Ukoliko ste osoba oštećenog vida, novi u nekoj stambenoj zgradi ili po prvi put idete u posjetu rođacima ili prijateljima, želite da izvadite novi pasoš, predate zahtjev za parking mjesto, posjetite izabranog ljekara, kupite lijek, podignete novac, neophodne su vam informacije o zgradi, objektu.
„Gdje mogu da pronađem nešto ili nekoga?, Ko/šta se nalazi iza ulaznih vrata?, Kuda vodi neka staza, hodnik, stepenište?, Na koji šalter da se javim za predavanje zahtjeva?, Na kojem spratu je Sekretarijat za kulturu?“ S obzirom da su ove informacije od suštinskog značaja za orjentaciju, mnoge osobe iz okoline nijesu ni svjesne koliko bi osobe oštećenog vida lakše funkcionisale i kretale se da takve informacije postoje na svim javnim mjestima, zgradama, objektima…
Baš kao i za sve druge osobe ove informacije su od krucijalnog značaja. Za osobe oštećenog vida, ove informacije su još više važne, negoli za nekog ko vizuelno može da pronađe ono što traži. Osobe obično putem čula vida dobijaju informacije o zgradi, prostoru. Ako ne možete da vidite nešto, morate biti u mogućnosti da informacije primite putem čula sluha ili dodira. Informacije koje se mogu dodirnuti su posebno korisne; orjentacioni planovi, natpisi na vratima, Brajeve oznake u liftu, govorna pojašnjenja, taktilne trake vodilje i sl. U Crnoj Gori, tek od nedavno firme i druge javne ustanove započele su da ističu svoje nazive i obavještenja o radnom vremenu na Brajevom pismu i putem njih se osoba oštećenog vida može samostalno informisati, orjentisati, odnosno znati gdje se tačno nalazi.
Početkom 2020, Savez slijepih je izradio dokument, Preporuke za efikasniju primjenu standarda pristupačnosti za osobe oštećenog vida koji možete pronaći na sledećem linku i više se informisati: https://ss-cg.org/?p=410.
U članu 12, Zakona o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom, diskriminacijom u pristupu informacijama i komunikacijama smatra se:
„Nesprovođenje propisa, odnosno nepreduzimanje posebnih mjera organa iz člana 5 stav 1 ovog zakona, koji se odnose na traženje, primanje i širenje informacija namijenjenih javnosti, kao i dostupnost informacija na internetu i u drugim medijima, u pristupačnoj formi licima sa invaliditetom, u skladu sa propisima iz oblasti informisanja i elektronskih komunikacija, smatra se diskriminacijom po osnovu invaliditeta. Organi su dužni da za lica sa invaliditetom obezbijede natpis na Brajevom pismu i u lako razumljivim formatima u objektima u javnoj upotrebi i prostorima i površinama javne namjene.“
Član 33 ovog Zakona precizira vremenski rok:
„Državni organi, organi državne uprave, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja dužni su da za lica sa invaliditetom obezbijede natpis na Brajevom pismu i u lako razumljivim formatima u skladu sa članom 12 stav 2 ovog zakona, u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.“
Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom stupio je na snagu 14.07.2015, a prema članu 33, rok od 18 mjeseci, da je ispoštovan, značio bi da se već 14.01.2017, moglo govoriti o jednakom tretmanu, poštovanju dostojanstva osoba oštećenog vida. Međutim, realno stanje ne uliva optimizam. U okviru projekta „Svi smo stvoreni jednaki, ka efikasnijoj zaštiti potrošačkih prava lica sa invaliditetom” („We are all created equal: Towards more efficient consumer protection of persons with disabilities“) koji su realizovali CEZAP i Savez slijepih sproveden je monitoring nad primjenom člana 33 Zakona o zabrani diskriminacije OSI u CG.
Sumiranjem dobijenih rezultata, prikupljenih podataka od 211 institucija, posjetama pojedinim institucijama, može se konstatovati da nijedna institucija u Crnoj Gori nema u potpunosti elemente pristupačnosti za osobe oštećenog vida, te da nijesu doprinijele smanjenju stepena diskriminacije osoba oštećenog vida. Ako se posmatra pojedinačno najviše elemenata pristupačnosti imaju institucije zdravstva, Domovi zdravlja, Opšte bolnice, Specijalne bolnice, JU Centri za socijalni rad, a najmanje centri, instituti, lokalne samouprave.
Rezultati pokazuju:
Ipak, trenutna situacija ne ohrabruje osobe oštećenog vida. Brajevo pismo prisutno je i neraskidivo povezano sa svim oblastima života jedne osobe oštećenog vida, bilo da se radi o oblasti samostalnog života, samostalnog kretanja, pristupa informacijama, obrazovanja, zapošljavanja, učešća u političkoj sferi, učešća u umjetničkoj sferi i sl, i neophodno je ispoštovati zakonske odredbe koje su postavljene, ali i omogućiti osobama oštećenog vida da na ravnopravnoj osnovi žive svakodnevicu.
