{"id":5366,"date":"2025-12-23T09:00:15","date_gmt":"2025-12-23T09:00:15","guid":{"rendered":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=5366"},"modified":"2025-12-24T09:13:24","modified_gmt":"2025-12-24T09:13:24","slug":"evropske-integracije-i-osobe-s-ostecenjem-vida-analiza-adnana-kujovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=5366","title":{"rendered":"Evropske integracije i osobe s o\u0161te\u0107enjem vida: analiza Adnana Kujovi\u0107a"},"content":{"rendered":"<div class=\"aju\">\n<div class=\"aCi\"><strong><span style=\"background-color: #ffffff; color: #666666;\">Evropske integracije predstavljaju va\u017enu priliku za unapre\u0111enje polo\u017eaja osoba s o\u0161te\u0107enjem vida. One ne donose samo uskla\u0111ivanje zakonodavstva, ve\u0107 otvaraju prostor za su\u0161tinske promjene u obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, zdravstvenoj za\u0161titi i dru\u0161tvenoj participaciji. Me\u0111utim, da bi te promjene bile stvarne i odr\u017eive, pristupa\u010dnost i inkluzija moraju biti ugra\u0111ene u sam temelj procesa integracija.<\/span><\/strong><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"gs\">\n<div class=\"\">\n<div id=\":ol\" class=\"ii gt adO\">\n<div id=\":ok\" class=\"a3s aiL\">\n<div id=\"avWBGd-103\">\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>1. Oblasti u kojima se o\u010dekuju pobolj\u0161anja<\/strong><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Obrazovanje<\/em><\/p>\n<p>U oblasti obrazovanja, evropske integracije mogu doprinijeti harmonizaciji inkluzivnog obrazovanja kroz primjenu zajedni\u010dkih evropskih standarda. To podrazumijeva ve\u0107u dostupnost prilago\u0111enih nastavnih materijala, ud\u017ebenika u alternativnim formatima i savremenih asistivnih tehnologija. Posebno je va\u017eno i me\u0111usobno priznavanje kvalifikacija, \u0161to osobama sa o\u0161te\u0107enjem vida omogu\u0107ava ve\u0107u profesionalnu mobilnost i nastavak \u0161kolovanja ili rada u drugim zemljama.<\/p>\n<p><em>Zapo\u0161ljavanje<\/em><\/p>\n<p>Na tr\u017ei\u0161tu rada o\u010dekuje se ja\u010danje antidiskriminacionih mehanizama, kao i dosljednija primjena kvota za zapo\u0161ljavanje osoba sa invaliditetom. Evropski standardi podsti\u010du prilago\u0111avanje radnih mjesta, uvo\u0111enje fleksibilnih radnih aran\u017emana i razvoj programa profesionalne rehabilitacije koji omogu\u0107avaju stvarnu, a ne samo formalnu zapo\u0161ljivost.<\/p>\n<p><em>Zdravstvena za\u0161tita<\/em><\/p>\n<p>U oblasti zdravstva, integracije mogu osigurati bolji pristup specijalizovanoj oftalmolo\u0161koj i rehabilitacionoj za\u0161titi. Harmonizacija prava na medicinska pomagala i asistivne tehnologije, kao i bolja prekograni\u010dna saradnja zdravstvenih sistema, zna\u010dajno bi unaprijedila kvalitet \u017eivota osoba sa o\u0161te\u0107enjem vida.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>2. Uklju\u010denost u dono\u0161enje odluka<\/strong><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iako je uklju\u010denost osoba sa o\u0161te\u0107enjem vida u procese dono\u0161enja odluka formalno prepoznata, u praksi ona \u010desto ostaje ograni\u010dena i simboli\u010dna. Postoji jasan jaz izme\u0111u deklarativne participacije i stvarnog uticaja na politike. Evropska unija promovi\u0161e princip \u201eNi\u0161ta o nama bez nas\u201c, ali njegova primjena zna\u010dajno varira od zemlje do zemlje. Zbog toga je neophodno obezbijediti direktno i smisleno u\u010de\u0161\u0107e osoba sa invaliditetom u izradi i sprovo\u0111enju akcionih planova za pristupanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>3. Koraci ka inkluzivnijim integracijama<\/strong><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Da bi evropske integracije bile istinski inkluzivne, dr\u017eave bi trebale da:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>obavezno uklju\u010de organizacije osoba sa invaliditetom u pregovara\u010dke i savjetodavne timove<\/li>\n<li>osiguraju da su svi dokumenti vezani za integracije dostupni u razli\u010ditim pristupa\u010dnim formatima<\/li>\n<li>sprovode redovne konsultacije na nacionalnom i lokalnom nivou<\/li>\n<li>obezbijede finansijske i ljudske resurse za kvalitetno u\u010de\u0161\u0107e osoba sa invaliditetom<\/li>\n<li>uspostave mehanizme za pra\u0107enje i evaluaciju uticaja politika na osobe sa invaliditetom<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>4. Primjeri dobre prakse iz Evropske unije<\/strong><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U zemljama poput Austrije i Njema\u010dke razvijeni su standardizovani taktilni sistemi vo\u0111enja u javnom prostoru (Blindenleitsysteme), dok je audio-deskripcija u javnim medijima zakonski regulisana.<\/p>\n<p>\u0160panija se isti\u010de nacionalnom strategijom za digitalnu uklju\u010denost osoba sa invaliditetom, kao i subvencionisanim programima za nabavku asistivnih tehnologija.<\/p>\n<p>Skandinavske zemlje postavile su univerzalni dizajn kao standard u javnom prevozu, a neke od njih imaju i posebne institucije poput Ombudsmana za pristupa\u010dnost.<\/p>\n<p>Na nivou EU, inicijative poput Evropske kartice za osobe sa invaliditetom i nagrade Access City Award dodatno podsti\u010du prepoznavanje i unapre\u0111enje pristupa\u010dnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>5. Podr\u0161ka evropskih institucija<\/strong><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Od evropskih institucija se o\u010dekuje ne samo finansijska, ve\u0107 i stru\u010dna podr\u0161ka reformama pristupa\u010dnosti. To uklju\u010duje ja\u010danje kapaciteta nevladinih organizacija i institucija, razmjenu dobrih praksi sa zemljama \u010dlanicama, prevod i prilago\u0111avanje klju\u010dnih EU dokumenata, kao i posebne fondove i mentorsku podr\u0161ku za projekte u oblasti invaliditeta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>6. Razvoj asistivnih tehnologija<\/strong><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Evropske integracije mogu zna\u010dajno doprinijeti razvoju i dostupnosti asistivnih tehnologija. Stvaranje ve\u0107eg zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta mo\u017ee smanjiti cijene ure\u0111aja, dok harmonizacija standarda omogu\u0107ava bolju interoperabilnost. Kroz fondove poput Horizon Europe podsti\u010du se istra\u017eivanja i inovacije, a zajedni\u010dke nabavke i subvencije dodatno olak\u0161avaju pristup tehnologijama osobama sa o\u0161te\u0107enjem vida.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>7. Najve\u0107a prepreka i na\u010dini njenog prevazila\u017eenja<\/strong><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Najve\u0107a prepreka ostaje nedovoljna sistemska posve\u0107enost. Evropske integracije se \u010desto posmatraju kao tehni\u010dko-pravni proces, u kojem se pristupa\u010dnost tretira kao dodatni zahtjev, a ne kao osnovno ljudsko pravo i sastavni dio reformi.<\/p>\n<p>Ova prepreka se mo\u017ee prevazi\u0107i jedino ako se inkluzija ugradi od samog po\u010detka procesa. To podrazumijeva stroge sankcije za nepo\u0161tivanje standarda pristupa\u010dnosti, obaveznu edukaciju donosilaca odluka o pitanjima invaliditeta, nezavisne revizije pristupa\u010dnosti reformi, javno pra\u0107enje napretka kroz jasne indikatore i sna\u017eno osna\u017eivanje organizacija osoba sa invaliditetom kao ravnopravnih partnera.<\/p>\n<p>Na kraju, klju\u010dno je razumjeti da pristupa\u010dnost nije tro\u0161ak, ve\u0107 investicija. Dru\u0161tvo koje je pristupa\u010dno osobama sa o\u0161te\u0107enjem vida postaje kvalitetnije i funkcionalnije za sve, a evropske integracije pru\u017eaju jedinstvenu priliku da se ta transformacija sprovede sistemski i trajno.<\/p>\n<\/div>\n<p>Tekst pripremio: Adnan Kujovi\u0107, \u010dlan Saveza slijepih CG<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Evropske integracije predstavljaju va\u017enu priliku za unapre\u0111enje polo\u017eaja osoba s o\u0161te\u0107enjem vida. One ne donose samo uskla\u0111ivanje zakonodavstva, ve\u0107 otvaraju prostor za su\u0161tinske promjene u&#8230;<\/p>\n<div class=\"more-link-wrapper\"><a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/ss-cg.org\/?p=5366\">Op\u0161irnije<span class=\"screen-reader-text\">Evropske integracije i osobe s o\u0161te\u0107enjem vida: analiza Adnana Kujovi\u0107a<\/span><\/a><\/div>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5373,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[1122,775,1689,1655,124,32],"class_list":["post-5366","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktuelnosti","tag-adnan-kujovic","tag-analiza","tag-evropske-integracije","tag-ministarstvo-evropskih-poslova","tag-osobe-ostecenog-vida","tag-sscg","ratio-2-1","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5366"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5366\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5372,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5366\/revisions\/5372"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}