UMHCG i Savez slijepih Crne Gore su danas potpredsjedniku Vlade za politi\u010dki sistem, unutra\u0161nju i vanjsku politiku Zoranu Pa\u017einu uputili\u00a0inicijativu za pravno regulisanje faksimila, kao li\u0107nog potpisa, koji bi se koristio u slu\u017ebenoj i li\u010dnoj upotrebi u Crnoj Gori, za razli\u010dit i \u0161irok opseg pitanja, a prije svega onih koja se odnose na oblast pristupa pravdi i regulisanja prava na li\u010dna dokumenta i isprave.<\/p>\n
U inicijativi je navedeno da je ovo pitanje va\u017eno za sve gra\u0111ane, ali posebno za\u00a0osobe s invaliditetom (prvenstveno za osobe s o\u0161te\u0107enjem vida i osobe s ograni\u010denim pokretima ruku), ne samo zbog\u00a0procedura u oblasti pristupa pravdi ve\u0107 zbog svakodnevnog funkcionisanja u razli\u010ditim dru\u0161tvenim djelatnostima, pravnim i drugim poslovima.<\/p>\n
Naime,\u00a0 trenutni crnogorski pravni sistem ne poznaje faksimil kao li\u010dni potpis, pa se tako osobe s invaliditetom, posebno osobe s o\u0161te\u0107enim vidom i osobe s drugim vrstama invaliditeta koje imaju ote\u017eanu ili imaju potpuno ograni\u010denu mogu\u0107nost li\u010dnog potpisa suo\u010davaju s\u00a0diskriminacijom po osnovu invaliditeta u postupcima pred organima, pristupu pravdi ali i drugim oblastima, i podru\u010djima, odnosno pitanjima od \u017eivotnog zna\u010daja.<\/p>\n
Navedeno je da umjesto priznavanja potpisa faksimilom\u00a0trenutne garancije se smatraju diskriminatornim i omalova\u017eavaju\u0107im za sve osobe s invaliditetom, ali kao i svojevrsnu prepreku i za druge gra\u0111ane kada izvr\u0161avaju svoje obaveze ili ostvaruju prava.<\/p>\n
Tako, na primjer, zakonodavstvo iz oblasti pristupa pravdi: krivi\u010dno i gra\u0111ansko zakonodavstvo, ali i ono u oblasti ostvarivanja prava na li\u010dna dokumenta, i finansijskog poslovanja, odnosno raspolaganja novcem i imovinom\u00a0ne predvi\u0111a faksimil, kao svojeru\u010dni, li\u010dni potpis, ve\u0107 osobe s invaliditetom, koje su u nemogu\u0107nosti ili s ograni\u010denim mogu\u0107nostima da se potpi\u0161u \u201cprimorava\u201d na\u00a0ostavljanje otiska prsta, \u0161to je model predvi\u0111en za\u00a0nepismene osobe. Kako se isti\u010de, navedeno je propisano i\u00a0Zakonom o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa.<\/p>\n
U situaciji kada su osobe s invaliditetom, posebno osobe s o\u0161te\u0107enim vidom, u\u010desnici u postupku pred sudom, u situaciji kada trebaju potpisati neki dokument, to moraju u\u010diniti otiskom prsta, u koliko se ne potpisuju svojeru\u010dno. Ovim \u010dinom obezvre\u0111uje se i poznavanje Brajevom pisma, kao prvog pisma za neke osobe s o\u0161te\u0107enjem vida, pa se ne mogu ove osobe smatrati nepismenima.<\/p>\n
Gotovo svakodnevne su situacije gdje razli\u010diti \u0161alterski slu\u017ebenici onemogu\u0107avaju potpis faksimilom, kao validan potpis, a neke od razloga u kojima dijelom vidimo opravdanost odnose se na potencjalne zloupotrebe, \u0161to mo\u017ee biti posebno osjetljiva situacija u odre\u0111enim pravnim pitanjima, poput raspolaganja imovinom i novcem. Me\u0111utim, potencijalne zloupotrebe ni na koji na\u010din ne smiju biti opravdanje za diskriminaciju.<\/p>\n
Na ovaj na\u010din se osobe s invaliditetom, od kojih su neke od njih vrlo obrazovane i s dugim profesionalnim i akademskim kvalifikacijama, poni\u017eavaju i omalova\u017eavaju, te vrije\u0111a njihovo dostojanstvo i integritet, a nerijetko kr\u0161i i privatnost.<\/p>\n
Na\u017ealost, va\u017ee\u0107i\u00a0Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom ne prepoznaju uskra\u0107ivanje, onemogu\u0107avanje i ograni\u010davanje izbora na\u010dina li\u010dnog potpisa kao diskriminaciju, pa tako ni\u00a0<em>Analiza uskla\u0111enosti zakonodavstva u Crnoj Gori sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom, sa preporukama za harmonizaciju ne tretira ovo pitanje, niti je samim tim utvrdila nadle\u017enost organa koji bi trebao regulisati ovo pitanje.<\/p>\n
Utemeljenje za razvijanje odredaba ovog, posve novog zakonskog teksta u Crnoj Gori, najprije se nalazi u najvi\u0161em pravnom aktu dr\u017eave –\u00a0Ustavu Crne Gore, i to u \u010dlanu 68, kojim se \u201cjem\u010di posebna za\u0161tita lica sa invaliditetom\u201d. Tako\u0111e, \u010dlanom 8 Ustava propisuje se obaveza uvo\u0111enja posebnih mjera i propisa (afirmativna akcija), koji se uvode u cilju postizanja ravnopravnosti lica koja su po bilo kom osnovu u neravnopravnom polo\u017eju s drugima, dok \u010dlan 17 propisuje jednakost pred zakonom.<\/p>\n
Nadalje Ustavom se jem\u010di dostojanstvo i psihi\u010dki i fizi\u010dki integritet li\u010dnosti, te \u0161titi njegova privatnost i li\u010dna prava \u010dovjeka.<\/p>\n
Konvencija UN predvi\u0111a obavezu dr\u017eava potpisnica da osiguraju i promovi\u0161u puno ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda za sva lica sa invaliditetom, bez ikakve diskriminacije po osnovu invalidnosti. Da bi to ostvarile, dr\u017eave potpisnice Konvencije, me\u0111u kojima je i Crna Gora, su du\u017ene da donesu odgovaraju\u0107e zakonodavne, administrativne i druge mjere, kako bi sprovele prava priznata Konvencijom.<\/p>\n
Kako je navedeno, vjeruje se da se sve potencijalne zloupotrebe mogu izbje\u0107i adekvatnim pravnim rje\u0161enjem i njegovom dosljednom primjenom, zbog \u010dega vjerujemo da je vrijeme njegovog pravnog regulisanja. Uostalom, ne postoji opravdanje za obespravljivanje i diskriminaciju, odnosno uskra\u0107ivanje prava zakonom, kako se eventualno u situaciji kada bi nekome pravo bilo garantovano ne bi de\u0161avale zloupotrebe u praksi. Dr\u017eava i njene institucije moraju pokazati snagu da za\u0161tite svakog gra\u0111anina i njegova prava, odnosno da obezbijede jednak pristup pravdi, kako u segmentu zakona, tako i njegove primjene u praksi.<\/p>\n
U tom smislu, tra\u017eeno je preduzimanje svih radnji i aktivnosti u cilju utvr\u0111ivanja nadle\u017enosti na nivou Vlade Crne Gore, za defnisanje nacrta zakona kojim bi se regulisalo ovo pitanje.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
UMHCG i Savez slijepih Crne Gore su danas potpredsjedniku Vlade za politi\u010dki sistem, unutra\u0161nju i vanjsku politiku Zoranu Pa\u017einu uputili\u00a0inicijativu za pravno regulisanje faksimila, kao…<\/p>\n