<\/p>\n
Predstavljeni rezultati istra\u017eivanja Prepoznato pravo = <\/strong>stvarna jednakost: Nepovjerenje u institucije najve\u0107e prepreke za <\/strong>OSI<\/strong><\/p>\n Nepovjerenje u institucije i ote\u017ean pristup pravdi, kao i arhitektonska nepristupa\u010dnost, najve\u0107e su prepreke sa kojima se suo\u010davaju osobe s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori, pokazalo je istra\u017eivanje predstavljeno na zavr\u0161noj konferenciji projekta\u00a0\u201ePrepoznato pravo, stvarna jednakost\u201c<\/strong>, koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore.<\/p>\n Istra\u017eivanje je pokazalo da vi\u0161e od polovine ispitanika smatra da postoje zna\u010dajne prepreke u pristupu sudovima, dok je arhitektonska nepristupa\u010dnost prepoznata kao dominantna barijera u radu institucija.<\/p>\n \u201eOvo istra\u017eivanje potvr\u0111uje da i dalje postoji veliki jaz izme\u0111u zakonskih normi i stvarnog polo\u017eaja marginalizovanih grupa u Crnoj Gori. Zahvaljuju\u0107i partnerstvu sa Savezom slijepih Crne Gore prikupili smo odgovore 158 osoba s invaliditetom i dobili empirijski utemeljenu sliku njihovog polo\u017eaja. Posebna vrijednost istra\u017eivanja je upravo u tome \u0161to su ispitanici bile osobe s invaliditetom\u201c, kazala je predstavnica CEDEM-a Milena Ranitovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n Ranitovi\u0107 je predstavila rezultate istra\u017eivanja \u010diji je cilj bio da pru\u017ei uvid u polo\u017eaj osoba s invaliditetom, njihova iskustva sa diskriminacijom, pristup pravima i institucijama, kao i da identifikuje klju\u010dne prepreke i preporuke za unapre\u0111enje javnih politika.<\/p>\n Iako je 28,1 odsto ispitanika navelo da je do\u017eivjelo diskriminaciju, samo 12,5 odsto prijavilo je slu\u010daj nadle\u017enim institucijama. Naj\u010de\u0161\u0107i razlog neprijavljivanja je nedostatak povjerenja u institucije, \u0161to, prema rezultatima istra\u017eivanja, ukazuje na potrebu ja\u010danja mehanizama za\u0161tite i povjerenja u njihov rad.<\/p>\n Vi\u0161e od 60 odsto ispitanika arhitektonsku nepristupa\u010dnost prepoznaje kao najve\u0107u prepreku u radu institucija, dok vi\u0161e od polovine smatra da postoje ozbiljne prepreke u pristupu sudovima. Kao klju\u010dne prioritete za unapre\u0111enje polo\u017eaja osoba s invaliditetom izdvojili su dosljednu primjenu zakona, uklanjanje fizi\u010dkih i komunikacionih barijera, unapre\u0111enje materijalne sigurnosti, razvoj inkluzivnog tr\u017ei\u0161ta rada, sistemsku edukaciju institucija i aktivnije uklju\u010divanje osoba s invaliditetom u kreiranje politika.<\/p>\n Istra\u017eivanje je pokazalo da osobe s invaliditetom najpozitivnije ocjenjuju odnos zdravstvenih i prosvjetnih radnika, dok su najni\u017ee ocjene dobili sudovi, tu\u017eila\u0161tva i rukovodioci privatnih kompanija. Istovremeno, najve\u0107e povjerenje ispitanici imaju u organizacije koje se bave za\u0161titom prava osoba s invaliditetom, dok politi\u010dke partije i dr\u017eavne institucije bilje\u017ee najni\u017ei nivo povjerenja.<\/p>\n Sa druge strane, rezultati pokazuju da 82,3 odsto ispitanika svoj nivo li\u010dne sre\u0107e ocjenjuje kao visok ili umjeren, ali istovremeno smatra da je diskriminacija prema osobama s invaliditetom i dalje izra\u017eena.<\/p>\n Izvr\u0161ni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanovi\u0107<\/strong> kazao je da je projekat bio usmjeren na prepoznavanje prepreka sa kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno suo\u010davaju, ali i na ja\u010danje kapaciteta institucija da na njih adekvatno odgovore.<\/p>\n \u201e\u017deljeli smo da upravo osobe s invaliditetom ka\u017eu u kojim oblastima osje\u0107aju najve\u0107u nejednakost i koje prepreke ih spre\u010davaju da ostvaruju svoja prava. Cilj projekta nije bio da utvr\u0111uje ko je odgovoran za postoje\u0107e stanje, ve\u0107 da zajedno sa institucijama gradimo partnerstvo zasnovano na modelu ljudskih prava i adekvatnom pristupu osobama s invaliditetom. Ovo je bila prilika da glas osoba s invaliditetom bude polazna osnova za unapre\u0111enje javnih politika\u201c, rekao je Macanovi\u0107.<\/p>\n Da zakon ne treba da postoji samo na papiru, ve\u0107 i u praksi, poru\u010dila je predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Jelena \u0110uri\u0161i\u0107<\/strong>.<\/p>\n \u201ePravo dobija punu vrijednost tek kada ga osoba mo\u017ee ostvariti bez diskriminacije i prepreka. Prepreke nijesu u osobi, ve\u0107 u arhitekturi, procedurama, stereotipima i dru\u0161tvenim stavovima, zbog \u010dega je va\u017eno da osobe s invaliditetom budu ravnopravni partneri u kreiranju politika koje ih se ti\u010du. Samo na taj na\u010din mo\u017eemo graditi dru\u0161tvo u kojem jednakost nije samo zakonsko na\u010delo, ve\u0107 stvarnost\u201c, naglasila je \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n Konferencija je zaklju\u010dena panel-diskusijom \u201e<\/strong>Od prepoznate diskriminacije do stvarne jednakosti: kako unaprijediti za\u0161titu prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori\u201c<\/strong>.<\/p>\n Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Andrija Samard\u017ei\u0107<\/strong> ukazuje da dru\u0161tvo nije dovoljno edukovano kroz obrazovanje, kada je rije\u010d o odnosu prema osobama sa invaliditetom.<\/p>\n \u201eOvo nije samo pri\u010da o ljudskim pravima. Ovo je pri\u010da odgoja. Osoba sa invaliditetom mo\u017ee biti uspje\u0161nija od prosje\u010dnog gra\u0111anina Crne Gore. Mislim da takva percepcija u dru\u0161tvu ne postoji\u201c, istakao je Samard\u017ei\u0107.<\/p>\n Predstavnica Ombudsmana Milena Krsmanovi\u0107<\/strong> navodi da u instituciju Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda naj\u010de\u0161\u0107e sti\u017eu \u017ealbe na diskriminaciju u oblastima rada, zapo\u0161ljavanja i obrazovanja.<\/p>\n \u201eMi ne mo\u017eemo danas govoriti o inkluzivnom obrazovanju. Sistem se ne prilago\u0111ava osobama sa invaliditetom. Sistem obrazovanja je segregiraju\u0107i za djecu sa smetanjama u razvoju, za osobe sa invaliditetom. Kada govorimo o inkluzivnom obrazovanju, naj\u010de\u0161\u0107e se pozivamo na asistente u nastavi, na neke elemente u pristupa\u010dnosti, didakti\u010dki materijal, ali to nije naravno dovoljno. To je ono \u0161to ustanove i resorno ministarstvo naj\u010de\u0161\u0107e isti\u010du kada govore o dostignutim rezultatima u oblastin inkluzije\u201c, kazala je Krsmanovi\u0107.<\/p>\n Milena Ranitovi\u0107<\/strong> iz CEDEM-a podsjetila je da je ra\u0111eno i istra\u017eivanje prije tri godine o stavovima gra\u0111anima Crne Gore o diskriminaciji osoba sa invaliditetom. To istra\u017eivanje je pokazalo, navodi, da je obrazovanje na prvom mjestu po diskriminaciji, zatim zapo\u0161ljavanje i na tre\u0107em mjestu sport. Ono \u0161to je zabrinjavaju\u0107i podatak novog istra\u017eivanja je, ka\u017ee, \u0161to skoro 90 odsto ispitanika nije prijavilo diskriminaciju.<\/p>\n \u201eSa druge strane imamo podatke da 64 odsto ispitanika koji su osobe sa invaliditetom je vrlo dobro upoznato sa zakonskim okvirom Crne Gore, a 69 odsto njih je vrlo upoznato sa Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom, \u0161to \u0107e re\u0107i da nijesu neinformisane. Sa druge strane, imamo i onaj podatak da osobe sa invaliditetom imaju najve\u0107e povjerenje u njihove organizacije. To zna\u010di da upravo civilni sektor nosi najve\u0107u ulogu u obrazovanju OSI, ali i ostalih slu\u017ebenika i slu\u017ebenica u dr\u017eavnim institucijama\u201c, ukazala je Ranitovi\u0107.<\/p>\n Predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Jelena \u0110uri\u0161i\u0107<\/strong> isti\u010de da je dono\u0161enje zakona samo prvi korak, te da je cilj tog resora da osobe sa invaliditetom osjete da su njihova prava u svakom trenutku za\u0161ti\u0107ena.<\/p>\n \u201ePravi izazov je njihova dosljedna primjena u svakodnevnom \u017eivotu. Rezultati ovog istra\u017eivanja upravo nas podsje\u0107aju da moramo nastaviti da radimo na uklanjanju prepreka, unapre\u0111enju pristupa\u010dnosti, podizanju svijesti i ja\u010danju kapaciteta svih institucija. Za Ministarstvo su ovakva istra\u017eivanja izuzetno va\u017ena, jer predstavljaju vrijedan izvor informacija prilikom kreiranj javnih politika. Samo na osnovu stvarnih podataka i iskustava osoba sa invaliditetom mo\u017eemo planirati mjere koje \u0107e dati konkretne rezultate\u201c, naglasila je \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n Advokat Luka Stijepovi\u0107<\/strong> upozorava da pravni sistem nije lo\u0161, ali da diskriminaciju treba nau\u010diti prepoznati. Posebno kao opasnu navodi posrednu diskriminaciju.<\/p>\n \u201eTo je stvaranje pravnog okvira koji omogu\u0107ava diskriminaciju. Zastupao sam u nekoliko takvih predmeta. Ni\u0161ta nijesam uspio. I\u0161li smo \u010dak i do Strazbura. To ne prepoznaje \u010dak ni Strazbur. Ticalo se prava na li\u010dnu invalidninu. Najmanje 20-30 ljudi je odustalo od takvih sporova zato \u0161to nijesu bili spremni da plate tro\u0161kove gubitka spora koji nijesu mali\u201c, upozorio je Stijepovi\u0107.<\/p>\n Zaklju\u010deno da zakonske garancije nijesu dovoljne ukoliko se ne primjenjuju u praksi, te da su dosljedna primjena propisa, pristupa\u010dnost i uklju\u010divanje osoba s invaliditetom u dono\u0161enje odluka klju\u010dni preduslovi za ostvarivanje stvarne jednakosti.<\/p>\n #konferencija #SSCG #paneldiskusija #Prepoznatopravo #Stvarnajednakost #OSI #Diskriminacija<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Predstavljeni rezultati istra\u017eivanja Prepoznato pravo = stvarna jednakost: Nepovjerenje u institucije najve\u0107e prepreke za OSI Nepovjerenje u institucije i ote\u017ean pristup pravdi, kao i…<\/p>\n