{"id":370,"date":"2020-03-26T17:36:40","date_gmt":"2020-03-26T17:36:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=370"},"modified":"2020-04-02T15:59:36","modified_gmt":"2020-04-02T15:59:36","slug":"nastanak-brajevog-pisma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=370","title":{"rendered":"Nastanak Brajevog pisma"},"content":{"rendered":"\n

Uva\u017eeni posjetioci\/\u010ditaoci Portala Saveza slijepih Crne Gore,<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

SSCG \u0107e u danima i mjesecima koji slijede, kreirati i objaviti\ndeset veoma korisnih tekstova, koji obra\u0111uju Brajevo pismo, njegov nastanak i\nzna\u010daj, primjenu itd.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017delimo da \u0161iroj dru\u0161tvenoj zajednici pribli\u017eimo pojam Brajevog\npisma, njegovog tvorca, kori\u0161\u0107enja i zna\u010daja kori\u0161\u0107enja istog za osobe\no\u0161te\u0107enog vida. <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas va\u0161oj pa\u017enji preporu\u010dujemo prvi od niza tekstova, koji se\nbavi nastankom Brajevog pisma.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U\u017eivajte u \u010ditanju i budite slobodni da va\u0161e impresije, dileme i\neventualna pitanja podijelite sa nama, ostavite komentar ili nam pi\u0161ete putem\nmail adrese: <\/em><\/strong>savezslijepihcg@gmail.com<\/em><\/strong><\/a> <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

NASTANAK BRAJEVOG PISMA<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U istoriji je\npostojalo nekoliko poku\u0161aja da se osobama sa o\u0161te\u0107enim vidom omogu\u0107i pristup\npisanoj rije\u010di. Prvi poku\u0161aj na\u010dinio je osniva\u010d francuskog Instituta za\nslijepe, profesor kaligrafije Valentin Aji (1745-1822.). Polaze\u0107i od\npretpostavke da osobe sa o\u0161te\u0107enim vidom mogu \u010ditati rukama. <\/p>\n\n\n\n

Ali je dizajnirao jednostavno kurzivno pismo koje se sastojalo od slova poznatog alfabeta ura\u0111enih u reljefu. Ovo me\u0111utim nije bilo pravo rje\u0161enje, jer je bilo potrebno izumiti sistem koji \u0107e ovim osobama omogu\u0107iti i \u010ditanje i pisanje.<\/p>\n\n\n\n

To je uspjelo\njednom Englezu, T. M. Lukasu, koji je koriste\u0107i se primjerima novih\nstenografskih tehnika izumio sistem reljefnih fonetskih simbola. Koriste\u0107i se\ntim svojim izumom, Lukas je 1837. transkribovao Novi zavjet.<\/p>\n\n\n\n

D\u017eemsu H.\nFriru (1779.-1886.) po\u0161lo je za rukom da osmisli klju\u010dno pomo\u0107no sredstvo za pisanje\ntih simbola, takozvanu \u201epovratnu liniju\u201c koja se upotrebljavala na principu\nnaizmjeni\u010dnog \u0161tampanja redova slijeva-nadesno, a zatim zdesna-nalijevo, sa\nslovima okrenutim naopa\u010dke, \u0161to je \u010ditaocu omogu\u0107avalo da brzo i bez gre\u0161ke\nprelazi s jednog reda na drugi.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim,\nproblem pisma za osobe sa o\u0161te\u0107enim vidom rije\u0161io je u\u010denik na Ajijevom\nInstitutu, \u0161esnaestogodi\u0161njak Luj Braj (1809.-1852.). Kada je Braj do\u0161ao u\nInstitut u upotrebi je bio Ajijev reljefni alfabet, na kome je bio od\u0161tampan\nmanji broj  knjiga. Luj Braj je uvidio\nsve nedostatke ovog pisma i odlu\u010dio da osmisli sistem koji \u0107e osobama sa\no\u0161te\u0107enim vidom omogu\u0107iti i da pi\u0161u i da \u010ditaju. Rje\u0161enje je prona\u0161ao u \u201eno\u0107nom\npismu\u201c, koje su tajne slu\u017ebe koristile u no\u0107nim ratnim dejstvima, kada je\nkomunikacija bila neophodna, a nije bilo mogu\u0107e zapaliti vatru. No\u0107no pismo\nizumio je oficir francuske artiljerije, \u0160arl Barbije. Pismo je imalo strukturu,\nod 12 ispup\u010denih ta\u010daka koje su, kombinovane na razli\u010dite na\u010dine, ozna\u010davale\npojedina slova i glasove. Braj je \u0107eliju od 12 ta\u010daka sveo na \u0161est i tako,\n1825. godine stvorio Brajevo pismo. <\/p>\n\n\n\n

Godine\n1829.  Braj je u knji\u017eici pisanoj\nAjijevim ispup\u010denim latini\u010dnim slovima prikazao kako se kombinacija ta\u010daka iz\n\u201e\u0161estota\u010dke\u201c mo\u017ee koristiti ne samo za slova, ve\u0107 i za matemati\u010dke simbole,\nnote i ostale znakove. Brajevo pismo nije odmah bilo prihva\u0107eno. Tek 25 godina\nposle  ovo pismo je u potpunosti\nprihva\u0107eno na Ajijevom Institutu. Nakon toga, prihva\u0107eno je na Me\u0111unarodnoj konferenciji\nu Parizu 1878., a \u0161to je rezultiralo njegovom masovnijom upotrebom. <\/p>\n\n\n\n

Brajevo pismo\nje taktilno ta\u010dkasto pismo koje po\u010diva na kombinacijama unutar \u0161est\nispup\u010denih ta\u010daka raspore\u0111enih u dvije vertikalne kolone tj. tri horizontalna\nreda. Posmatrano odozgo nadolje lijeva kolona \nse ozna\u010dava kao prva, druga i tre\u0107a ta\u010dka, a desna kao \u010detvrta, peta i\n\u0161esta. Gornji red \u010dine prva i \u010detvrta, srednji \ndruga i peta, a donji tre\u0107a i \u0161esta ta\u010dka. Znak koji se sastoji od\nkombinacije ta\u010dkica unutar jedne \u0161estota\u010dke predstavlja jednostavan znak. U\nokviru jedne \u0161estota\u010dke mogu\u0107e je kreiranje svega 63 razli\u010dita jednostavna\nznaka. Zbog nedovoljnog broja jednostavnih koriste se i slo\u017eeni znaci koji se\ndobijaju kombinacijom dva ili vi\u0161e jednostavnih znakova.<\/p>\n\n\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uva\u017eeni posjetioci\/\u010ditaoci Portala Saveza slijepih Crne Gore, SSCG \u0107e u danima i mjesecima koji slijede, kreirati i objaviti deset veoma korisnih tekstova, koji obra\u0111uju Brajevo…<\/p>\n

Op\u0161irnijeNastanak Brajevog pisma<\/span><\/a><\/div>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":394,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[70],"tags":[44,67,68,69],"class_list":["post-370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-brajevo-pismo","tag-brajevo-pismo","tag-luj-braj","tag-nastanak-brajevog-pisma","tag-zanimljivosti","ratio-2-1","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=370"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":395,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/370\/revisions\/395"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}