U Savezu slijepih Crne Gore, odr\u017ean je okrugli sto “Manje diskriminacije, ve\u0107e \u0161anse za zaposlenje OSI” kao zavr\u0161na aktivnost istoimenog projekta, koji<\/p>\n
je podr\u017ean od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava.<\/p>\n
Izvr\u0161ni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanovi\u0107, pozdravio je skup, zahvalio se \u0161to su u\u010desnici na\u0161li vremena da prisustvuju okruglom stolu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
\u201cU okviru ovog projekta realizovano je zna\u010dajno istra\u017eivanje, koje \u0107e doprinijeti pobolj\u0161anju polo\u017eaja OSI i procesa profesionalne rehabilitacije. Imali<\/p>\n
smo i niz radionica sa predstavnicima izvo\u0111a\u010da profesionalne rehabilitacije, sa organizacijama OSI, sa savjetodavcima sa Biroa rada, samim OSI kako bi<\/p>\n
unaprijedili polo\u017eaj OSI u CG. Moram da naglasim da se nalazite u prostorijama organizacije koja zapo\u0161ljava 15 OSI, od ukupno 17 zaposlenih, a od decembra<\/p>\n
mjeseca \u0107emo imati 23 zaposlene osobe, od \u010dega 21 osobu sa invaliditetom\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako\u0111e je dodao da kroz svakodnevno djelovanje Savez slijepih daje primjer drugim poslodavcima, \u0161to pokazuju i rezultati na\u0161eg rada.<\/p>\n
<\/p>\n
Sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Valon Dasharami, srda\u010dno je pozdravio skup. Raduje ga \u010dinjenica da institucija u kojoj radi sara\u0111uje<\/p>\n
sa Savezom slijepih CG, ne samo po pitanju finansiranja projekata, ve\u0107 i u drugim aktivnostima, i ne samo ove godine, ve\u0107 i godinama unazad. Podsjetio<\/p>\n
je da je pro\u0161le godine Ministarstvo podr\u017ealo ukupno 23 projekta u vrijednosti od 440.000 eur, a ove godine 25 projekta u ukupnom iznosu od 490.000 eur.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Katarina Bigovi\u0107, savjetnica za me\u0111unarodne odnose u Savezu slijepih Crne Gore i koordinatorka projekta, predstavila je istra\u017eivanje o zapo\u0161ljavanju OSI<\/p>\n
u Crnoj Gori, koje je sproveo Savez slijepih u okviru istoimenog projekta.<\/p>\n
<\/p>\n
\u201cMetodologija koju smo upotrijebili u ovom istra\u017eivanju se bazira na anketnoj metodi. Uzorkom smo obuhvatili 70 ispitanika iz javnog sektora, 73 ispitanika<\/p>\n
iz privrednog sektora, 51 ispitanika iz NVO sektora. \u00a037 predstavnika javnog sektora ima zaposlene osobe sa invaliditetom, dok 33 nemaju zaposlene osobe<\/p>\n
sa invaliditetom. Kad govorimo o broju zaposlenih OSI, \u010dak 29 slu\u010dajeva je sa 1 zaposlenom OSI, 2 sa 2 OSI, 3 sa 4 OSI i 1 sa 5 OSI, dok preko 5 OSI je<\/p>\n
zaposleno kod dva predstavnika, i to 10 OSI, odnosno 19 OSI. Samo 11 predstavnika privrednog sektora ima zaposlene osobe sa invaliditetom, dok 62 nema<\/p>\n
zaposlene osobe sa invaliditetom. Kad govorimo o broju zaposlenih OSI, on se kre\u0107e od 1-5 OSI kod 9 predstavnika privrednog sektora i to u po 4 slu\u010daja<\/p>\n
sa 1 i 2 zaposlene OSi i jednim slu\u010dajem sa 5 zaposlenih OSI, dok preko 5 OSI je zaposleno kod dva predstavnika i to 9 OSI, odnosno 16 OSI. U 21 NVO su<\/p>\n
zaposlene osobe sa invaliditetom, dok u 30 organizacija nema zaposlenih osoba sa invaliditetom. Kad govorimo o broju zaposlenih OSI, on se kre\u0107e od 1-5<\/p>\n
OSI u \u010dak 17 NVO, dok preko 5 OSI je zaposleno u svega 4 NVO\u201c, navela je ona.<\/p>\n
<\/p>\n
Kada je rije\u010d o radnim mjestima, u sva tri sektora, preovladava odgovor \u201eu skladu sa kvalifikacijama\u201c, dok su navodili i: u odnosu na stru\u010dnu spremu, stepen<\/p>\n
invaliditeta, ono \u0161to mo\u017ee raditi, sekretar, higijeni\u010dar, komunikacije, socijalni radnik, tehni\u010dka slu\u017eba, pravna slu\u017eba, ljudski resursi, savjetnik, pomo\u0107ni<\/p>\n
radnik, mjesto predvi\u0111eno aktom kompanije, prilago\u0111eno mogu\u0107nostima, trenutnom sistematizacijom nije mogu\u0107e zaposlenje OSI.<\/p>\n
<\/p>\n
U svim sektorima su ispitanici upoznati na prvom mjestu sa subvencijom zarade zaposlene OSI, i sa anga\u017eovanjem asistenta u radu, manje sa benefitom opremanje<\/p>\n
radnog mjesta, i benefitom kreditne mogu\u0107nosti.<\/p>\n
<\/p>\n
U odnosu na broj zaposlenih, u svim sektorima se manje koriste prava predvi\u0111ena Zakonom. Zanimljiva je \u010dinjenica da prestavnik javnog sektora koji zapo\u0161ljava<\/p>\n
19 OSI ne koristi benefite prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju OSI. Tako\u0111e, par ispitanika iz sva tri sektora, navodi da su koristili<\/p>\n
benefit kreditne mogu\u0107nosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Podaci ZZZCG pokazuju da ova vrsta benefita nikad nije iskori\u0161\u0107ena ni od strane javnog, privrednog, NVO sektora, te se stoga mo\u017ee izvesti mi\u0161ljenje da<\/p>\n
vrste benefita nijesu u potpunosti poznate ispitanicima u privrednom sektoru.<\/p>\n
<\/p>\n
Ispitanici u velikom procentu nijesu upoznati sa podatkom gdje se usmjerava novac upla\u0107en kroz posebne doprinose u slu\u010daju neispunjavanja kvotnog sistema<\/p>\n
prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju OSI, a samim tim i na koji na\u010din se tro\u0161i.<\/p>\n
<\/p>\n
Da su OSI u neravnopravnom polo\u017eaju u odnosu na druge gra\u0111ane preovladava kao odgovor na pitanje kakav je polo\u017eaj OSI u oblasti zapo\u0161ljavanja u Crnoj Gori.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
\u201cSprovedeno istra\u017eivanje izo\u0161trilo nam je trenutnu situaciju, stepen zastupljenosti i informisanosti u javnom, privrednom i nevladinom sektoru u Crnoj<\/p>\n
Gori. Ve\u0107ina na\u0161ih ispitanika me\u0111u svojim zaposlenima, odnosno kolegama nema osobu sa invaliditetom, iako smatraju da anga\u017eovanje osobe sa invaliditetom<\/p>\n
ne bi negativno uticalo na kvalitet poslovanja \u010desto ne znaju na kojoj poziciji bi ih zaposlili, \u0161to nas navodi na zaklju\u010dak da je ve\u0107ina takvih odgovora<\/p>\n
ipak bila dru\u0161tveno po\u017eeljnog karaktera. Tako\u0111e, iako zna\u010dajan procenat zna da postoji Zakon usmjeren prvenstveno na zapo\u0161ljavanje osoba sa invaliditetom,<\/p>\n
vrste benefita koje on nudi uglavnom stvaraju nejasno\u0107e i zna\u010dajno se ne razlikuju sude\u0107i po odgovorima dobijenim tokom tromjese\u010dnog anketiranja, pa je<\/p>\n
to mo\u017eda i najva\u017eniji razlog njihovog nekori\u0161\u0107enja.\u201d, isti\u010de Bigovi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Dodaje, kao jedan od najva\u017enijih problema prilikom zapo\u0161ljavanja osoba sa invaliditetom isti\u010de se nepostojanje baze podataka sa istaknutim kvalifikacijama,<\/p>\n
stru\u010dnom spremom i sposobnostima osoba sa invaliditetom, ali je zna\u010dajno mi\u0161ljenje ispitanika da su OSI spremne za proces rada, ali da su poslodavci ti<\/p>\n
koji jo\u0161 uvijek sumnjaju u njihove kvalitete.<\/p>\n
<\/p>\n
U zaklju\u010dku, Katarina akcentuje da dru\u0161tvo jo\u0161 uvijek nema dovoljno razvijenu svijest o potencijalima i mogu\u0107nostima osoba sa invaliditetom, ali i da je<\/p>\n
Zakonska regulativa iz ove oblasti nepoznata u zadovoljavaju\u0107oj mjeri. Ono \u0161to bi svakako bilo najzna\u010dajnije za same osobe sa invaliditetom, ali i za dru\u0161tvo<\/p>\n
u cjelini jesto ravnopravno prihvatanje svih jedinki koje ga \u010dine i jednakost \u0161ansi. \u00a0Oblast zapo\u0161ljavanja dobar je pokreta\u010d promjena i instrument za razbijanje<\/p>\n
predrasuda, stereotipa i stigme u dru\u0161tvu.<\/p>\n
<\/p>\n
Stanko Lakovi\u0107 ispred ZZZCG je istakao ono \u0161to je i u ovom istra\u017eivanju akcentovano, da Crna Gora ima najbolji Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i<\/p>\n
zapo\u0161ljavanju OSI. Imao je priliku da \u010duje uporedne prakse, pa navodi da recimo u Letoniji, subvencije traju svega 3 godine. Isti\u010de,<\/p>\n
<\/p>\n
\u201cRaste broj poslodavaca koji koriste subvencije, najvi\u0161e za subvenciju zarade. Na dana\u0161nji dan imamo 720 poslodavaca, 1300 OSI, od \u010dega je njih 700 na<\/p>\n
neodre\u0111eno vrijeme. Kad uporedimo period danas i prije 5 godina uvi\u0111amo napredak na ovom polju. Imamo i dalje veliki broj OSI koji \u010dekaju na zaposlenje,<\/p>\n
dugoro\u010dno, \u0161to vodi i do smanjenja radnih sposobnosti OSI.\u201d \u00a0Dodaje da su glavne prepreke u zapo\u0161ljavanju OSI predrasude poslodavaca prema sposobnostima<\/p>\n
OSI, i nedovoljan stepen vje\u0161tina i znanja OSI. \u201cUspjeli smo da smanjimo stepen predrasuda prema OSI raznim programima i kampanjama. Ali imamo jo\u0161 dosta<\/p>\n
toga da uradimo.\u201d, ka\u017ee Lakovi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Bojana Vukovi\u0107, savjetnica za profesionalnu rehabilitaciju u Birou rada Podgorica, istakla je zadovoljstvo \u0161to mo\u017ee da istakne svoje vi\u0111enje iz ugla radnika<\/p>\n
koji je u direktnom kontaktu sa osobama sa invaliditetom.<\/p>\n
<\/p>\n
\u201cNeke OSI ne \u017eele da rade, neki zaista i ne mogu. Problem nastaje kada osobe koje mogu i \u017eele da rade, a mi moramo da im uskratimo mogu\u0107nost izlaska na<\/p>\n
tr\u017ei\u0161te rada. Meni li\u010dno je vrlo neprijatno i neshvatljivo da nekoj OSI moramo da uskratimo \u0161ansu za zaposlenje.\u201d, ka\u017ee Vukovi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Tokom diskusije istaknut je zna\u010daj istra\u017eivanja, i ono je potvrdilo stavove prisutnih o klju\u010dnim problemima zapo\u0161ljavanja OSI.<\/p>\n
<\/p>\n
Na okruglom stolu predstavljene su i preporuke za unaprje\u0111enje oblasti zapo\u0161ljavanja OSI u CG.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Savezu slijepih Crne Gore, odr\u017ean je okrugli sto “Manje diskriminacije, ve\u0107e \u0161anse za zaposlenje OSI” kao zavr\u0161na aktivnost istoimenog projekta, koji je podr\u017ean od…<\/p>\n