Crna Gora, kao dr\u017eava kandidat za pristupanje Evropska unija, suo\u010dava se sa brojnim izazovima na putu uskla\u0111ivanja sa evropskim standardima u razli\u010ditim oblastima dru\u0161tvenog \u017eivota. Jedan od va\u017enih segmenata tog procesa jeste unapre\u0111enje polo\u017eaja i kvaliteta \u017eivota osoba sa invaliditetom, uklju\u010duju\u0107i i osobe sa o\u0161te\u0107enjem vida. U tom kontekstu, neophodno je kontinuirano raditi na unapre\u0111enju pristupa\u010dnosti javnih prostora, saobra\u0107aja, informacija i usluga, kao i na podizanju nivoa dru\u0161tvene svijesti o potrebama i pravima ove populacije.<\/p>\n
Iako su u prethodnom periodu u\u010dinjeni odre\u0111eni pomaci, posebno zahvaljuju\u0107i anga\u017emanu organizacija civilnog dru\u0161tva i pojedinaca koji se aktivno zala\u017eu za prava osoba sa invaliditetom, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je nivo razumijevanja i senzibiliteta prema osobama sa o\u0161te\u0107enjem vida u Crnoj Gori i dalje nedovoljan. Problem se ne odnosi samo na ovu kategoriju gra\u0111ana, ve\u0107 i na osobe sa razli\u010ditim vrstama invaliditeta, koje se svakodnevno susrije\u0107u sa brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava i ravnopravnom u\u010de\u0161\u0107u u dru\u0161tvu.<\/p>\n
Li\u010dno iskustvo i boravak u pojedinim evropskim dr\u017eavama omogu\u0107ili su mi da uo\u010dim zna\u010dajne razlike u stepenu pristupa\u010dnosti i organizaciji sistema podr\u0161ke osobama sa o\u0161te\u0107enjem vida. Na primjer, u Italija je javni prevoz u velikoj mjeri prilago\u0111en potrebama osoba sa invaliditetom. Tramvaji i druga prevozna sredstva opremljeni su zvu\u010dnom signalizacijom koja jasno informi\u0161e putnike o narednim stanicama, smjeru izlaska i drugim va\u017enim informacijama. Ove zvu\u010dne najave su dovoljno glasne i razumljive, a pritom su prihva\u0107ene kao standardni dio sistema javnog prevoza, bez negodovanja ili prigovora drugih putnika.<\/p>\n
Sa druge strane, u Crnoj Gori postoje odre\u0111eni poku\u0161aji uvo\u0111enja sli\u010dnih rje\u0161enja, ali njihova primjena \u010desto nije adekvatna. Na primjer, pojedini autobusi su opremljeni sistemom zvu\u010dne signalizacije za najavu stanica, me\u0111utim taj sistem se u praksi rijetko koristi ili je tehni\u010dki lo\u0161e realizovan. Nazivi stanica \u010desto nijesu jasno izgovoreni, a zvu\u010dna signalizacija je nerijetko pretiha ili potpuno isklju\u010dena. Kao jedan od razloga navodi se i to \u0161to takve najave ponekad smetaju voza\u010dima ili putnicima, \u0161to dodatno ukazuje na nedostatak razumijevanja stvarnih potreba osoba sa o\u0161te\u0107enjem vida.<\/p>\n
Sve navedeno pokazuje da Crna Gora jo\u0161 uvijek zaostaje za standardima koje promovi\u0161u dr\u017eave \u010dlanice Evropske unije, kako u pogledu tehni\u010dkih rje\u0161enja, tako i u pogledu dru\u0161tvene svijesti i kulture inkluzije. Evropske integracije ne podrazumijevaju samo uskla\u0111ivanje zakonodavstva, ve\u0107 i promjenu dru\u0161tvenih stavova, razvijanje empatije i stvaranje okru\u017eenja u kojem \u0107e osobe sa invaliditetom imati jednake mogu\u0107nosti za obrazovanje, zapo\u0161ljavanje, kretanje i aktivno u\u010de\u0161\u0107e u svim segmentima dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n
Zbog toga je neophodno da dr\u017eava, institucije, lokalne zajednice, ali i sami gra\u0111ani, ulo\u017ee dodatne napore kako bi se unaprijedila pristupa\u010dnost i pove\u0107ao nivo svijesti o pravima i potrebama osoba sa o\u0161te\u0107enjem vida. Samo kroz zajedni\u010dko djelovanje mogu\u0107e je izgraditi dru\u0161tvo u kojem \u0107e svi gra\u0111ani, bez obzira na eventualni invaliditet, biti ravnopravni i aktivni \u010dlanovi zajednice.<\/p>\n
Autorka teksta: Katarina Cerovi\u0107, novinarka<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crna Gora, kao dr\u017eava kandidat za pristupanje Evropska unija, suo\u010dava se sa brojnim izazovima na putu uskla\u0111ivanja sa evropskim standardima u razli\u010ditim oblastima dru\u0161tvenog \u017eivota.…<\/p>\n