{"id":4277,"date":"2023-05-29T10:07:32","date_gmt":"2023-05-29T10:07:32","guid":{"rendered":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=4277"},"modified":"2023-09-28T07:16:52","modified_gmt":"2023-09-28T07:16:52","slug":"vujacic-drzava-ne-preduzima-sve-mjere-kojima-bi-omogucila-veci-nivo-postovanja-prava-osi-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=4277","title":{"rendered":"Vuja\u010di\u0107: Dr\u017eava ne preduzima sve mjere kojima bi omogu\u0107ila ve\u0107i nivo po\u0161tovanja prava OSI"},"content":{"rendered":"
Dr\u017eava ne preduzima sve mjere kojima bi osigurala ve\u0107i nivo garancija i po\u0161tovanja prava osoba s invaliditetom i omogu\u0107ila njihovu adekvatnu zastupljenost u organima vlasti i na pozicijama odlu\u010divanja, ocijenila je izvr\u0161na direktorica Udru\u017eenja mladih sa hendikepom Marina Vuja\u010di\u0107 u intervju za Savez slijepih Crne Gore.<\/pre>\n
Kako ocjenjujete trenutno stanje po pitanju u\u010de\u0161\u0107a osoba s invaliditetom u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu? <\/strong><\/p>\n
\u201cTrenutni nivo u\u010de\u0161\u0107a osoba s invaliditetom u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu Crne Gore nije adekvatan iz vi\u0161e razloga, uklju\u010duju\u0107i i zakonodavni okvir<\/em>, ali i nivo po\u0161tovanja njihovih prava u praksi.<\/em> Ovo se odnosi i na pravo osoba s invaliditetom da biraju<\/em>, dok se jo\u0161 uvijek o pravu osoba s invaliditetom da budu birane<\/em> i ne govori dovoljno. Tako\u0111e, segment prava na u\u010de\u0161\u0107u u javnom \u017eivotu podrazumjeva i to da su osobe s invaliditetom u maloj mjeri zastupljene u okviru pozicija odlu\u010divanja, bez obzira na standarde i obaveze dr\u017eave.<\/p>\n
U tom smislu, dr\u017eava ne preduzima<\/em> sve obavezne mjere i aktivnosti da bi osigurala ve\u0107i nivo garancija i po\u0161tovanja prava osoba s invaliditetom i omogu\u0107ila njihovu adekvatnu zastupljenost, uklju\u010duju\u0107i i u organima vlasti i na pozicijama odlu\u010divanja.\u201d<\/p>\n
Na osnovu informacija kojima raspola\u017ee Va\u0161a organizacija, da li su i u kojoj mjeri, pitanja koja se ti\u010du unaprje\u0111enja polo\u017eaja osoba s invaliditetom zastupljena u programima politi\u010dkih partija? <\/strong><\/p>\n
\u201cPitanje i prava osoba s invaliditetom nijesu zastupljena<\/em> u dovoljnoj mjeri u programima politi\u010dkih partija, a i kada su zastupljena, uglavnom se ne radi o adekvatnom pristupu fenomenu invaliditeta. Navedeno zna\u010di da politi\u010dke partije pitanja osoba s invaliditetom vide kao pitanja socijalne politike<\/em>, a ne \u0161irokog spektra ljudskih prava, zbog \u010dega se njihove predlo\u017eene mjere odnose samo na pitanja socijalne politike i eventualno zapo\u0161ljavanja.<\/em> O tome kakav je pristup politi\u010dkih partija prema osobama s invaliditetom dovoljno govori \u010dinjenica da se ve\u0107ina prostora u kojima se nalaze partije ne nalazi u pristupa\u010dnim okru\u017eenjima, niti se njihovi programi i kampanja sprovode na na\u010din koji je pristupa\u010dan svim kategorijama osoba s invaliditetom s aspekta pristupa\u010dnosti informacija i komunikacija i sredstava koja koriste.\u201d<\/p>\n
Prepoznaju li predstavnici institucija <\/strong>sistema zna\u010daj va\u0161ih preporuka i da li su u prethodnom periodu preduzete odre\u0111ene konkretne mjere, kojima bi se potvrdila su\u0161tinska, a ne samo deklarativna posve\u0107enost po\u0161tovanju ljudskih, konkretnije gra\u0111anskih i politi\u010dkih prava osoba s invaliditetom? <\/strong><\/p>\n
\u201cMo\u017eda institucije sistema u odre\u0111enoj mjeri prepoznaju zna\u010daj obaveza i preporuka u odnosu na osobe s invaliditetom, ali su preduzete mjere s njihove strane ili nedovoljne ili neadekvatne.<\/em> Navedeno posebno imaju\u0107i u vidu da je dr\u017eava Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom ratifikovala 2009, a da jo\u0161 uvijek ni nivo garancija ne prati standarde Konvencije, pa samim tim ni praksa, odnosno primjena garancija. \u010cinjenica da je Ustavni sud dvije norme iz Zakona o izboru odbornika i poslanika, a koje se odnose na prava osoba s invaliditetom, proglasio neustavnim potvr\u0111uje navedeno, ali i govori o neophodnosti planiranja i sprovo\u0111enja treninga i obuka o principima ljudskih prava osoba s invaliditetom i o Konvenciji. Ovo se odnosi kako na Skup\u0161tinu Crne Gore, Dr\u017eavnu izbornu komisiju, op\u0161tinske izborne komisije, bira\u010dke odbore, ali i sve politi\u010dke partije, odnosno na sve institucije i organe za sprovo\u0111enje izbora.<\/p>\n
Osim nedostatka mjera i aktivnosti koje oni sami preduzimaju nerijetko izostaje njihov odgovor<\/em> na upu\u0107ene inicijative, a kamoli adekvatno postupanje po inicijativama. Tako na primjer jo\u0161 uvijek nijesmo dobili odgovor na upu\u0107enu Inicijativu Op\u0161tinskoj izbornoj komisiji Glavnog grada- Podgorice nakon nalaza monitoringa bira\u010dkih mjesta, bira\u010dkog materijala i procedura glasanja na odr\u017eanim lokalnim izborima u Podgorici u oktobru 2022.\u201d<\/p>\n
U pogledu pristupa\u010dnosti bira\u010dkih mjesta i samog procesa glasanja, odnosno ostvarivanja aktivnog bira\u010dkog prava, bilje\u017ei se odre\u0111eni napredak. Koje bi segmente u ovoj oblasti trebalo dodatno unaprijediti? <\/strong><\/p>\n
\u201cJako mali napredak<\/em> postignut je u segmentu arhitektonske pristupa\u010dnosti<\/em>, odnosno nesmetanog pristupa, ulaska, kretanja i boravka<\/em>unutar bira\u010dkih mjesta posebno za korisnike kolica. Neke op\u0161tinske izborne komisije odre\u0111ivanjem novih bira\u010dkih mjesta ispratile su obavezu o pristupa\u010dnosti, ali organi za sprovo\u0111enje izbora nijesu uradili ni\u0161ta da ranija bira\u010dka mjesta u\u010dine pristupa\u010dnim.<\/p>\n
Naprotiv, i op\u0161tinske izborne komisije i bira\u010dki odbori poku\u0161avaju prebaciti odgovornost na vlasnike tih objekata, posebno ako je rije\u010d o javnim objektima i ustanovama, dok se za privatne objekte opravdavaju izgovorom da oni i ne mogu nalo\u017eiti vlasnicima tih objekata da ih u\u010dine pristupa\u010dnim. Ukoliko ne mogu onda moraju izabrati pristupa\u010dna bira\u010dka mjesta. <\/em>To im je i ustavna i zakonska obaveza, zbog toga \u0161to je diskriminacija po osnovu invalidnosti jednako propisana u slu\u010daju nemogu\u0107nosti nesmetanog pristupa bilo kom javnom objektu i povr\u0161ini, ili objektu i povr\u0161ini u javnoj upotrebi.<\/p>\n
O navedenom postoje i pravosna\u017ene presude po tu\u017ebama za za\u0161titu od diskriminacije u kojima je utvr\u0111ena diskriminacija i nalo\u017eeno uklanjanje posljedica diskriminacije, odnosno prilago\u0111avanje tih objekata. Odre\u0111eni napredak svakako jeste postignut<\/em> kada je u pitanju ure\u0111enje samog bira\u010dkog mjesta, odnosno postojanje police na ni\u017eoj visini u glasa\u010dkoj kabini, postavljanje glasa\u010dke kutije na ni\u017eoj visini od standardne, obezbje\u0111ivanje dva \u0161ablona na svakom bira\u010dkom mjestu i etison traka za orjentaciju osoba s o\u0161te\u0107enim vidom, <\/em>dok samo neki bira\u010dki odbori po\u0161tuju preporuku o mogu\u0107nosti potpisa izvoda iz bira\u010dkog spiska faksimilom, dok ve\u0107ina i dalje zahtijeva otisak prsta u situaciji kada nije mogu\u0107 svojeru\u010dni potpis.\u201d<\/p>\n
Da li osobe s invaliditetom kojima je oduzeta poslovna sposobnost mogu ostvariti svoja bira\u010dka prava na jednakim i ravnopravnim osnovama? <\/strong><\/p>\n
\u201cOd trenutka kada je prihva\u0107ena inicijativa UMHCG za vra\u0107anje u bira\u010dki spisak svih osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost<\/em> i sprovo\u0111enje kampanje koju je podr\u017eala Misija OEBS u Crnoj Gori nijesmo imali prigovore da nekom od njih nije omogu\u0107eno pravo da biraju na izborima. Vjerujem da bi ovu praksu trebale ispratiti i druge zemlje, posebno one koje su kao i Crna Gora ratifikovale Konvenciju.\u201d<\/p>\n
Kada govorimo o uslovima za kandidaturu OSI za obavljanje javnih funkcija, situacija je znatno druga\u010dija, usljed veoma izra\u017eene stereotipizacije. Koji su naj\u010de\u0161\u0107i stereotipi u odnosu na kandidaturu osoba s invaliditetom za javne funkcije? <\/strong><\/p>\n
\u201cZa osobe s invaliditetom se \u010desto vjeruje da nijesu sposobne donositi odluke o sopstvenom \u017eivotu, a kamoli da u\u010destvuju u procesima dono\u0161enja odluka ili da donose odluke za druge gra\u0111anke i gra\u0111ane. Dugogodi\u0161nja primjena razli\u010ditih modela pristupa invaliditetu, uklju\u010duju\u0107i i model milosr\u0111a, dovela je do izolacije i isklju\u010denosti<\/em> osoba s invaliditetom, njihove neosna\u017eenosti i pasivnosti<\/em>, dok su svi ostali u sistemu to smatrali logi\u010dnim stanjem stvari. Zbog toga i dan danas imamo nepristupa\u010dnu Plenarnu salu u Skup\u0161tini Crne Gore i ve\u0107inu lokalnih parlamenata koji su, tako\u0111e, nepristupa\u010dni.<\/p>\n
Dodu\u0161e, mo\u017eda ne treba \u010dekati uslove za kanditaturu nego upravo kanditaturom izvr\u0161iti pritisak da se praksa promjeni jer da nije aktivizma osoba s invaliditetom i njihovih predstavni\u010dkih organizacija ne bi bilo zna\u010dajnog pomaka u nijednoj oblasti \u017eivota osoba s invaliditetom. Svakako, neophodno je preduzeti i druge mjere za adekvatne garancije aktivnog prava glasa, odnosno mogu\u0107nosti osoba s invaliditetom da budu birane.\u201d<\/p>\n
Do sada nije bilo pomaka u ovoj oblasti. Da li o\u010dekujete da \u0107emo u narednom periodu mo\u017eda imati predstavnika\/cu osoba s invaliditetom u parlamentu, ili na nekoj drugoj javnoj funkciji, \u010dime bi se podstakla aktivnija borba za po\u0161tovanje njihovih prava? <\/strong><\/p>\n
\u201cI do sada smo u Skup\u0161tini Crne Gore imali i poslanike s invaliditetom, ali koji to nijesu javno saop\u0161tavali, niti se na takav na\u010din predstavljali, pretpostavljam zbog straha od stereotipizacije ili, mo\u017eda, i li\u010dnog neprihvatanja iskustva invaliditeta <\/em>zbog \u010dega se o navedenom pitanju samo sporadi\u010dno govori u medijima ili na nekim doga\u0111ajima, ali ne i na ostalim mjestima gdje bi to trebalo \u010diniti.\u201d<\/p>\n
Na koji na\u010din \u0107e va\u0161a organizacija nastaviti proces zagovaranja kreiranja efektivnijih javnih politika u ovoj oblasti i koje su va\u0161e klju\u010dne preporuke za predstavnike\/ce politi\u010dkih partija i institucija sistema uop\u0161te? <\/strong><\/p>\n
\u201cSvakako \u0107emo nastaviti da dostavljamo sugestije za izmjene i dopune zakonodavstva<\/em>, da sprovodimo kampanju <\/em>o pravu na javni i politi\u010dki \u017eivot, da vr\u0161imo monitoring pristupa\u010dnosti<\/em> bira\u010dkih mjesta, bira\u010dkog materijala i procedura glasanja za osobe s invaliditetom, ali i da sprovodimo ili iniciramo i druge aktivnosti koje \u0107e unaprijediti mogu\u0107nosti i prava osoba s invaliditetom za u\u010de\u0161\u0107e u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu. Navedeno uklju\u010duje i nastavak pru\u017eanja besplatnog pravnog zastupanja<\/em> za sve osobe s invaliditetom koje nam se obrate ili za koje smo u saznanju da im je prekr\u0161eno neko od navedenih prava. Ovo posebno zbog toga \u0161to se ovaj mehanizam pokazao kao adekvatan i \u0161to je u svakom okon\u010danom postupku utvr\u0111ena diskriminacija.\u201d<\/p>\n
Intervju je kreiran u okviru projekta \u201cBiram da biram\u201d koji realizuje Savez slijepih Crne Gore. Projekat je podr\u017ean kroz program \u201eOCD u Crnoj Gori \u2013 od osnovnih usluga do oblikovanja politika \u2013 M\u2019BASE\u201c koji sprovode Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mre\u017ea. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.<\/p>\n
Sadr\u017eaj ovog intervjua isklju\u010diva je odgovornost Saveza slijepih Crne Gore i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.<\/p>\n
Intervju na engleskom jeziku mo\u017eete pro\u010ditati i preuzeti u nastavku – https (2).\u00a0<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dr\u017eava ne preduzima sve mjere kojima bi osigurala ve\u0107i nivo garancija i po\u0161tovanja prava osoba s invaliditetom i omogu\u0107ila njihovu adekvatnu zastupljenost u organima vlasti…<\/p>\n
Op\u0161irnijeVuja\u010di\u0107: Dr\u017eava ne preduzima sve mjere kojima bi omogu\u0107ila ve\u0107i nivo po\u0161tovanja prava OSI<\/span><\/a><\/div>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4278,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[260,271,28,32,125],"class_list":["post-4277","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktuelnosti","tag-intervju","tag-marina-vujacic","tag-osi","tag-sscg","tag-umhcg","ratio-2-1","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4277"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4277\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4604,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4277\/revisions\/4604"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}