Pravo na jednaku platu izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca, za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, jedan je od principa Evropske unije (EU) sadr\u017eanih u njenim ugovorima. Iako se jednak pristup zapo\u0161ljavanju unaprijedio tokom godina, jaz u radu i platama ostaje realnost u EU.
\nPodaci pokazuju da se osobe s invaliditetom i dalje suo\u010davaju sa diskriminacijom pri zapo\u0161ljavanju, bilo da se radi o pristupu zapo\u0161ljavanju ili jednakim platama za isto takav rad. Manje je vjerovatno da \u0107e osobe s invaliditetom biti zaposlene na puno radno vrijeme. Imaju manje mogu\u0107nosti za zapo\u0161ljavanje i brojne su situacije u kojima se ne po\u0161tuju njihova prava i\/ili potrebe za razumnim adaptacijama.<\/p>\n
Kakva je situacija \u017eena s invaliditetom na tr\u017ei\u0161tu rada?<\/strong><\/em><\/p>\n Iako \u017eene s invaliditetom \u010dine 25,9% ukupne populacije \u017eena u EU i 60% ukupne populacije od preko 100 miliona osoba s invaliditetom, one se i dalje suo\u010davaju sa vi\u0161estrukom i intersekcijskom diskriminacijom u svim oblastima \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i i socijalno-ekonomske nepovoljnosti, niske stope zaposlenosti i visoke stope siroma\u0161tva.<\/p>\n Podaci iz EU pokazuju da:<\/strong><\/em><\/p>\n – Oko 49% \u017eena s invaliditetom, starosti 20-64 godine, je zaposleno u pore\u0111enju sa 53,9% mu\u0161karaca s invaliditetom iste starosne grupe. Dakle, status \u017eena i djevoj\u010dica s invaliditetom ne samo da je lo\u0161iji od polo\u017eaja \u017eena bez invaliditeta, ve\u0107 je lo\u0161iji od polo\u017eaja njihovih vr\u0161njaka.<\/p>\n Razlika u platama i realnost za \u017eene sa invaliditetom<\/strong><\/em><\/p>\n Ako postoji zna\u010dajan disparitet (nejednakost) u pristupu zapo\u0161ljavanju, postoje i zna\u010dajne razlike u prihodima. Dakle, finansijska sredstva \u017eena s invaliditetom su ni\u017ea od mu\u0161karaca s invaliditetom i \u017eena bez invaliditeta.<\/p>\n Barijere i diskriminacija<\/strong><\/em><\/p>\n \u017dene s invaliditetom se suo\u010davaju sa nejednakostima u platama zbog stereotipa i predrasuda na osnovu pola i invaliditeta. Preporuke EDF-a za rje\u0161avanje nejednakog jaza u platama za \u017eene s invaliditetom<\/strong><\/em><\/p>\n Kako bi rije\u0161ila trajne nejednakosti, Evropska komisija je uklju\u010dila mjere za podsticanje pristupa tr\u017ei\u0161tu rada u svoju Strategiju o pravima osoba s invaliditetom 2021-2030 i Strategiju rodne ravnopravnosti 2020-2025. EDF Evropskoj komisiji preporu\u010duje sljede\u0107e:
\n– Kada se posmatra zaposlenost sa punim radnim vremenom, samo 20% \u017eena s invaliditetom je zaposleno sa punim radnim vremenom, u pore\u0111enju sa 29% mu\u0161karaca s invaliditetom, 48% \u017eena bez invaliditeta i 64% mu\u0161karaca bez invaliditeta.<\/p>\n
\nPodaci iz Indeksa rodne ravnopravnosti 2021. izra\u017eeni u standardu kupovne mo\u0107i (PPS) pokazuju da je prosje\u010dni ekvivalentni neto prihod u EU iznosio 16.822 PPS godi\u0161nje za \u017eene s invaliditetom u pore\u0111enju sa 17.746 PPS za mu\u0161karce s invaliditetom, 20.100 PPS za \u017eene bez invaliditeta , i 20.935 PPS za mu\u0161karce bez invaliditeta. Ni\u017ea finansijska sredstva i siroma\u0161tvo zaposlenih su stoga realnost za mnoge \u017eene s invaliditetom u punom ili skra\u0107enom radnom vremenu.<\/p>\n
\nMe\u0111u brojnim preprekama, uzroci koji stoje iza zaposlenosti i razlika u platama su vi\u0161estruki:
\n– Ni\u017ei nivoi obrazovanja i obuke;
\n– Stigma i diskriminacija;
\n– Sektorska segregacija i\/ili
\n– Ravnote\u017ea izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, pri \u010demu \u017eene provode vi\u0161e vremena obavljaju\u0107i neformalni nepla\u0107eni posao i odgovorne su za brigu.<\/p>\n
\nNa\u017ealost, \u017eene s invaliditetom, njihovi izazovi i perspektive nisu eksplicitno ili dovoljno spomenute u mjerama EU. Kako bi osigurala da nijedna \u017eena ne bude zapostavljena, EU mora prou\u010diti rodni jaz u platama izme\u0111u \u017eena s invaliditetom, u pore\u0111enju sa mu\u0161karcima s invaliditetom i \u017eenama bez invaliditeta.<\/p>\n
\n– Obaveze transparentnosti pla\u0107anja moraju se primjenjivati \u200b\u200bna sve poslodavce, bez obzira na veli\u010dinu organizacije i vrstu zaposlenja.
\n– Zakonodavstvo mora uvesti intersekcijski pristup kroz pozitivne mjere i nediskriminatorne prakse zapo\u0161ljavanja.
\n– Uskla\u0111enost pla\u0107enog rada sa skra\u0107enim radnim vremenom i pla\u0107enog punog radnog vremena.
\n– Informacije o transparentnosti plata moraju biti dostupne i pristupa\u010dne.
\n– Zakonodavstvo mora uklju\u010diti efikasne i proporcionalne kazne za kompanije i kompenzaciju za \u017ertve diskriminacije.
\n– Tijela za ravnopravnost moraju imati pristup izvje\u0161tajima o platama i biti opremljena da podr\u017ee \u017ealbe \u017eena s invaliditetom na nejednakost u platama.<\/p>\n