Dok su se mnogi pripremali za praznike 2021, vlade \u0161irom Evrope su se utrkivale da zavr\u0161e prve izvje\u0161taje za Direktivu EU o web pristupa\u010dnosti. Prema Direktivi EU o pristupa\u010dnosti weba, EU Web Accessibility Directive, iz oktobra 2016, sve vladine agencije \u0161irom EU su morale da obezbijede da njihove web stranice i aplikacije budu pristupa\u010dne osobama s invaliditetom do juna 2021.
\nSvaka dr\u017eava u EU mora svake godine da prati pristupa\u010dnost svojih digitalnih sredstava i svake tri godine izvje\u0161tava EU o svojim nalazima. 23. decembar 2021. je bio kraj prvog izvje\u0161tajnog perioda. Moje kolege i ja u evropskoj kancelariji Deque \u010ditamo izve\u0161taje od kada su postali dostupni, a neki zanimljivi trendovi po\u010dinju da se pojavljuju.
\nWeb sajtovi evropske vlade nisu u potpunosti pristupa\u010dni Istra\u017eivanje je sprovelo svih 27 \u010dlanica EU. Ujedinjeno Kraljevstvo je tako\u0111e napravilo izvje\u0161taj, iako nije bilo formalne obaveze prema EU. Velika Britanija je prestala da bude \u010dlanica Evropske unije 31. januara 2020.
\nOd vi\u0161e od 800 detaljnih provjera\/revizija web sajtova koji su obavljeni tokom monitoringa, samo \u010detiri (4) su u potpunosti pristupa\u010dna (tj. potpuno uskla\u0111ena sa EN 301 549 i WCAG 2.1 Nivo A + AA). Mobilne aplikacije su se pokazale ne\u0161to bolje, sa osam (8) od 286 testiranih aplikacija koje su bile potpuno pristupa\u010dne.
\nSve pohvale zemljama koje su poku\u0161ale da kvantifikuju svoje nalaze. Iako ne mo\u017eemo da pravimo direktna pore\u0111enja izme\u0111u zemalja, jer ne koriste ista mjerila, za tri godine, kada ponovo budu dostavljali izvje\u0161taje, moc\u0301i c\u0301emo da vidimo u kojoj mjeri se pristupa\u010dnost pobolj\u0161ala u cjelosti. Jedan primjer koji je javan je www.toegankelijkheidsverklaring.nl, registar web stranica holandske vlade, rangiranih od A do E.<\/p>\n
Izjave o pristupa\u010dnosti su u porastu<\/strong><\/em><\/p>\n Izjava o pristupa\u010dnosti je web stranica koja uklju\u010duje informacije o trenutnom stanju pristupa\u010dnosti za taj web sajt. Svaki web sajt i aplikacija vlade zemalja \u010dlanica EU moraju da objave javnu izjavu o pristupa\u010dnosti koju je lako locirati. Ova izjava tako\u0111e mora da sadr\u017ei informacije o tome kako neko mo\u017ee prijaviti probleme pristupa\u010dnosti. 1) Danska (96%) Treba napomenuti i to da na\u010din na koji se ovaj procenat mjeri varira. Uglavnom, ovi procenti poti\u010du od provjere koliko nadgledanih web lokacija je pristupa\u010dno. Me\u0111utim, koje web lokacije se nadgledaju nije zaista slu\u010dajno. Odnosno, nadgledane web stranice moraju uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u organizacija razli\u010ditih veli\u010dina i regiona i dati prioritet web lokacijama koje osobe s invaliditetom smatraju najva\u017enijim. U nekim slu\u010dajevima, lista web lokacija koje se koriste za prac\u0301enje djelimi\u010dno se zasniva na indeksu web lokacija sa izjavom o pristupa\u010dnosti.<\/p>\n Po dr\u017eavama:<\/strong><\/em><\/p>\n Ujedinjeno Kraljevstvo: Mnoge stvari izgledaju sjajno u ovom izvje\u0161taju i ako uop\u0161te planirate da pro\u010ditate bilo koji, predla\u017eemo da pro\u010ditate ovaj izvje\u0161taj koji je objavila Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, read this report published by the UK government. Ono \u0161to nam se svidjelo je kako je Velika Britanija saop\u0161tila svoje rezultate i ponovo testirala sajtove 3 mjeseca kasnije da vidimo koliko su napredovali. Ovo je pokazalo da je dijeljenje ovih rezultata u velikoj mjeri pobolj\u0161alo sajtove. \u010cini se da mnoge zemlje EU nisu podijelile svoje nalaze sa organizacijama \u010dije su sajtove nadgledali. Nadamo se da c\u0301e ih Velika Britanija ubijediti da postupe druga\u010dije. Mo\u017eemo samo aplaudirati Velikoj Britaniji \u0161to je dala sna\u017ean primjer kao biv\u0161a \u010dlanica EU.<\/p>\n Irska: Irski izvje\u0161taj, The Irish report, je uklju\u010divao kvalitativne rezimee za svaku detaljnu reviziju koju su uradili, koje su podijelili sa organizacijama \u010dije su web stranice i aplikacije prac\u0301ene. Ovi rezimei daju uvid koji je te\u0161ko procijeniti iz perspektive drugih zemalja. Nekoliko zemalja je u svom izvje\u0161taju navelo da samo dijeljenje sirovih rezultata sa organizacijama dovodi do mnogih pitanja. Pristup sli\u010dan irskom bi mogao pomoc\u0301i u re\u0161avanju ovog problema.<\/p>\n Holandija: Holan\u0111ani su uradili ne\u0161to jedinstveno – zahtijevali su da izvje\u0161taji o pristupa\u010dnosti i planovi za pobolj\u0161anje budu uklju\u010deni u izjave o pristupa\u010dnosti. Ovo daje uvid u napore koje su organizacije preduzele. Holandska vlada je stvorila nivo uskla\u0111enosti od A do E\u2013A koji je u potpunosti uskla\u0111en sa EN 301 549, B je neusagla\u0161en, ali sa jasnim znanjem o tome \u0161ta je preostalo da se planira i uradi kako bi se to popravilo, sve do E, \u0161to zna\u010di da nema informacija za sve\/odgovora na sva pitanja. Me\u0111utim, monitoring je otkrio da skoro sve lokacije sa nivoom uskla\u0111enosti A i dalje imaju problema sa pristupa\u010dno\u0161c\u0301u.<\/p>\n Kipar, Francuska i Portugal: Ove zemlje ne\u0161to kasne sa objavljivanjem svojih izve\u0161taja, tako da njihovi rezultati nisu kori\u0161c\u0301eni za ovu objavu. Ovaj post mo\u017ee biti ponovo objavljen kada izve\u0161taji budu dostupni.<\/p>\n Zavr\u0161ne konstatacije:<\/strong><\/em><\/p>\n Namjera prac\u0301enja direktive o pristupa\u010dnosti weba nije upore\u0111ivanje pristupa\u010dnosti izme\u0111u razli\u010ditih zemalja. Me\u0111utim, nedostatak doslednosti tako\u0111e ote\u017eava otkrivanje koji su pristupi uspje\u0161ni, a koji ne. Na primjer, Finska je odr\u017eala veliku medijsku kampanju za promovisanje svijesti o inkluziji i pristupa\u010dnosti. Bilo bi sjajno znati da li je njihova kampanja bila efikasna ili je tu vrstu napora bolje potro\u0161iti na, na primjer, stvaranje besplatnih kurseva kao \u0161to je to u\u010dinila Hrvatska.
\nOd 25 izvje\u0161taja, otkrili smo da je 13 zemalja prijavilo koliki su stepen pristupa\u010dnosti prona\u0161li prilikom uzorkovanja web stranica vladinih agencija u datoj zemlji. Razlike su velike, u rasponu od \u010dak 90% do 12%, sa prosjekom od oko 50%. Ovo ukazuje na zna\u010dajnu razliku u svijesti o zahtjevima pristupa\u010dnosti u razli\u010ditim zemljama. Zemlje koje izvje\u0161tavaju o najvi\u0161im nivoima pristupa\u010dnosti su sledec\u0301e:<\/p>\n
\n2) Ujedinjeno Kraljevstvo (90%)
\n3) Holandija (78%)
\n4) Slova\u010dka (54%)
\n5) Austrija (54%)<\/p>\n
\nUspostavljanje prac\u0301enja pristupa\u010dnosti vladinog sajta na nivou EU je veliki korak
\nnaprijed za uspostavljanje digitalne pristupa\u010dnosti kao standarda \u0161irom Evrope. Mnogo toga se mo\u017ee nau\u010diti iz ovog prvog perioda izve\u0161tavanja. Kao i uvijek, ima prostora za napredak. Potreba za standardnom metodologijom u ocjenjivanju pristupa\u010dnosti, na primjer, uobi\u010dajeno je ograni\u010denje trenutnih standarda, na koje se mo\u017ee posebno osvrnuti predstojec\u0301i WCAG 3.0. Sledec\u0301i period izvje\u0161tavanja za EU \u200b\u200bzavr\u0161ava se u decembru 2024, iako se nadamo da c\u0301e agencije za prac\u0301enje razmotriti objavljivanje preliminarnih rezultata jednom godi\u0161nje.
\nAko \u017eelite da saznate vi\u0161e, EU je prikupila sve izvje\u0161taje, collected all reports, uklju\u010dujuc\u0301i automatski prevod na engleski.<\/p>\n