Bavljenje fizi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u predstavlja izuzetno va\u017ean faktor za o\u010duvanje i unapre\u0111enje mentalnog zdravlja pojedinca, a kao psiholog, duboko vjerujem u njegovu neospornu korist. Kroz razli\u010dite aspekte i slojeve, \u017eelim istaknuti za\u0161to je fizi\u010dka aktivnost ne samo korisna, ve\u0107 i neophodna za balansiranje uma.
\nU samom srcu ove veze nalazi se kompleksna mre\u017ea neurohemikalija. Dokazano je da redovno vje\u017ebanje podsti\u010de lu\u010denje endorfina, serotonina i dopamina, neurotransmitera \u010desto nazivanih “hormonima sre\u0107e”. Ovi hemijski signali igraju klju\u010dnu ulogu u regulaciji raspolo\u017eenja i emocija. Endorfini deluju kao prirodni analgetici, smanjuju\u0107i osje\u0107aj bola i stresa. Serotonin, s druge strane, povezan je sa osje\u0107ajem zadovoljstva i opu\u0161tenosti. Dopamin, poznat kao “hormon nagrade”, uklju\u010den je u osje\u0107aj postignu\u0107a i motivacije. Osim toga, vje\u017ebanje ima zna\u010dajne efekte na stres. U savremenom dru\u0161tvu, sveprisutni stres mo\u017ee ozbiljno naru\u0161iti mentalno zdravlje.
\nFizi\u010dka aktivnost djeluje kao mo\u0107an protivotrov. Tokom vje\u017ebanja, tijelo osloba\u0111a hormon kortizol, koji je uobi\u010dajen tokom stresnih situacija. Redovno vje\u017ebanje poma\u017ee tijelu da se privikne na ove nivoe kortizola, smanjuju\u0107i reakciju tijela na stresne podra\u017eaje u svakodnevnom \u017eivotu.
\nPored toga, vje\u017ebanje ima direktan uticaj na funkcionisanje mozga. Pove\u0107an protok krvi i kiseonika koji prati fizi\u010dku aktivnost podsti\u010de rast novih neuronskih veza, pobolj\u0161ava kognitivne funkcije poput pam\u0107enja, koncentracije i sposobnosti rje\u0161avanja problema. Ova kognitivna pobolj\u0161anja \u010desto se prote\u017eu i na domen kreativnosti, jer vje\u017ebanje podsti\u010de slobodno razmi\u0161ljanje i divergentno mi\u0161ljenje. Druga va\u017ena dimenzija fizi\u010dke aktivnosti je socijalna komponenta.
\nGrupni treninzi, sportski timovi ili \u010dasovi joge omogu\u0107avaju ljudima da se pove\u017eu sa drugima, izgrade podr\u017eavaju\u0107e dru\u0161tvene mre\u017ee i prevazi\u0111u osje\u0107aj usamljenosti. Ovaj aspekt je od su\u0161tinskog zna\u010daja, posebno imaju\u0107i u vidu porast problema mentalnog zdravlja povezanih sa izolacijom.
\nU svjetlu svega ovoga, kao psiholog, sna\u017eno preporu\u010dujem svima da uvedu fizi\u010dku aktivnost u svoju svakodnevicu. Redovno vje\u017ebanje ne samo da \u0107e im pomo\u0107i da se nose sa stresom, anksiozno\u0161\u0107u i depresijom, ve\u0107 \u0107e im omogu\u0107iti da osjete dublje zadovoljstvo, pove\u0107aju samopouzdanje i unaprijede svoje kognitivne sposobnosti. U zdravom tijelu je zdrav duh, ali i obrnuto, u zdravom duhu je i zdravo tijelo, \u0161to je jednako va\u017eno za o\u010duvanje jednog op\u0161teg psihi\u010dkog, kognitivnog, socijalnog blagostanja, a \u0161to je zapravo najbli\u017ee definiciji zdravlja koja nam je takva i poznata.<\/p>\n
Tekst na engleskom jeziku mo\u017eete pro\u010ditati i preuzeti na sljede\u0107em linku – Physical .\u00a0<\/a><\/p>\n Autor: Dragana \u0110oki\u0107, psiholo\u0161kinja<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bavljenje fizi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u predstavlja izuzetno va\u017ean faktor za o\u010duvanje i unapre\u0111enje mentalnog zdravlja pojedinca, a kao psiholog, duboko vjerujem u njegovu neospornu korist. Kroz razli\u010dite…<\/p>\n