočiva u oku. Može da se javi na jednom ili na oba oka. Može biti urođeno ili stečeno, kao posljedica napada virusa ili toksina na embrionalno sočivo, ili naslijedna. Simptomi su zamagljen i nejasan vid.
Nistagmus − nekontrolisani pokreti očnih jabučica (u vodoravnom, kružnom smjeru) koji otežavaju fiksiranje pogleda na objekt.
Retinopatija označava patološke promjene mrežnjače, najčešće u sklopu vaskularnih poremećaja.
Prenatalna retinopatija (retinopatija nedonošenosti, retinopathy of prematurity, ROP) nastaje kod nezrelosti retine i boravka u inkubatoru.
Retinitis pigmentoza – nasljedna bolest kod koje dolazi do postupnog propadanja mrežnjače i s tim posljedično gubitka vida.
Dijabetička retinopatija- Kod osoba koje imaju šećernu bolest mogu se javiti promjene na očima, koje mogu zahvatiti različite djelove oka. Jedna od najozbiljnijih komplikacija dijabetesa.

Izvor: Priručnik za videće asistente osobama oštećenog vida; WHO

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

sixteen − fifteen =