Crnogorsko zakonodavstvo, u oblasti pristupa pravdi i u mnogim drugim oblastima, mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bi se moglo govoriti o po\u0161tovanju prava osoba s invaliditetom (OSI), jer se bez \u0161ireg sagledavanja i razumijevanja njihovih prava i mogu\u0107nosti ne mo\u017ee ni\u0161ta uraditi.<\/p>\n
Izvr\u0161na direktorica Udru\u017eenja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vuja\u010di\u0107,\u00a0na jednodnevnoj obuci za zaposlene u institucijama pravde o ljudskim pravima OSI i na\u010dinima obezbje\u0111ivanja razumnih i proceduralnih adaptacija, a koji ima za cilj unapre\u0111enje komunikacije pravosudnih institucija sa OSI.<\/p>\n
Obuka je dio projekta \u201eKorak bli\u017ee pravdi za osobe s invaliditetom\u201c koji realizuje UMHCG, a koji je finansijski podr\u017ealo Ministarstvo pravde kroz Javni konkurs za NVO u 2018. godini.<\/p>\n
Vuja\u010di\u0107 je rekla da je na treningu 20-ak u\u010desnika sa kojima se razgovara o garancijama prava OSI, s posebnim naglaskom na pristup pravdi.<\/p>\n
\u201eKomentarisali smo kako na\u010din na koji posmatramo OSI uti\u010de na to na koji \u0107emo na\u010din garantovati njihova ljudska prava i kojim pristupom. Da li \u0107e te garancije zaista zna\u010diti nediskriminaciju, ravnopravnost, izjedna\u010davanje mogu\u0107nosti i sve ono \u0161to su principi modernih ljudskih prava, ili \u0107emo imati norme koje su garantovane iz ranijih modela koje mogu biti omalova\u017eavaju\u0107e i diskriminatorne za OSI\u201c, kazala je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n
Ona je rekla da se naro\u010dito u oblasti socijalne za\u0161tite, zdravlja i pravde koriste forumulacije koje mogu stvarati prepreke u praksi ili dovesti OSI u situaciju da odustanu od borbe za svoja prava, \u201eiako je namjera zakonodavca i zakonopisca bila najbolja\u201c.<\/p>\n
\u201eAko polazimo od \u010dinjenice da osobama s invaliditetom treba pomo\u0107, a ne omogu\u0107iti uslove za ravnopravnost onda mo\u017eemo do\u0107i u situaciju da imamo negativne odredbe, koje dovode do toga da su OSI zavisne ne samo od svojih porodica, nego i od sistema i da u takvoj zavisnosti ne ostvaruju svoja prava na dostojanstven na\u010din i da nailaze na razli\u010dite prepreke i u pristupu pravdi\u201c, pojasnila je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n
Prema njenim rije\u010dima, u nekim zakonima postoje lo\u0161e norme koje ne defini\u0161u mogu\u0107nost izbora OSI.<\/p>\n
\u201eNpr. osoba o\u0161te\u0107enog sluha ne mo\u017ee prioritetno izabrati da koristi tuma\u010da za znakovni jezik, ve\u0107 je to tek tre\u0107a opcija koju sud uzima u obzir ukoliko ne mo\u017ee da se sporazumije sa strankom pisanim ili drugim putem. Tako\u0111e, ukoliko osobe o\u0161te\u0107enog vida imaju faksimil kao svojeru\u010dni potpis, ne mogu ga koristiti u postupcima pred sudom, ili nekim drugim povezanim postupcima, ve\u0107 moraju isklju\u010divo ostaviti otisak prsta, \u0161to je po zakonu definisano kao nepismenost. Pa zamislite situaciju kada osoba o\u0161te\u0107enog vida, koja je fakultetski obrazovana treba da ostavi otisak prsta, jer faksimil nije priznat kao potpis\u201c, ukazala je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n
Ona je pojasnila da se u postupcima pred sudovima osobama sa fizi\u010dkim invaliditetom ili korisnicima pomagala navodno izlazi u susret time \u0161to se ro\u010di\u0161te organizuje na drugom mjestu.<\/p>\n
\u201eNe vidi se problem u sudu kao instituciji koja je nepristupa\u010dna, nego se se pod znacima navoda udovoljava OSI \u0161to ne bi smjelo da bude dugoro\u010dno, ve\u0107 samo prelazno rje\u0161enje\u201c, istakla je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n
Bez razmi\u0161ljanja i \u0161iroke slike o OSI i razumijevanja njihovih prava i mogu\u0107nosti ne mo\u017ee se, kako smatra, ni\u0161ta uraditi.<\/p>\n
\u201eSistem, prije svega mora da prihvati da ima zastarjela rje\u0161enja i da mora da mijenja zakonske odredbe, ne samo u oblasti pristupa pravdi, nego i u mnogim drugim oblastima gdje je horizontalno zakonodavtsvo povezano i gdje dolazi do prepisivanja normi. I kada se prihvati da \u0107e to omogu\u0107iti ne samo OSI da u\u017eivaju svoja prava, ve\u0107 i sistemu da jednostavnije funkcioni\u0161e, ima\u0107emo mnogo manje prepreka u praksi\u201c, kazala je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n
Promjena percepcije kroz promjenu zakona, kako je rekla, mora da dovede do dugoro\u010dnijih rje\u0161enja koja \u201enekada zahtjevaju vrijeme, ali mislim da je va\u017eno da za po\u010detak budemo svjesni da crnogorsko zakonodavstvo mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bismo mogli govoriti o po\u0161tovanju prava OSI\u201c.<\/p>\n
\u201eDa vi\u0161e makar ne govorimo o garancijama, nego o primjeni. Jer smo mi i dalje na nivou da pri\u010damo o garancijama prava OSI, a ne samo o primjeni\u201c, zaklju\u010dila je Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crnogorsko zakonodavstvo, u oblasti pristupa pravdi i u mnogim drugim oblastima, mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bi se moglo govoriti o po\u0161tovanju prava osoba…<\/p>\n