{"id":2149,"date":"2021-03-08T11:32:09","date_gmt":"2021-03-08T11:32:09","guid":{"rendered":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=2149"},"modified":"2021-03-08T11:32:09","modified_gmt":"2021-03-08T11:32:09","slug":"uticaj-kovid-19-na-osobe-sa-invaliditetom-evropski-lideri-moraju-odmah-reagovati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ss-cg.org\/?p=2149","title":{"rendered":"Uticaj KOVID 19 na osobe sa invaliditetom: Evropski lideri moraju odmah reagovati"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\"><strong>Dio iz Izvje\u0161taja o ljudskim pravima 2020<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autori: Marine Uldry i An Sofie Leenknecht<\/p>\n<p>Urednik: Catherine Naughton<\/p>\n<p>Grafi\u010dki dizajn: Agniesyka Eva Juszczy<\/p>\n<p>Easy-to-Read urednik: Lila Sylviti<\/p>\n<p>Evropski forum za osobe sa invaliditetom<\/p>\n<p>Avenue des Arts 7-8, B-1210 Brisel<\/p>\n<p>Email: info@edf-feph.org<\/p>\n<p>Web: www.edf-feph.org<\/p>\n<p>Twitter: @MuEDF<\/p>\n<p>Ovaj izvje\u0161taj daje pregled uticaja pandemije KOVID 19 na osobe sa invaliditetom u Evropi i pru\u017ea specifi\u010dne preporuke za EU i evropske zemlje. Zasnovan je na Izvje\u0161taju Evropskog foruma za osobe sa invaliditetom o ljudskim pravima o KOVIDu 19 koji \u0107e biti objavljen<br \/>\npo\u010detkom 2021.godine.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj<\/p>\n<p>Rije\u010d predsjednika&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;..3<\/p>\n<p>Kontekst&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;5<\/p>\n<p>Faktori koji pove\u0107avaju rizik od infekcije KOVID 19 kod osoba sa invaliditetom&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;6<br \/>\nMedicinski uslovi i neispunjene potrebe za zdravstvenom za\u0161titom&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.6<br \/>\nPrepreke u pristupu zdravstvenoj za\u0161titi&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.6<br \/>\nStarije osobe&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.6<br \/>\nInstitucionalizacija&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;..7<br \/>\nPrepreke u sprovo\u0111enju mjera higijene i za\u0161tite&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.7<br \/>\nPripadnost drugim ugro\u017eenim grupama&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;..7<br \/>\nOp\u0161ti pregled pandemije i odgovor Evrope&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;8<br \/>\nSpremnost&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.9<br \/>\nPo\u010detak pandemije u Evropi&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.9<br \/>\nMjere lokdauna i\/ili ograni\u010denja&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;10<br \/>\nUkidanje lokdauna i ograni\u010denja&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;..14<br \/>\nTestiranje, vakcinacija i oporavak&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;14<br \/>\nZaklju\u010dak i preporuke&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;.16<br \/>\nNa\u0161ih 10 preporuka Evropskoj uniji i evropskim liderima&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;&#8230;18<\/p>\n<p>Rije\u010d predsjednika<\/p>\n<p>\u201eNi\u0161ta o nama bez nas\u201c<\/p>\n<p>Ove rije\u010di su na\u0161 moto. Ali to nije bilo tako tokom perioda KOVID 19. Sve \u0161to se ti\u010de KOVIDa 19 je uticalo na nas. Pandemija je razotkrila posljedice godina, decenija, vijekova nejednakosti, diskriminacije i usamljenosti sa kojima se suo\u010davaju osobe sa invaliditetom, \u017eene sa invaliditetom, djeca sa invaliditetom.<br \/>\nNiko nije bio pripremljen za pandemiju. Vlade nisu bile pripremljene i polako su reagovale kako bi za\u0161titile na\u0161e \u017eivote i prava. Pokret osoba sa invaliditetom nije bio pripremljen, ali je reagovao hrabro i sna\u017eno.<br \/>\nOvaj izvje\u0161taj je po\u010detak na\u0161eg rada, a ne kraj i pokazuje kako ve\u0107ina vlada nije ispunila svoje zakonske obaveze prema osobama sa invaliditetom.<br \/>\nIzvje\u0161taj tako\u0111e pokazuje \u0161ta se de\u0161avalo sa osobama sa invaliditetom u razli\u010ditim fazama pandemije kao i kako je neposredno i sna\u017eno zagovaranje predvo\u0111eno osobama sa invaliditetom i njihovim predstavni\u010dkim organizacijama primoralo mnoge vlade da preduzmu mjere kako bi osigurale na\u0161a prava.<br \/>\nDosta je bilo. Rekli smo vladi da moraju da nam pru\u017eaju informacije na na\u010din koji je pristupa\u010dan svima. Rekli smo vladi da moramo biti uklju\u010deni u trenutni odgovor na ovu situaciju. Rekli smo vladama da nas vi\u0161e ne mogu razdvajati. Sve smo rekli jasno i glasno.<br \/>\nOvo je cilj na\u0161eg izvje\u0161taja: da jasno poka\u017ee kako nas je ovo isklju\u010divanje<br \/>\ndovelo do kr\u0161enja ljudskih prava bez presjedana i kako je pokret osoba sa<br \/>\ninvaliditetom mogao brzo i neustra\u0161ivo da dovede do promjena politike.<br \/>\nJedno je jasno: neke vlade su nas \u010dule i djelovale, a neke nisu. U svim zemljama, na svim nivoima, jo\u0161 uvijek treba obaviti mnogo posla. Ovaj izvje\u0161taj je posve\u0107en svim osobama sa invaliditetom koje su umrle od posledica KOVID 19, \u010desto same i bez podr\u0161ke, i osobama sa<br \/>\ninvaliditetom, njihovim porodicama i mre\u017eama podr\u0161ke, koje su i danas nesrazmjerno pogo\u0111ene pandemijom KOVID 19.<\/p>\n<p>Ne\u0107emo stati dok se sva druga bra\u0107a i sestre ne uklju\u010de u dru\u0161tvo, dok se sve institucije ne zatvore i ne pru\u017ei podr\u0161ka za \u017eivot u zajednici. Ne\u0107emo stati dok svi ne budemo u stanju da napredujemo i budemo znali da se, kada stigne sljede\u0107a kriza, na\u0161i \u017eivoti ne\u0107e smatrati manje vrijednim.<br \/>\nCilj ovog izvje\u0161taja je da bude izvor inspiracije za 2021.<br \/>\nOn pru\u017ea preporuke Evropskoj uniji, nacionalnim vladama i nama samima koji smo u pokretu osoba sa invaliditetom.<br \/>\nMo\u017eemo mnogo bolje i svi sada moramo da djelujemo kako bismo osigurali inkluzivni oporavak od KOVIDA 19. Izgradimo bolju Evropu.<br \/>\nYannis Vasdakastanis<br \/>\nPredsjednik Evropskog foruma osoba sa invaliditetom<\/p>\n<p>O Evropskom forumu osoba sa invaliditetom<br \/>\nEvropski forum za osobe sa invaliditetom je nezavisna nevladina ogranizacija (NVO) koja brani interese preko 100 miliona osoba sa invaliditetom u Evropi.<br \/>\nEvropski forum je jedinstvena platforma koja okuplja predstavni\u010dke organizacije osoba sa invaliditetom iz cijele Evrope.<br \/>\nVode nas osobe sa invaliditetom i njihove porodice. Mi smo sna\u017ean ujedinjeni glas.<br \/>\nNa\u0161a misija je da promovi\u0161emo jednake mogu\u0107nosti i ljudska prava osoba sa invaliditetom.<\/p>\n<p>Kontekst<br \/>\nPreko 100 miliona osoba sa invaliditetom \u017eivi u Evropskoj uniji i mnogo ve\u0107i broj ako uzmemo u obzir evropske zemlje izvan same Unije. Prije nego \u0161to je KOVID 19 pogodio Evropu, neprihvatljiv procenat osoba sa invaliditetom je \u017eivio u neizvjesnim situacijama na margini dru\u0161tva, sa vi\u0161e od 28% svih osoba sa invaliditetom koje trenutno \u017eive u siroma\u0161tvu i do\u017eivljavaju socijalnu isklju\u010denost u 2018. Samo 20,7% \u017eena sa invaliditetom i 28,6% mu\u0161karaca sa invaliditetom imalo je puno radno vrijeme u 2019. Faktori koji dovode do ove situacije diskriminacije, siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti<br \/>\ndokumentovani su u prethodnim izvje\u0161tajima o ljudskim pravima koje je objavio Evropski forum za osobe sa invaliditetom.<br \/>\nPandemija je razotkrila osnovne nejednakosti i diskriminatorne prakse sa kojima se suo\u010davaju osobe sa invaliditetom u Evropi i \u0161irom svijeta. Pored toga, nekoliko drugih dru\u0161tvenih faktora pove\u0107alo je rizik da osobe sa invaliditetom budu zara\u017eene, diskriminisane prilikom pristupa lije\u010denju i umiru od posledica KOVIDa, uklju\u010duju\u0107i institucionalizaciju i segregaciju, nedostatak pristupa i isklju\u010divanje osoba sa invaliditetom i njihovih<br \/>\norganizacija iz dono\u0161enja odluka.<\/p>\n<p>Faktori koji pove\u0107avaju rizik od infekcije KOVID 19 kod osoba sa invaliditetom<br \/>\nUsled niza faktora opisanih u nastavku, osobe sa invaliditetom su\u00a0 e\u0161\u0107e<br \/>\nizlo\u017eene KOVIDu, razvoju ozbiljnih bolesti i smrti.<br \/>\nMedicinski uslovi i neispunjene potrebe za zdravstvenom za\u0161titom Ve\u0107 postoje\u0107a medicinska stanja smatraju se faktorima visokog rizika za KOVID 19. Dok neke osobe sa invaliditetom podlije\u017eu zdravstvenim stanjima povezanim sa njihovom invalidno\u0161\u0107u, druge ne. Me\u0111utim, mora se<br \/>\nprimijetiti da osobe sa invaliditetom imaju ve\u0107i rizik od lo\u0161eg zdravlja zbog nezadovoljenih potreba za zdravstvenom za\u0161titom i ni\u017eeg \u017eivotnog standarda. Generalno gledano, osobe sa invaliditetom su podlo\u017enije sekundarnim stanjima i istovremenom morbiditetu, kao \u0161to su plu\u0107ni problemi, dijabetes, bolesti srca i gojaznost, \u0161to mo\u017ee pogor\u0161ati ishod infekcije KOVID 19.<br \/>\nBarijere u pristupu zdravstvenoj za\u0161titi<br \/>\nZbog nedostatka pristupa\u010dnosti i diskriminacije, osobe sa invaliditetom imaju ve\u0107e pote\u0161ko\u0107e u pristupu zdravstvenoj za\u0161titi i operacijama spasavanja \u017eivota, posebno tokom pandemije poput KOVIDa 19. U nekim zemljama se osobe sa invaliditetom direktno diskrimini\u0161u putem trija\u017enih<br \/>\nprotokola ili indirektno zbog uklanjanja prioriteta. To je \u010desto zbog diskriminatornih kriterijuma kao \u0161to su starost ili pretpostavke o kvalitetu ili vrijednosti \u017eivota zasnovane na invalidnosti. \u010cak i u zemljama u kojima to mo\u017eda nije slu\u010daj, osobe sa invaliditetom mogu du\u017ee \u010dekati ili ne tra\u017eiti lije\u010denje zbog straha da ne\u0107e biti pravilno lije\u010deni.<\/p>\n<p>Starije osobe<br \/>\nSvjetska zdravstvena organizacija smatra starije godine faktorom rizika za KOVID 19. Procijenjuje se da \u0161irom svijeta 46% osoba starih 60 godina i vi\u0161e su osobe sa invaliditetom. Stoga je visok procenat starijih ljudi koji su oduvijek \u017eivjeli sa invaliditetom ili su ga stekli u kasnijoj fazi svog \u017eivota.<\/p>\n<p>Institucionalizacija<br \/>\nVe\u0107a je vjerovatno\u0107a da osobe sa invaliditetom koje \u017eive u ustanovama budu zara\u017eene KOVIDom i imaju ve\u0107e stope smrtnosti. Osobe sa invaliditetom, uklju\u010duju\u0107i starije osobe, predstavljaju ve\u0107inu institucionalizovanih osoba \u0161irom svijeta. Iako ne postoje zvani\u010dni podaci o broju ljudi koji \u017eive u ustanovama u Evropskoj uniji, procjenjujemo da u takvim sredinama \u017eivi najmanje milion osoba sa invaliditetom.<br \/>\nLjudi koji \u017eive u ustanovama imaju ograni\u010den pristup informacijama o KOVIDu, testiranju i zdravstvenoj za\u0161titi. Tako\u0111e se suo\u010davaju sa pote\u0161ko\u0107ama u sprovo\u0111enju higijenskih i za\u0161titnih mjera. Djeca i mladi sa invaliditetom koji \u017eive u ustanovama tako\u0111e su bili izlo\u017eeni riziku kada vlade<br \/>\nnisu preuzele mjere za\u0161tite zdravlja i bezbjednosti.<br \/>\nDostupni podaci pokazuju da se ljudi u ustanovama suo\u010davaju sa najvi\u0161im stopama zaraze i smrtnosti od KOVIDa. U Sloveniji je, npr.81% smrtnih slu\u010dajeva od KOVIDa bilo me\u0111u onima koji \u017eive u domovima za njegu.<\/p>\n<p>Prepreke u sprovo\u0111enju mjera higijene i za\u0161tite<br \/>\nOsobe sa invaliditetom \u010desto se susre\u0107u sa preprekama u sprovo\u0111enju higijenskih i za\u0161titnih mjera koje su vlade uvele. Na primjer, mogu imati pote\u0161ko\u0107e sa \u010destim pranjem ruku ili po\u0161tovati socijalnu distancu usled razli\u010ditih faktora: nedostatak vode, sanitarnih i higijenskih objekata; oslanjanje na fizi\u010dki kontakt kako bi dobili podr\u0161ku; nepristupa\u010dne informacije o javnom zdravstvu; ili smje\u0161tanje u institucionalne okvire koji su \u010desto prenatrpani i nemaju sanitarne \u010dvorove. Nekim osobama sa invaliditetom tako\u0111e mo\u017ee biti te\u0161ko da nose maske za lice.<\/p>\n<p>Pripadnost drugim ugro\u017eenim grupama<br \/>\nDrugi aspekti identiteta osoba sa invaliditetom, poput pripadnosti drugim ugro\u017eenim grupama, izla\u017eu ih ve\u0107em riziku od infekcije i uticaja KOVIDa.<br \/>\nNpr.prije pandemije \u017eene sa invaliditetom ve\u0107 su tri puta imale ve\u0107e \u0161anse da imaju nezadovoljene potrebe za zdravstvenom za\u0161titom. Ujedinjene nacije osudile su \u201czastra\u0161uju\u0107i uticaj\u201d KOVIDa 19 na rasne i etni\u010dke manjine zbog niza faktora, uklju\u010duju\u0107i diskriminaciju, nejednak pristup<br \/>\nzdravstvenoj za\u0161titi i siroma\u0161tvo. Druge grupe poput LGBT osoba, izbjeglica i azilanata sa invaliditetom, besku\u0107nika i osoba sa invaliditetom u zatvoru suo\u010dene su sa dodatnom diskriminacijom i rizicima od zaraze.<\/p>\n<p>Op\u0161ti pregled pandemije i odgovor Evrope<br \/>\n31.decembra 2019, op\u0161tinska zdravstvena komisija Vuhan u Kini prijavila je grupu slu\u010dajeva upale plu\u0107a u mjestu Vuhan u provinciji Hubei. Na kraju je identifikovan koronavirus. Nepunih mjesec dana kasnije, 24.januara, u Evropi su potvr\u0111ena prva 3 slu\u010daja.<br \/>\nItalija je bila prva evropska zemlja koja je proglasila vanredno stanje i nametnula op\u0161ti lokdaun stanovni\u0161tva zbog pandemije. Sredinom marta 2020. i nekoliko evropskih zemalja su uradile isto.<br \/>\nTokom prve faze pandemije, od 32 evropske zemlje (zemlje EU plus Island, Lihten\u0161tajn, Norve\u0161ka, \u0160vajcarska i Velika Britanija), 17 zemalja je proglasilo vanredno stanje, a 19 zemalja je proglasilo lokdaun. Neke zemlje nisu u potpunosti proglasile lokdaun, ali su postojala neka ograni\u010denja poput zatvaranja \u0161kola i nebitnih prodavnica. To uklju\u010duje Hrvatsku,<br \/>\nDansku, Njema\u010dku, Ma\u0111arsku, Island, Lihten\u0161tajn, Luksemburg, Maltu,<br \/>\nSlova\u010dku i \u0160vedsku.<br \/>\nEvropska unija je, preko Savjeta EU koji predstavlja dr\u017eave \u010dlanice i Evropsku komisiju, preuzela specifi\u010dne korake za re\u0161avanje pandemije.<br \/>\nAnaliza odgovora na pandemiju ilustruje nepo\u0161tovanje prava osoba sa invaliditetom i obaveza dr\u017eava prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom: od spremnosti do oporavka, osobe sa invaliditetom su bile zapostavljene i morale su se sna\u017eno zalagati za njihova prava. Ve\u0107ina vlada nije uspijela da uklju\u010di osobe sa invaliditetom i njihove predstavni\u010dke organizacije u dono\u0161enje odluka prije i tokom pandemije. To je dovelo do \u0161iroko rasprostranjenog i ozbiljnog kr\u0161enja ljudskih prava prema Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom i smrti osoba sa invaliditetom \u0161irom Evrope. Dru\u0161tva koja nisu bila inkluzivna nisu mogla da obezbijede inkluzivan odgovor na pandemiju.<\/p>\n<p>Spremnost<br \/>\nPlaniranje spremnosti za vanredne slu\u010dajeve u javnom zdravstvu osigurava dostupnost kapaciteta i mogu\u0107nosti za otkrivanje, obavje\u0161tavanje, reagovanje i oporavak od vanrednih situacija prije nego \u0161to se vanredna situacija pojavi.<br \/>\nUprkos zakonodavstvu i smjernicama na tu temu, EU i evropske zemlje nisu bile u potpunosti pripremljene za pandemiju i nisu bile pripremljene za odgovor koji uklju\u010duje osobe sa invaliditetom na KOVID 19. Organizacije koje predstavljaju osobe sa invaliditetom nisu bile na spisku osnovnih usluga, a nije bilo posebne pa\u017enje i prema ostalim osobama i osobama u institucionalnim i zatvorenim uslovima.<br \/>\nNpr. operativni kontrolni spisak Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti za spremnost na vanredne situacije ne uklju\u010duje bilo kakvo pominjanje osoba sa invaliditetom ili konsultacije\/uklju\u010denost civilnog dru\u0161tva. To je o\u010digledna praznina pripremiti se za pandemiju ili odgovoriti na nju bez konsultacija sa onima koji su najvi\u0161e pogo\u0111eni.<\/p>\n<p>Po\u010detak pandemije u Evropi<br \/>\nPrva faza rje\u0161avanja pandemije uklju\u010duje hitnu komunikaciju i usvajanje politika hitnih slu\u010dajeva. Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom obavezuje zemlje da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se osigurala za\u0161tita i sigurnost osoba sa invaliditetom u situacijama rizika i ljudskih<br \/>\nvanrednih situacija (\u010dlan 11), da bi se obezbijedile dostupne informacije i komunikacija (\u010dlanovi 9 i 21), uklju\u010divanje osoba sa invaliditetom putem njihovih predstavni\u010dkih organizacija u svim pitanjima koja ih se ti\u010du (\u010dlan 4.3) i osiguravaju jednakost (\u010dlan 5).<\/p>\n<p>To je ono \u0161to EU i Evropske zemlje nisu uspijele da urade od po\u010detka pandemije. Prvi odgovor je bio spor i odra\u017eavao je stereotipe o isklju\u010denosti osoba sa invaliditetom. Pod pretpostavkom da je virus uglavnom bio opasan za \u201cnajranjivije\u201d, uklju\u010duju\u0107i ljude sa smanjenim imunolo\u0161kim sistemom, starije ljude i osobe sa invaliditetom, mnoge zemlje po\u010dele su da preduzimaju mjere samo jednom kada je ve\u0107i broj slu\u010dajeva i smrtnih slu\u010dajeva pogodio ljude izvan ovih grupa.<br \/>\nInformacije o virusu i preduzete mjere nisu bile pristupa\u010dne svim osobama sa invaliditetom. Ovo je posebno uticalo na osobe o\u0161te\u0107enog sluha, osobe o\u0161te\u0107enog vida i sluha koje nisu imale pristup informacijama nacionalnih i me\u0111unarodnih znakova. Tako\u0111e je uticalo na osobe sa intelektualnim<br \/>\ninvaliditetom i osobe sa autizmom zbog nedostatka informacija na razumljivom jeziku i lako razmljivih formata.<br \/>\nEU je 29.februara organizovala prvu konferenciju za \u0161tampu o KOVIDu 19.<br \/>\nUslijedilo je nekoliko drugih konferencija za \u0161tampu, bez natpisa ili tuma\u010denja znakovnog jezika. Prva informacija prevedena me\u0111unarodnim znakovnim jezikom bila je video poruka predsednika Evropske komisije o smjernicama za obezbje\u0111ivanje slobodnog kretanja kriti\u010dnih radnika<br \/>\n30.marta.<br \/>\nU ve\u0107ini zemalja njihove vlade nisu proaktivno konsultovale organizacije osoba sa invaliditetom.<br \/>\nMjere lokdauna i\/ili ograni\u010denja Lokdaun, vanredno stanje i privremena ograni\u010denja zna\u010dili su da su se nekoliko mjeseci \u017eivoti svih u Evropi drasti\u010dno promijenili. Tokom prvih mjera lokdauna i ograni\u010denja usvojenih u martu\/aprilu 2020, \u0161kole i ne-esencijalne prodavnice su zatvorene u velikoj ve\u0107ini evropskih zemalja.<br \/>\nOkupljanja su zabranjena u 26 zemalja. U 6 zemalja okupljanja su bila dozvoljena, ali sa ograni\u010denim brojem od 10 do 1000 ljudi. Skoro sve zemlje su usvojile zabrane putovanja, zatvorile svoje granice ili postavile neke vrste grani\u010dnih kontrola.<\/p>\n<p>U oktobru 2020, u nekoliko zemalja su najavljena nova ograni\u010denja i djelimi\u010dna zaklju\u010davanja nakon \u201edrugog talasa\u201c KOVID 19 slu\u010dajeva.<br \/>\nVlade uglavnom nisu usvojile ograni\u010denja i mjere lokdauna koje su bile u skladu sa pravima osoba sa invaliditetom. Tako\u0111e nisu uspijele da sprije\u010de da se dogodi kr\u0161enje ljudskih prava. Mjere tako\u0111e uklju\u010duju pitanja u vezi sa pristupom obrazovanju, zapo\u0161ljavanju i zdravstvenim uslugama,<br \/>\nuslugama podr\u0161ke osobama sa invaliditetom, nasilju zasnovanom na polu i porodi\u010dnom nasilju, nedobrovoljnom lije\u010denju na psihijatriji i kr\u0161enju ljudskih prava u institucijama.<\/p>\n<p>\u0160kolovanje od ku\u0107e i rad od ku\u0107e<br \/>\nU ve\u0107ini zemalja osobe sa invaliditetom morali su da ostanu kod ku\u0107e, bez pristupa li\u010dnom asistentu i bez podr\u0161ke. Djeca i studenti sa invaliditetom morali su se brzo prilagoditi onlajn nastavi, zahtijevaju\u0107i pristup ra\u010dunaru i internetu (koji mo\u017eda ne\u0107e biti dostupni i pristupa\u010dni svima) i \u010desto bez odgovaraju\u0107e podr\u0161ke (asistent u nastavi, tuma\u010d). Radnici sa invaliditetom tako\u0111e su se suo\u010dili sa istim problemima politika rada od ku\u0107e kojima nisu mogli pristupiti i gdje nije bilo raspolo\u017eivih pogodnosti. Kada rad na daljinu nije bio mogu\u0107, radnici sa invaliditetom su otpu\u0161tani i suo\u010davali su sa<br \/>\niznenadnom nezaposleno\u0161\u0107u bez ikakve podr\u0161ke. Ovu situaciju pogor\u0161ali su dodatni tro\u0161kovi povezani sa invaliditetom, sa kojima se ljudi sa invaliditetom ve\u0107 suo\u010davaju (dodatni tro\u0161kovi koji uklju\u010duju pristupa\u010dno stanovanje, prevoz, pomo\u0107, tehni\u010dku pomo\u0107 i opremu itd.)<br \/>\nU prosjeku, osobe sa invaliditetom imaju manje pristupa internetu i digitalnim alatima. Ovaj period ubrzane digitalizacije stvorio je dalje isklju\u010divanje i pove\u0107ao digitalnu nejednakost. Mnogi roditelji sa<br \/>\ninvaliditetom i roditelji djece sa invaliditetom nisu dobili podr\u0161ku tokom lokdauna i morali su da budu dostupni 24\/7 za svoje dijete, \u010desto ih \u0161koluju\u0107i od ku\u0107e bez ikakve pomo\u0107i. Ovo je posebno pogodilo \u017eene, za koje je ve\u0107a vjerovatno\u0107a da \u0107e snositi brigu ili \u0107e biti jedina osoba koja \u0107e<br \/>\nse brinuti o djeci ili ro\u0111acima sa invaliditetom.<\/p>\n<p>Nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje<br \/>\nDostupni podaci pokazuju da je rodno zasnovano nasilje i porodi\u010dno nasilje poraslo tokom perioda lokdauna. Na primjer, u Francuskoj su izvje\u0161taji o porodi\u010dnom nasilju porasli za 32% tokom lokdauna, a na Kipru su linije za pomo\u0107 primile porast poziva od 30%. Iako ne znamo koliki je udio \u017eena i<br \/>\ndjevoj\u010dica sa invaliditetom koje su bile \u017ertve nasilja tokom pandemije,<br \/>\nKancelarija visokog komesara za ljudska prava UN izvjestila je da \u017eene sa invaliditetom, iako su vjerovatno suo\u010dene sa vi\u0161im brojem porodi\u010dnog nasilja, prijavljuju manje. Ova ni\u017ea stopa izvje\u0161tavanja mo\u017ee biti rezultat razli\u010ditih izazova koji su postojali prije KOVIDa 19, poput manjka svijesti, ali i nepristupa\u010dnih linija za pomo\u0107, mehanizama izvje\u0161tavanja i sveukupnih podr\u0161ka za \u017ertve, uklju\u010duju\u0107i skloni\u0161te.<\/p>\n<p>Izolacija i kr\u0161enje ljudskih prava u zatvorenim uslovima Izolacija, nasilje, zlostavljanje i nedostatak podr\u0161ke posebno su pogodile osobe sa invaliditetom koje \u017eive u zatvorenim prostorijama, uklju\u010duju\u0107i<br \/>\ndjecu, mlade i stare osobe sa invaliditetom. Naro\u010dito su oni u ustanovama u psihijatrijskim bolnicama, zatvorima i izbjegli\u010dkim kampovima platili najvi\u0161u cijenu pandemije. Bili su vi\u0161e izlo\u017eenu riziku zaraze virusom tokom perioda lokdauna, a vrlo mala vjerovatno\u0107a je bila da \u0107e dobiti zdravstvenu za\u0161titu. Tako\u0111e su bili potpuno izolovani, osje\u0107ali su se zaklju\u010dano bez odobrenja da prime pomo\u0107na sredstva. Djeca sa invaliditetom, posebno djeca sa intelektualnim ili psihosocijalnim invaliditetom, i djeca sa spektrom autizma, bila su pod sna\u017enim uticajem izolacije i boravka u ku\u0107i, kada vlade nisu \u010dinile izuzetak nigdje.<br \/>\nU ve\u0107ini zemalja, ve\u0107ina smrtnih slu\u010dajeva dogodila su se u institucijama i domovima starijih osoba. To je zbog niza faktora, uklju\u010duju\u0107i vrlo ograni\u010den odgovor vlada, nedostatak li\u010dne za\u0161titne opreme, nedostatak testiranja za osoblje i stanovnike i neadekvatan pristup zdravstvenoj za\u0161titi.<br \/>\nOsobe sa invaliditetom platile su cijenu \u017eivotom.Tako\u0111e je do\u0161lo do krajnjeg uticaja na mentalno zdravlje. Razlozi uklju\u010duju neadekvatne nepristupa\u010dne informacije o situaciji, prisilnu izolaciju bez ure\u0111aja za komunikaciju sa njihovom mre\u017eom za podr\u0161ku i potpuno odsustvo podr\u0161ke.<br \/>\nTako\u0111e je zabilje\u017een ve\u0107i broj slu\u010dajeva nehoti\u010dnog smje\u0161taja i lije\u010denja u psihijatrijskim bolnicama tokom lokdauna.<\/p>\n<p>Diskriminacija u pristupu zdravstvenim uslugama<br \/>\nOsobe sa invaliditetom koje \u017eive u zajednici suo\u010dile su se sa sli\u010dnim preprekama u pristupu zdravstvenim uslugama. Ili su smjernice za trija\u017eu uskra\u0107ivale pristup zdravstvenoj za\u0161titi osobama na osnovu njihovih invaliditeta, ili im je, u praksi, odbijen pristup bolnicama, koje su<br \/>\npreplavljene krizom. Ovi primjeri nemogu\u0107nosti pristupa medicinskoj njezi tako\u0111e stvaraju nepovjerenje u zdravstveni sistem \u0161to dovodi do toga da osobe sa invaliditetom du\u017ee \u010dekaju ili odlu\u010duju da ne odu kod svojih ljekara ili bolnica kako bi izbjegli odbijanje.<\/p>\n<p>Nedostatak podr\u0161ke u zajednici<br \/>\nPored toga osobe sa invaliditetom koje \u017eive u zajednici, samostalno ili sa porodicom, vr\u0161njacima i\/ili prijateljima, morale su se suo\u010diti sa iznenadnim padom u podr\u0161ci zajednice, ambulantnim uslugama, li\u010dnoj pomo\u0107i i pomo\u0107noj tehnologiji, zbog neadekvatnog odgovora vlade na pandemiju.<br \/>\nKada su \u010dlanovi porodice, ro\u0111aci, vr\u0161njaci, pomo\u0107nici, njegovatelji i zaposleni u pru\u017eanju usluga morali da budu u karantinu ili su se razboljeli i nisu mogli da budu zamijenjeni, osobe sa invaliditetom na\u0161le su se bez ikakve podr\u0161ke. \u010cak je i pristup lijekovima i adekvatnoj ishrani bio te\u017eak ili<br \/>\n\u010dak nemogu\u0107 zbog izolovanih uslova \u017eivota, gubitka prihoda i nedostatka finansijske podr\u0161ke.<\/p>\n<p>Ukidanje lokdauna i ograni\u010denja<br \/>\nOd kraja aprila do juna zemlje su po\u010dele da ukidaju lokdaun i neke mjere ograni\u010denja. Dok su se radnje i neke prodavnice po\u010dele ponovo otvarati, i dalje su va\u017eila neka ograni\u010denja i mjere. U ve\u0107ini evropskih zemalja no\u0161enje maske za lice postalo je obavezno u javnom prevozu, u<br \/>\nprodavnicama ili na svim javnim prostorima, a primjenjena su i neka pravila socijalne distance. U oktobru su, u zavisnosti od broja novih slu\u010dajeva, zemlje i osobe sa invaliditetom uglavnom zapostavljene, ili su se suo\u010dili sa du\u017eim mjerama zatvaranja, jo\u0161 uvijek bez posebne podr\u0161ke, ili su po\u010deli nesrazmjerno osje\u0107ati socijalno-ekonomski uticaj pandemije.<br \/>\n15.aprila, zajedni\u010dka mapa puta EU za ukidanje mjera koronavirusa preporu\u010dila je da \u201enajugro\u017eenije grupe treba na du\u017ei period za\u0161tititi\u201c, uklju\u010duju\u0107i \u201estarije osobe, osobe sa hroni\u010dnim bolestima i osobe sa mentalnim bolestima\u201c. Ovim je EU podstakla da se ne ukidaju mjere ograni\u010denja za ove grupe, bez obja\u0161njenja kako da im pru\u017ei podr\u0161ku.<br \/>\nMjere nakon lokdauna uklju\u010divale su mjere koje su direktno ili indirektno diskriminisale osobe sa invaliditetom. Npr.obaveza no\u0161enja maske za lice na odre\u0111enim mjestima bez izuzetaka za ljude kojima to mo\u017ee biti te\u0161ko ili stresno. Zbog nejasnih smjernica dr\u017eavnih vlasti neke institucije su ostale<br \/>\nzatvorene, posjete zabranjene, ostavljaju\u0107i svoje stanovnike u izolaciji, sa \u010desto dugoro\u010dnim posledicama na njihovo mentalno zdravlje.<br \/>\nTestiranje, vakcinacija i oporavak<br \/>\nOsobe sa invaliditetom i dalje su diskriminisane u strategijama testiranja i vakcinacije, a 15.oktobra nisu pominjali osobe sa invaliditetom. 28.oktobra, preporuka Komisije o testiranju na KOVID 19 tako\u0111e je u potpunosti isklju\u010dila osobe sa invaliditetom. Tako\u0111e ne postoji uskla\u0111ivanje ni u<br \/>\nevropskim zemljama. Dok su neke zemlje ve\u0107 prepoznale da osobe sa invaliditetom treba da imaju prioritetni pristup vakcinaciji, u drugima su osobe sa invaliditetom i njihove mre\u017ee podr\u0161ke ostale nevidljive.<br \/>\n\u0160to se ti\u010de oporavka, na\u010din na koji se dodijeljuju sredstva iz EU promijenio se prili\u010dno drasti\u010dno u svijetlu pandemije KOVID 19. Do\u0161lo je do promjena kako u pravilima za kori\u0161\u0107enje sredstava u teku\u0107em periodu finansiranja (2014-2020), tako i u na\u010dinu na koji \u0107e se finansiranje planirati za naredni period (2021-2027) sa velikom sumom novca koja je stavljena na<br \/>\nraspolaganje samo za svrhe oporavka od krize u obliku inicijative \u201cSlede\u0107a generacija EU\u201d. Ova zna\u010dajna investicija je dobrodo\u0161la i potrebna.<br \/>\nMe\u0111utim, nije jasno koliko \u0107e inkluzivan biti ekonomski i socijalni oporavak za osobe sa invaliditetom.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dak i preporuke<br \/>\nIako su EU i sve evropske zemlje (osim Lihten\u0161tajna) ratifikovale Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, njihova politika i institucionalni pristupi invaliditetu ostaju ad hoc i doprinose marginalizaciji osoba sa invaliditetom. U slu\u010daju krize KOVID 19, ovo je imalo stra\u0161ne<br \/>\nposledice, jer su osobe sa invaliditetom \u010desto bile samo naknadna zamisao u vladinim akcijama koje su im preokrenule \u017eivot. U Australiji postoji Upravlja\u010dki i operativni plan za osobe sa invaliditetom kojeg nadgleda namjenski Savjetodavni odbor za odgovor na KOVID 19 za osobe sa<br \/>\ninvaliditetom. \u010cini se da nije postojao sli\u010dan me\u0111uvladin pristup ni u jednoj evropskoj zemlji.<br \/>\nNedostatak podataka je o\u010diti primjer ovog nedostatka sistemskog pristupa me\u0111u vladama. U ve\u0107ini zemalja vlade ne prikupljaju podatke o zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim posledicama ove krize na osobe sa invaliditetom. Stepen gubitka \u017eivota i nanijete \u0161tete osobama sa<br \/>\ninvaliditetom je nepoznat na evropskom nivou. Podaci iz Engleske i Velsa otkrivaju da su tokom prvog talasa pandemije (od marta do jula 2020) osobe sa invaliditetom \u010dinile 59% smrtnih slu\u010dajeva ra\u010dunaju\u0107i i KOVID 19.<br \/>\nNivo smrtnosti u ustanovama i drugim zatvorenim sredinama tragedija je koju \u010dak ni po\u010detne praznine i nadzor u pra\u0107enju nisu mogli sakriti. Starije osobe i osobe sa invaliditetom nesrazmjerno su umirali u ovim zatvorenim objektima zbog uslova u njima i nedostatka pa\u017enje koju ovoj populaciji<br \/>\nposve\u0107uju vlade. Ovo \u0107e biti jedna od najva\u017enijih prilika za promjene koje proizilaze iz ove krize \u2013 prona\u0107i nove modele za podr\u0161ku \u017eivotu u zajednici.<br \/>\nJedna od snaga koju je kriza pokazala je snaga sektora invaliditeta, uklju\u010duju\u0107i predstavni\u010dke organizacije osoba sa invaliditetom i same osobe sa invaliditetom. Njihov odgovor je bio neposredan i sna\u017ean, i \u010desto je pru\u017eao vo\u0111stvo koje je navodilo vlade da se prilago\u0111avaju. Ovo ponavlja va\u017ene sumnje u vladine kapacitete za pitanja invaliditeta i pokazuje zna\u010dajnu ulogu organizacija osoba sa invaliditetom tokom krize. Tako\u0111e pokazuje povra\u0107aj ulaganja koji pru\u017ea ja\u010danje kapaciteta organizacija osoba sa invaliditetom i potrebu da im se osiguraju adekvatni resursi u budu\u0107nosti.<br \/>\nOsobe sa invaliditetom borile su se za minimalni nivo inkluzije i priznanja tokom krize. Nacionalni odgovori i odgovori EU bili su slabiji i manje efikasni, kako u nedovoljnom ciljanju osoba sa invaliditetom, tako i u neprimjenjivanju lekcija inkluzije osoba sa invaliditetom tokom ove krize.<br \/>\nKao \u0161to su Ujedinjene nacije jasno stavile do znanja, \u201euklju\u010divanje osoba sa invaliditetom rezultira\u0107e odgovorom i oporavkom od KOVIDa 19 svima na korist\u201c. Uklju\u010divanje osoba sa invaliditetom u zajednicu pokazalo bi prepreke i mogu\u0107nosti u odgovoru, ljude koji su bili isklju\u010deni,<br \/>\nprilago\u0111avanja potrebna pojedincima i stavove koje je trebalo promijeniti.<br \/>\nOdgovor koji uklju\u010duje osobe sa invaliditetom jo\u0161 uvijek mo\u017ee transformisati odgovor i oporavak evropskih zemalja u budu\u0107nosti. Postoji prilika da preoblikujemo i obnovimo na\u0161a dru\u0161tva i ekonomiju na sveobuhvatniji na\u010din za sve. Tokom nacionalnih odgovora na pandemiju do\u0161lo je do odre\u0111enih pobolj\u0161anja u odgovoru na invaliditet, ali ostalo je previ\u0161e praznina. Ako se virus ponovo ponovi u 2021, osobe sa invaliditetom i dalje \u0107e se suo\u010davati sa velikim i nesrazmjernim rizicima sa kojima su se suo\u010dile i ove godine.<br \/>\nPored toga, osobe sa invaliditetom se i dalje suo\u010davaju sa neposrednim socijalno-ekonomskim izazovima kojima je potrebno hitno obe\u0161te\u0107enje.<\/p>\n<p>Na\u0161ih 10 preporuka Evropskoj uniji i evropskim liderima<br \/>\nOslanjaju\u0107i se na dramati\u010dne posledice krize KOVID 19 i neposredne izazove sa kojima se suo\u010davaju osobe sa invaliditetom, Evropske forum za osobe sa invaliditetom poziva EU i evropske lidere da se obave\u017eu da \u0107e:<br \/>\n1. Primjena Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom: Politi\u010dki se obavezati da \u0107e osigurati prava osoba sa invaliditetom i primijeniti Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, uklju\u010duju\u0107i u rizi\u010dnim<br \/>\nsituacijama i vanrednim humanitarnim situacijama kao \u0161to je KOVID 19 kriza.<br \/>\n2. Konsultacije i uklju\u010divanje: Usvojiti mjere za osiguranje strukturnog i sistematskog uklju\u010divanja svih osoba sa invaliditetom putem njihovih predstavni\u010dkih organizacija i uklju\u010diti grupe u najnepovoljnijem polo\u017eaju, uklju\u010duju\u0107i samozastupnike.<br \/>\n3. Spremnost i odgovor: Ulo\u017eite u proces spremnosti koji uklju\u010duje osobe sa invaliditetom kako bi se sprije\u010dili razorni uticaji budu\u0107e krize i obezbijedio inkluzivan odgovor. Inkluzivni odgovor mora uklju\u010divati pristupa\u010dne najave javnog zdravlja.<br \/>\n4. Ra\u0161\u010dlanjeni podaci: Uvjerite se da su svi prikupljeni podaci ra\u0161\u010dlanjeni prema starosti, polu i invaliditetu. U sve prikupljene podatke treba uklju\u010diti osobe sa invaliditetom koje \u017eive u ustanovama ili zatvorenim prostorijama.<br \/>\n5. Adekvatan bud\u017eet i investicije: Adekvatan bud\u017eet mora biti dodijeljen za unapre\u0111ivanje prava osoba sa invaliditetom, njihovo uklju\u010divanje u dru\u0161tvo, primjenu Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i ja\u010danje pokreta osoba sa invaliditetom. Ulaganje u oporavak mora obuhvatiti<br \/>\nosobe sa invaliditetom. Ne smije se ulagati u inicijative koje kr\u0161e prava osoba sa invaliditetom stvaranjem nepristupa\u010dnih zgrada, transporta i informacionih ili komunikacionih tehnologija koje odvajaju osobe sa invaliditetom.<br \/>\n6. Pristupa\u010dnost i inkluzija: Obezbijediti pristup i uklju\u010divanje osoba sa invaliditetom na svim nivoima upravljanja, mjerama odgovora i oporavka i u dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>7. Usluge i podr\u0161ka: Osigurajte da su usluge podr\u0161ke za osobe sa invaliditetom dostupne i pristupa\u010dne svim osobama sa invaliditetom i da su prepoznate kao osnovne usluge.<br \/>\n8. Nezavisni \u017eivot: Zavr\u0161ite institucionalizaciju neposrednim investiranje\u00a0 u samostalni \u017eivot, podsti\u010du\u0107i prelazak sa ustanove na usluge podr\u0161ke u zajednici.<br \/>\n9. Pristup zasnovan na ljudskim pravima: Podr\u017eavanje svih akcija pristupom ljudskim pravima i Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom:<br \/>\n&#8211; Osiguravanje jednakosti i nediskriminacije u zakonodavstvu i praksi za sve osobe sa invaliditetom.<br \/>\n&#8211; Za\u0161tita osoba sa invaliditetom od nasilja, zlostavljanja, isklju\u010denja, prinude i zanemarivanja.<br \/>\n&#8211; Osiguravanje kontinuiranog, nezavisnog pra\u0107enja ljudskih prava.<br \/>\n10.Obezbije\u0111ivanje slobodnog i informisanog pristanka prije vakcinacije.<br \/>\n11.\u017denska prava: obezbje\u0111ivanje za\u0161tite \u017eena i djevoj\u010dica sa invaliditetom od nasilja i zlostavljanja i odr\u017eavanje dostupnih usluga podr\u0161ke, uklju\u010duju\u0107i one koje se ti\u010du njihovog seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava.<\/p>\n<p>Izvor: https:\/\/www.edf-feph.org\/publications\/human-rights-report-impact-of-<br \/>\ncovid-19-on-persons-with-disabilities\/<\/p>\n<p>Prevela: Jovana Draga\u0161evi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dio iz Izvje\u0161taja o ljudskim pravima 2020 &nbsp; Autori: Marine Uldry i An Sofie Leenknecht Urednik: Catherine Naughton Grafi\u010dki dizajn: Agniesyka Eva Juszczy Easy-to-Read urednik:&#8230;<\/p>\n<div class=\"more-link-wrapper\"><a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/ss-cg.org\/?p=2149\">Op\u0161irnije<span class=\"screen-reader-text\">Uticaj KOVID 19 na osobe sa invaliditetom: Evropski lideri moraju odmah reagovati<\/span><\/a><\/div>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1449,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[764,28,124],"class_list":["post-2149","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktuelnosti","tag-kovid-19","tag-osi","tag-osobe-ostecenog-vida","ratio-2-1","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2149"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2149\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2150,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2149\/revisions\/2150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1449"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-cg.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}