{"id":766,"date":"2020-10-22T08:11:48","date_gmt":"2020-10-22T08:11:48","guid":{"rendered":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=766"},"modified":"2020-10-22T08:11:48","modified_gmt":"2020-10-22T08:11:48","slug":"istorijat-bijelog-stapa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=766","title":{"rendered":"Istorijat Bijelog \u0161tapa"},"content":{"rendered":"<p class=\"s5\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Umjetnik James Biggs iz Bristola tvrdio je da je on izmislio bijeli \u0161tap 1921. godine nakon \u0161to je nesretnim slu\u010dajem izgubio vid. Kako bi ga voza\u010di \u0161to lak\u0161e primijetili, obojio je svoj \u0161tap za \u0161etnju bijelom bojom. Trebalo je, me\u0111utim da pro\u0111e jo\u0161 deset godina da bi bijeli \u0161tap bio priznat od strane dru\u0161tva.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s5\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">U februaru 1931. godine Guilly d\u2019Herbemont (Francuska) pokrenula je kampanju na nacionalnom nivou, tj. <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">da sve <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">osobe o\u0161te\u0107enog<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">\u00a0vida <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">u dr\u017eavi dobiju bijele \u0161tapove; do tada ih je imala nekolicina i predstavila plan za kretanje osoba <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">o\u0161te\u0107enog vida <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">sa bijelim \u0161tapom u Francuskoj. O ovoj kampanji pisalo se i u britanskim novinama \u0161to je dovelo do sli\u010dnog plana finansiranog <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">od strane R<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">otary klubova \u0161irom Velike Britanije.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s6\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">U maju 1931. godine BBC je u svojim radio emisi<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">jama preporu\u010divao da bi <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">osobe<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> o\u0161te\u0107enog vida<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> trebale nositi bijeli \u0161tap koji \u0107e na svjetskom nivou biti prepoznat kao simbol prepoznavanja osoba<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> potpuno i djelimi\u010dno o\u0161te\u0107enog vida<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">.<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> D<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">ugi bijeli \u0161tap vide\u0107im osobama daje do znanja da se u njihovoj okolini nalazi osoba <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">o\u0161te\u0107enog <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">vida, te da prema <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">tome prilagode svoje pona\u0161anje. <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s6\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Uvo\u0111enje bijelog \u0161tapa u Sjevernoj Americi pripisuje se organizaciji Lion\u2019s Club International. Tako je 1930. godine \u010dlan Lion\u2019s Club Internationala spazio \u010dovjeka<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> potpuno o\u0161te\u0107enog vida<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> kako uz pomo\u0107 crnog \u0161tapa poku\u0161ava da pre\u0111e ulicu. Uvidjev\u0161i da je crni \u0161tap bio jedva vidljiv voza\u010dima, Lion\u2019s Club odlu\u010dio je da crni \u0161tap zamijeni \u0161tapom bijele boje kako bi ga u\u010dinio \u0161to vidljivijim. 1931. godine Lion\u2019s Club International zapo\u010deo je sa nacionalnim programom promovisanja kori\u0161<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">\u0107enja bijelog \u0161tapa za osobe o\u0161te\u0107enog<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> vida.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s6\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Dvadesetih i tridesetih godina pro\u0161log vijeka osobe o\u0161te\u0107enog vida kretale su se dr\u017ee\u0107i \u0161tap dijagonalno u istoj poziciji i uloga \u0161tapa bila je simboli\u010dna &#8211; \u0161tap je samo predstavljao znak raspoznavanja.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s6\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Za potrebe vojnih veterana <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">o\u0161te\u0107enog vida <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">iz Drugog svjetskog rata u SAD doktor Richard Hoover je donekle promijenio \u0161tap i razvio metodu &#8220;dugog \u0161tapa&#8221; ili &#8220;Hooverovu&#8221; metodu kretanja \u00a0pomo\u0107u \u0161tapa. Takvi \u0161tapovi zami\u0161ljeni su tako da se koriste kao pomagalo pri kretanju, \u010dime im je vra\u0107ena njihova izvorna uloga sredstva za kretanje, istovremeno zadr\u017eavaju\u0107i simboli\u010dnu ulogu prepoznavanja <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">osoba o\u0161te\u0107enog vida. <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s6\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Prva pos<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">ebna Uredba o bijelom \u0161tapu <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">je izdata u decembru 1930. godine u Peoriji, Savezna dr\u017eava Illinois. O<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">na je omogu\u0107ila za\u0161titu<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> pje\u0161aka<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> o\u0161te\u0107enog vida<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> i davala im pravo prednosti kad su nosili bijeli \u0161tap.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s6\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Ranih \u0161ezdesetih vi\u0161e dr\u017eavnih organizacija i ustanova za rehabilitaciju i pomo\u0107 <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">osobama potpuno i djelimi\u010dno o\u0161te\u010denog vida u Sjedinjenim Ameri\u010dkim D<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">r\u017eavama pods<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">ticalo je Kongres da 15. oktobar<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> proglasi Danom bijelog \u0161tapa u svih 50 saveznih dr\u017eava.<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s7\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih D<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">r\u017eava<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">,<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> Lyndon B. Johnson<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">,<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\"> proglasi<\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">o je 15. oktobar <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Danom bijelog \u0161tapa i tako u\u0161ao <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">u istoriju, a izme\u0111u ostalog rekao je<\/span><\/span><a name=\"_GoBack\"><\/a><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">: &#8220;U na\u0161em dru\u0161tvu bijeli \u0161tap je postao jedan od simbola <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">mogu\u0107nosti osoba o\u0161te\u0107enog vida <\/span><\/span><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">da se samostalno kre\u0107u.&#8221;<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s8\">\n<p class=\"s8\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Pripremila: An\u0111ela Dragovi\u0107<\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"s8\"><span class=\"s4\"><span class=\"bumpedFont15\">Podgorica, 22.10.2020.<\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Umjetnik James Biggs iz Bristola tvrdio je da je on izmislio bijeli \u0161tap 1921. godine nakon \u0161to je nesretnim slu\u010dajem izgubio vid. Kako bi ga&#8230;<\/p>\n<div class=\"more-link-wrapper\"><a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/ss-cg.org\/?p=766\">Op\u0161irnije<span class=\"screen-reader-text\">Istorijat Bijelog \u0161tapa<\/span><\/a><\/div>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":767,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[39,225,124],"class_list":["post-766","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktuelnosti","tag-bijeli-stap","tag-istorijat","tag-osobe-ostecenog-vida","ratio-2-1","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/766","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=766"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/766\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":768,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/766\/revisions\/768"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/767"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=766"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=766"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=766"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}