Obavezu obilje\u017eavanje informacija o proizvodima na Brajevom pismu trgovci su po\u010deli primjenjivati tek u septembru 2016. godine, dakle vi\u0161e od dvije godine kasnije od stupanje na snagu Zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da koji je propisao tu obavezu.<\/p>\n
Prije nego \u0161to damo detaljan pregled podataka o koli\u010dini dosad obilje\u017eenih proizvoda i tro\u0161kovima koje su trgovci imali za njihovo obilje\u017eavanje, zna\u010dajno je objasniti i sam na\u010din obilje\u017eavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu. Brajevo pismo je specifi\u010dno u smislu da Brajev znak ima odre\u0111enu veli\u010dinu i ne mo\u017ee biti ni manji ni ve\u0107i, pa to uslovljava da na odre\u0111enoj povr\u0161ini mo\u017ee da se na\u0111e ta\u010dno odre\u0111en broj Brajevih znakova. Kako deklaracije o proizvodima \u010desto sadr\u017ee mnogo teksta, to se obilje\u017eavanje tih informacija na Brajevom pismu obavlja na dva na\u010dina. Na samoj ambala\u017ei se lijepi samoljepljiva prozirna PVC folija na kojoj je od\u0161tampan naziv proizvoda na Brajevom pismu, a Pravilnikom o listi proizvoda i na\u010dinu isticanja obavje\u0161tenja o robi na Brajevom pismu je propisan broj obilje\u017eenih artikala koji moraju biti izlo\u017eeni u prodajnom objektu. Ostale informacije sa deklaracije se \u0161tampaju na Brajevom pismu u vidu malih flajera ili bro\u0161urica (oko A6 formata) koji se postavljaju na polici na kojoj je izlo\u017een proizvod i mi u Savezu slijepih smatramo da je sasvim dovoljno da se u jednom prodajnom objektu na\u0111u 2-3 flajera\/bro\u0161urice za pojedina\u010dni proizvod, te da ih je suvi\u0161no \u0161tampati za svaki artikal koji se obilje\u017eava naljepnicom sa nazivom
\nproizvoda.<\/p>\n
U nastavku donosimo detaljan pregled dosada\u0161nje primjene Zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da u dijelu obaveze obilje\u017eavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu iz koga se lako mo\u017ee zaklju\u010diti da su oba argumenta koje trgovci godinama unazad isti\u010du protiv ovog prava potro\u0161a\u010da s o\u0161te\u0107enim vidom potpuno neopravdani. Podsje\u0107anja radi, trgovci se protive obilje\u017eavanju informacija o proizvodima zbog toga \u0161to je to po njima tehni\u010dki neizvodljivo i predstavlja im biznis barijeru. U podacima u nastavku \u0107emo pokazati da je do sad obilje\u017eeno vi\u0161e miliona artikala \u0161to pokazuje da je tehni\u010dki izvodljivo, a u tabelama koji daju prikaz tro\u0161kova trgovaca \u0107emo pokazati da je taj tro\u0161ak bio potpuno neznatan i ni u kom slu\u010daju ne mo\u017ee predstavljati biznis barijeru. Tako\u0111e je potrebno pojasniti da obilje\u017eavanje obavjaju doma\u0107i trgovci odnosno uvoznici proizvoda, ali su neki od njih tu obavezu prebacili na proizvo\u0111a\u010de koji uglavnom dolaze iz dr\u017eava regiona (Srbija, Bosna i Hercegovina, Slovenija).<\/p>\n
Na sljede\u0107em linku pogledajte i preuzmite detaljan tabelarni prikaz: Tabele sa tekstom<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Obavezu obilje\u017eavanje informacija o proizvodima na Brajevom pismu trgovci su po\u010deli primjenjivati tek u septembru 2016. godine, dakle vi\u0161e od dvije godine kasnije od stupanje…<\/p>\n