{"id":5583,"date":"2026-07-27T11:29:55","date_gmt":"2026-07-27T11:29:55","guid":{"rendered":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=5583"},"modified":"2026-07-27T11:45:18","modified_gmt":"2026-07-27T11:45:18","slug":"savez-slijepih-crne-gore-kroz-projekat-vidljiva-snazna-svoja-razvio-akreditovan-program-obuke-za-adekvatan-pristup-prema-zenama-s-invaliditetom-sa-iskustvom-nasilja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=5583","title":{"rendered":"Savez slijepih Crne Gore kroz projekat “Vidljiva, sna\u017ena, svoja!” razvio akreditovan program obuke za adekvatan pristup prema \u017eenama s invaliditetom sa iskustvom nasilja"},"content":{"rendered":"

Milji\u0107: Ve\u0107ina slu\u010dajeva nasilja nad \u017eenama sa invaliditetom ostaje skrivena, \u017eene nisu u dovoljnoj mjeri ohrabrene da to nasilje prijave<\/strong><\/p>\n

Da se o nasilju koje se vr\u0161i nad \u017eenama s invaliditetom jo\u0161 uvijek ne govori u dovoljnoj mjeri istaknuto je na zavr\u0161noj konferenciji povodom predstavljanja rezultata projekta “Vidljiva, sna\u017ena, svoja”, koji realizuje Savez slijepih Crne Gore uz finansijsku podr\u0161ku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
\nUpravo zbog toga kroz ovaj projekat posebna pa\u017enja bila je usmjerena na unapre\u0111enje polo\u017eaja \u017eena sa invaliditetom, njihovo osna\u017eivanje, podizanje svijesti o rodno-zasnovanom nasilju, kao i ja\u010danje kapaciteta stru\u010dnjaka koji pru\u017eaju podr\u0161ku \u017eenama sa iskustvom nasilja.<\/p>\n

\u201eDana\u0161nja konferencija predstavlja priliku da se osvrnemo na ostvarene aktivnosti i rezultate projekta, ali i da jo\u0161 jednom uka\u017eemo na va\u017enost zajedni\u010dkog djelovanja svih relevantnih aktera u stvaranju dru\u0161tva u kojem \u0107e svaka \u017eena, bez obzira na invaliditet, imati jednaku priliku, podr\u0161ku i mogu\u0107nost da \u017eivi dostojanstveno, bez nasilja i diskriminacije. Vjerujemo da rezultati ovog projekta predstavljaju dobar osnov za dalje unapre\u0111enje sistema, podr\u0161ke \u017eenama sa invaliditetom i podsticaj za nastavak saradnje izme\u0111u institucija, organizacija, civilnog dru\u0161tva i svih onih koji rade na za\u0161titi ljudskih prava i izgradnji inkluzivnog dru\u0161tva,\u201c<\/em> poru\u010dila je Marijana Goranovi\u0107 iz stru\u010dne slu\u017ebe Saveza slijepih Crne Gore.<\/p>\n

Koordinatorka projekta, An\u0111ela Dragovi\u0107 je ukazala na va\u017enost stavljanja ve\u0107eg fokusa na temu nasilja nad \u017eenama sa invaliditetom.<\/p>\n

\u201eU zakonodavnom smislu mi imamo regulativu koja defini\u0161e dio koji se odnosi i na rodnu ravnopravnost i nasilje, ali \u017eene sa invaliditetom jo\u0161 uvijek nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene u onim politikama koje se time bave, niti u primjeni pomenutih prava. To potvr\u0111uje stanovi\u0161te koje je zastupljeno kod nas u dru\u0161tvu da su \u017eene s invaliditetom \u010dlanice dru\u0161tva nad kojima se ne vr\u0161i nasilje. A taj stav je zastupljen zato \u0161to se o tome nedovoljno govori.<\/em>
\nPrvenstveno zato \u0161to one same nisu dovoljno motivisane da o tome govore, ne prepoznaju u odre\u0111enom kapacitetu samo nasilje. Sistemi za\u0161tite, mehanizmi i specijalizovani servisi podr\u0161ke nisu adekvatni niti u dovoljnoj mjeri zastupljeni u ovoj oblasti. Zato nam je i bio cilj da ova tema bude apsolutno zastupljena kroz ovaj projekat i da tako uka\u017eemo na va\u017enost ove teme. Prvenstveno zato \u0161to \u017eene s invaliditetom jesu jednaki \u010dlanovi na\u0161eg dru\u0161tva, jesu \u010dlanovi dru\u0161tva koji moraju znati koje vrste nasilja postoje i na koji se na\u010din od istog za\u0161tititi.<\/em>
\nSama informacija da me\u0111u stanovnicima Crna Gora imamo 36.500 \u017eena s invaliditetom, a \u0161to je ukupno 12% ukupne \u017eenske populacije, dovoljno ukazuje i na \u010dinjenicu da mi nemamo statistiku o tome koje su vrste nasilja zastupljene kada govorimo o \u017eenama s invaliditetom, pa to mogu slobodno da ka\u017eem umnogome i ote\u017eava pra\u0107enje i adresiranje ovog nadasve dominantnog izazova u dru\u0161tvu,\u201c<\/em> ispri\u010dala je Dragovi\u0107.<\/strong><\/p>\n

Kroz ovaj projekat je ukazano da su \u017eene sa invaliditetom izlo\u017eene fizi\u010dkom, emocionalnom, verbalnom, ekonomskom nasilju, kao i izolaciji i zanemarivanju.
\nKao bi se \u017eenama sa invaliditetom koje su \u017ertve bilo koje od ovih vrsta nasilja pru\u017eila adekvatna podr\u0161ka, jedna od najva\u017enijih aktivnosti projekta “Vidljiva, sna\u017ena, svoja!” bila je izrada programa obuke koji je akreditovao Zavod za socijalnu i dje\u010dju za\u0161titu kako bi stru\u010dni radnici bili adekvatno edukovani kakav pristup treba da imaju prema \u017eenama s invaliditetom koje su imale iskustvo nasilja.<\/p>\n

\u201eOvaj akreditovani program je namijenjen ne samo stru\u010dnim radnicima i saradnicima koji su
\nzaposleni u dr\u017eavnim organima, ve\u0107 i onim stru\u010dnim radnicima i saradnicima koji rade u
\nprivatnom i nevladinom sektoru. Ono \u0161to je jako bitno da napomenem jeste da nam je ciljna
\ngrupa ovako koncipiranog programa i svaka porodica \u017eena s invaliditetom. Jako je va\u017eno da
\nse o ovim temama edukuju i sami \u010dlanovi porodica \u017eena s invaliditetom, jer nerijetko ni oni
\nne mogu prepoznati neke oblike nasilja, a ono \u0161to je pora\u017eavaju\u0107a statistika jeste da upravo
\noni koji bi trebalo da budu najbli\u017ei i koji bi najvi\u0161e podr\u0161ke trebalo da pru\u017ee \u017eenama s
\ninvaliditetom budu upravo ti koji nasilje nad njima i vr\u0161e. Posebna vrijednost ovog projekta
\njeste upravo to \u0161to smo uspjeli da akreditujemo program koji \u0107e se koristiti u narednim
\ngodinama i nezavisno od toga ho\u0107e li ovakve vrste projekata i na\u0161ih ideja biti dalje projektno
\nfinansirane, mi imamo trajnu vrijednost koja \u0107e svakako ostati i nakon zavr\u0161etka projekta
\npod nazivom Vidljiva, sna\u017ena, svoja,\u201c <\/i>i<\/strong>spri\u010dala je socijalna radnica i jedna od autorki<\/strong>
\nprograma, Nikolina Milji\u0107.<\/strong><\/p>\n

Poseban fokus u samoj izradi ovog programa stavljen je na terminologiju i modele pristupa invaliditetu.<\/p>\n

\u201eTo je negdje polazna osnova od koje moramo po\u010deti kada se uop\u0161te bavimo bilo kojom temom koja je vezana za osobe s invaliditetom, jer nesvjesno svakodnevno koristimo terminologiju koja nije adekvatna, a koja na direktan ili indirektan na\u010din mo\u017ee stigmatizovati osobe s invaliditetom. Terminologija je izme\u0111u ostalog i va\u017ena zato \u0161to oslikava kako mi zapravo posmatramo osobe s invaliditetom, kakav odnos imamo prema njima i sa kojeg zapravo modela mi pristupamo radu sa njima. Va\u017eno je da svi socijalni, odnosno stru\u010dni radnici i saradnici pogotovo oni zaposleni u Centrima za socijalni rada, naravno i oni koji su zaposleni u nevladinim organizacijama budu na vrijeme upoznati sa adekvatnom terminologijom i sa adekvatnim modelima pristupa invaliditetu. Moramo definitivno iz na\u0161e svakodnevne komunikacije i tog odnosa prema osobama s invaliditetom eliminisati one neadekvatne modele pristupa i zaista u punom kapacitetu po\u010deti da po\u0161tujemo model zasnovan na ljudskim pravima,\u201c<\/em> navela je Milji\u0107.<\/strong><\/p>\n

Va\u017ean dio programa je bila sama komunikacija sa \u017eenama s invaliditetom koje su imali iskustvo nasilja.<\/p>\n

\u201eNa\u0161a praksa zaista pokazuje da ve\u0107ina stru\u010dnih radnika koji su zaposleni u centrima za socijalni radi, koji su i prva instanca kada se \u017eene ohrabre da nasilje kona\u010dno i prijave, na\u017ealost nemaju adekvatne odgovore i ne njeguju dobru komunikaciju sa \u017eenama s invaliditetom. To je jedan od osnovnih problema koje smo mi ina\u010de i identifikovali, jer ve\u0107ina tih slu\u010dajeva nasilja na\u017ealost ostaje skrivena, \u017eene nisu u dovoljnoj mjeri ohrabrene da nasilje prijave, a \u010dak i onda kada jesu, velika je barijera nepovjerenje koje imaju u institucije, predmeti koji jako, jako dugo traju iscrpljuju\u0107i su za \u017eenu i onda negdje, na\u017ealost, ne bi trebalo da nas \u010dudi otkud to da slu\u010dajevi nasilja ostaju skriveni ili da \u017eene ostaju i dalje da \u017eive sa nasilnikom. Prosto sistem jo\u0161 uvijek nije tako formiran da mo\u017ee na adekvatan na\u010din da odgovori zahtjevima koje imaju \u017eene s invaliditetom kako bi mogle da \u017eive jedan \u017eivot u kom \u0107e mo\u0107i da ostvaruju svoje pune potencijale i svoje kapacitete,\u201c<\/em> saop\u0161tila je socijalna radnica.<\/strong><\/p>\n

Veliku va\u017enost imalo je utvr\u0111ivanje definicije invaliditeta i roda, na koji na\u010din su oni u vezi i kako bi u tom dijelu trebalo da se odnose stru\u010dni radnici.<\/p>\n

Milji\u0107 isti\u010de da su se u najve\u0107oj mjeri trudili da obuhvate i najva\u017eniju temu – sistem za\u0161tite.<\/strong><\/p>\n

\u201eRije\u010d je o dijagramu toka kojim smo se na treningu detaljno bavili kako bi svi stru\u010dni radnici koji su poha\u0111ali ovu obuku mogli da imaju ve\u0107 u svojim glavama predstavu o tome koji su to sljede\u0107i koraci, \u0161ta treba da radim kad mi se po\u017eali \u017eena s invaliditetom, kada do\u0111e i prijavi nasilje. Ovo je va\u017eno i kako bismo ovakve slu\u010dajeve na vrijeme otkrivali, reagovali i naravno suzbijali ih. Tu su, dakle, neki osnovni mehanizmi podr\u0161ke koji su predstavljeni na samom treningu i koji \u0107e, nadam se, u budu\u0107e biti jedni od osnovnih alata sa kojima \u0107e raditi i koje \u0107e se truditi da koriste stru\u010dni radnici i zaposleni u Centrima za socijalni rad,\u201c<\/em> dodala je ona.<\/strong><\/p>\n

Na prvom treningu je u\u010destvovalo 12 polaznika, kako socijalnih radnika i psihologa, tako i stru\u010dnih radnika u organizacijama koje se bave ljudskim pravima i pravima lica s invaliditetom.<\/p>\n

\u201e\u017delim da ka\u017eem da ono \u0161to je na njih ostavilo zaista najve\u0107i utisak, svakako jesu prije svega adekvatni i neadekvatni modeli kada govorimo o pristupu prema osobama s invaliditetom, gdje smo se osvrnuli na prvenstveno pro\u0161lost, kako su se osobe s invaliditetom nekada sagledavale, koliko je zapravo i danas u trenutnoj realnosti zastupljen medicinski, funkcionalni model i model milosr\u0111a. Govorili smo o tome koliko herojski model mo\u017ee da bude ma\u010d sa dvije o\u0161trice i koliko ukazuje na to da osobe s invaliditetom nekad i nemaju pravo na gre\u0161ku i koliko to taj odnos odgovornosti mo\u017ee da poljulja. Mislim da im je ta tema koja je bila i prva na treningu, bila va\u017ena upravo jer su shvatili, iako nam to nisu rekli, ali se dalo zaklju\u010diti, koliko su zapravo o mogu\u0107nostima i potencijalima osoba s invaliditetom druga\u010dije razmi\u0161ljali. Ono \u0161to \u017eelim jo\u0161 da ka\u017eem jeste da je u svakom kontekstu ova tema zaista jeste bitna, univerzalna je i zapravo predstavljala polaznu osnovu za bilo koju edukaciju koju mi iz Saveza realizujemo. Oni su kao stru\u010dni radnici vrlo upoznati sa temom, vrstom i za\u0161titom od nasilja kao i mehanizmima, ali im je upravo zato bilo va\u017eno da se negdje uvide koliko je njihova komunikacija do tada bila adekvatna ili ne,\u201c<\/em> istakla je kordinatorka projekta, An\u0111ela Dragovi\u0107.<\/strong><\/p>\n

Uporedo sa ovom akreditacijom programa obuke, realizovani su grupni sastanci sa \u017eenama s invaliditetom. Na prvom sastanku je bilo rije\u010di o samopo\u0161tovanju i samopouzdanju \u017eena s invaliditetom, na drugom sastanku je obra\u0111ena tema partnerskih odnosa sa posebnim akcentom na seksualnost.<\/p>\n

\u201eOvi sastanci su pokazali da je infantilizacija jako va\u017ena tema i ona je svakako bila tema na\u0161eg poslednjeg sastanka i bilo je zanimljivo do\u0107i do odgovora za\u0161to dru\u0161tvo, odnosno partneri, u velikoj mjeri \u017eene s invaliditetom do\u017eivljavaju kao da to nisu odrasle osobe. \u010cak i one koje to ranije nisu prepoznavale, drago mi je \u0161to su do\u0161le do odre\u0111enih saznanja i \u0161to \u0107e mo\u0107i da prepoznaju neke oblike neprihvatljivih pona\u0161anja i da sada imaju mehanizme kako da ih zaustave,\u201c<\/em> navela je socijalna radnica Nikolina Milji\u0107.<\/strong><\/p>\n

Kao posljednja aktivnost<\/span>\u00a0<\/span>poznaju nasilnika ili neka neadekvatna pona\u0161anja koja mogu ukazivati na to.
\nNavedeni su i razli\u010diti na\u010dini i sistemi podr\u0161ke, kome se mogu obratiti, na koji na\u010din se mogu za\u0161tititi i u krajnjem ako zaista do\u0111e do nekog grubog zanemarivanja ili nasilja u porodici, koje su to adrese, koji su to kontakti koje mogu da koriste, na koji na\u010din i kome nasilje da prijave.<\/p>\n

\u201eNa taj na\u010din zapravo smo poslali jasnu poruku da smo i mi i na\u0161a besplatna pravna slu\u017eba uvijek na raspolaganju da pru\u017eimo podr\u0161ku \u017eenama s invaliditetom kako bi zapravo zaustavile ili jo\u0161 bolje prevenirale neke neprihvatljive i neadekvatne oblike pona\u0161anja, sve naravno u cilju da nasilje nad \u017eenama bude tema o kojoj \u0107emo sve manje govoriti zato \u0161to \u0107e se ono sve rje\u0111e i de\u0161avati,\u201c<\/em> podvukla je Milji\u0107.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Milji\u0107: Ve\u0107ina slu\u010dajeva nasilja nad \u017eenama sa invaliditetom ostaje skrivena, \u017eene nisu u dovoljnoj mjeri ohrabrene da to nasilje prijave Da se o nasilju koje…<\/p>\n

Op\u0161irnijeSavez slijepih Crne Gore kroz projekat “Vidljiva, sna\u017ena, svoja!” razvio akreditovan program obuke za adekvatan pristup prema \u017eenama s invaliditetom sa iskustvom nasilja<\/span><\/a><\/div>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5585,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[412,28,1443,134,1659,32,1660,1658,1509],"class_list":["post-5583","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktuelnosti","tag-nasilje","tag-osi","tag-press-konferencija","tag-projekat","tag-snazna","tag-sscg","tag-svoja","tag-vidljiva","tag-zsi","ratio-2-1","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5583","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5583"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5583\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5584,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5583\/revisions\/5584"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}