Podgorica, PR pres servis \u2013 U Crnoj Gori je potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa odredbama Marake\u0161kog sporazuma, \u010dijom ratifikacijom \u0107e biti omogu\u0107en pristup literaturi osobama o\u0161te\u0107enog vida i svima koji imaju pote\u0161ko\u0107e u \u010ditanju, kroz saradnju i razmjenu knjiga izme\u0111u dr\u017eava potpisnica. To je poru\u010deno na okruglom stolu \u201cMarake\u0161ki sporazum i njegove pogodnosti za osobe koje ne mogu \u010ditati standardni tisak\u201d, koji je organizovao Savez slijepih Crne Gore (SSCG) u okviru projekta \u201cLak\u0161i put ka rafitikaciji Marke\u0161kog sporazuma u zemljama Zapadnog Balkana\u201d, koji finansira Evropski savez slijepih. Izvr\u0161ni direktor SSCG, Goran Macanovi\u0107, podsjetio je da taj savez vi\u0161e od sedam decenija radi na rje\u0161avanju razli\u010ditih prepreka sa kojima se suo\u010davaju osobe sa o\u0161te\u0107enjem vida u svakodnevnom funkcionisanju, me\u0111u kojima je, kako je istakao, pristupa\u010dnost informacija i literature. \u201cU moru tih barijera i prepreka, svakako da je pristupa\u010dnost informacija i literature jedno od najve\u0107ih prepreka, jer je to preduslov za obrazovanje, dodatnu edukaciju, zabavu, kulturu, kao i kvalitetan razvoj li\u010dnosti\u201d, pojasnio je Macanovi\u0107. On je ocijenio da je Marake\u0161ki sporazum zna\u010dajan, ne samo za osobe sa o\u0161te\u0107enjem vida, ve\u0107 i za sve osobe koje imaju pote\u0161ko\u0107e u \u010ditanju. \u201cNadamo se da \u0107emo kroz diskusiju dobiti korisne smjernice i informacije o tome na koji na\u010din mo\u017eemo, u narednim mjesecima, objasniti donosiocima odluka da ne treba \u010dekati, ve\u0107 odmah pristupiti pokretanju procedure za ratifikaciju Marke\u0161kog sporazuma\u201d, poru\u010dio je Macanovi\u0107. Savjetnica za me\u0111unarodne odnose u SSCG, Katarina Bigovi\u0107, kazala je da je potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa odredbama Marke\u0161kog sporazuma, koji \u0107e, kako je pojasnila, omogu\u0107iti pristup literaturi svim osobama koje nisu u mogu\u0107nosti da \u010ditaju standardni tisak. Prema \u010dlanu 48 Zakona o autorskim i srodnim pravima, kako je istakla, za prilago\u0111avanje odre\u0111ene literature, kako bi se ona u\u010dinila pristupa\u010dnom licima o\u0161te\u0107enog vida, potrebno je platiti odre\u0111enu naknadu za autorska prava. \u201eIzmjene i dopune Zakona \u0107e biti predate u \u010detvrtom kvartalu godine. Ako ne uspijemo odgovoriti na odre\u0111ena pitanja do tog momenta kada se one predaju, nadamo se da \u0107emo mo\u017eda u vidu amandmana uspjeti da promijenimo ovaj \u010dlan, \u0161to \u0107e doprinijeti da pre\u0111emo prvo ljestvicu ka ratfiikaciji Marke\u0161kog sporazuma\u201c, ocijenila je Bigovi\u0107. Ona je kazala da \u0107e, od prvog januara naredne godine, dr\u017eave EU ratifikovati Marke\u0161ki sporazum. \u201eEU je predala ratifikacioni paket prvog oktobra, a od prvog januara 2019. godine, dr\u017eave EU \u0107e ratifikovati Marake\u0161ki sporazum, \u0161to \u0107e zna\u010diti da \u0107e broj zemalja koje su ratifikovale taj sporazum zna\u010dajno porasti\u201c, kazala je Bigovi\u0107. Prema njenim rije\u010dima, do sada je 41. dr\u017eava potpisala taj sporazum, a taj broj \u0107e do naredne godine porasti na 70. Ona je najavila da \u0107e, u okviru projekta, biti organizovana zavr\u0161na konferencija u Podgorici, na kojoj \u0107e se, kako je pojasnila, okupiti predstavnici Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, kao i predstavnici Evropskog saveza slijepih. Potpredsjednica Evropskog saveza slijepih (EBU), Barbara Martin Munoz,\u00a0pojasnila je da ta organizacija predstavlja jedno od \u0161est regionalnih tijela u okviru Svjetskog saveza slijepih, koji ima 42 \u010dlanice. \u201eMarake\u0161ki sporazum je za nas prioritet. Ratifikovan je u septembru 2016. godine, a sre\u0107ni smo \u0161to \u0107e ga i 28 dr\u017eava EU raftikovati, kao i neke dr\u017eave Zapadnog Balkana\u201c, poru\u010dila je Martin Munoz. Ona je ocijenila da Crna Gora \u010dini sve napore da okupi donosioce odluka i ponudi obja\u0161njenje o Marake\u0161kom sporazumu i njegovim klju\u010dnim stavkama. \u201eMarake\u0161ki sporazum nije samo sporazum o autorskim, ve\u0107 i o ljudskim pravima i pravu na pristupa\u010dnost \u010ditanja, a povezan je sa Konvencijom UN o pravima OSI. Esencijalno je da implementacija bude uklju\u010dena u agende na lokalnom i nacionalnom nivou\u201c, ocijenila je Martin Munoz. Kako je istakla, samo pet dosto literature \u0161irom svijeta je pristupa\u010dno, i to uglavnom u razvijenim dr\u017eavama, a Marake\u0161ki sporazum \u0107e, kako je dodala, omogu\u0107iti da literatura bude pristupa\u010dna na najbolji na\u010din, kroz saradnju i razmjenu knjiga dr\u017eava potpisnica tog\u00a0 sporazuma. \u201eCrna Gora treba da krene ka ratifikaciji Marake\u0161kog sporazuma, a nacionalni zakoni moraju biti u skladu sa odbredbama ovog sporazuma. Ne smije biti nikakvog dodatnog pla\u0107anja za pristupa\u010dnost knjiga, ni administrativnih prepreka u implementaciji sporazuma\u201c, ocijenila je Martin Munoz. Samostalna savjetnica I za nepokretnu kulturnu ba\u0161tinu u Ministarstvu kulture, Dobrila Vlahovi\u0107, ocijenila je da je potpisivanje Marke\u0161kog sporazuma zna\u010dajno za ostvarivanje prava osoba sa o\u0161te\u0107enjem vida, ali i za \u0161iru dru\u0161tvenu zajednicu. \u201eSvjesni smo \u010dinjenice da svi gra\u0111ani treba da budu jednaki pred zakonom, te da u\u017eivaju jednaku za\u0161titu svojih prava. Neophodno je stvoriti i unaprije\u0111ivati pravne pretpostavke za uvo\u0111enje svih standarda kojima se obezbje\u0111uje puno u\u017eivanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom (OSI)\u201c, navela je Vlahovi\u0107. Ona je kazala da Crna Gora ima jasan stav po pitanju prava OSI, \u0161to je propisano i\u00a0\u00a0Ustavom Crne Gore, u kojem se, kako je dodala, garantuje za\u0161tita ljudskih prava i sloboda OSI.\u201eTo zna\u010di da zakonodavstvo Crne Gore sadr\u017ei normativne garancije kroz koje se garantuje politika jednakog pristupa OSI. Me\u0111utim, u praksi su OSI \u010desto izlo\u017eene razli\u010ditim vrstama pote\u0161ko\u0107a, me\u0111u kojima su prepreke u pogledu pristupa knjigama i drugom \u0161tampanom materijalu\u201c, kazala je Vlahovi\u0107. Ona je ocijenila da je potrebno pove\u0107ati broj knji\u017eevnih djela i drugih za\u0161ti\u0107enih sadr\u017eaja u dostupnim formatima, kao \u0161to su, kako je pojasnila, Brajevo pismo, zvu\u010dne knjige i uve\u0107ani fond slova. \u201eTa potreba je prepoznata i na nacionalnom, i na me\u0111unarodnom nivou. Jedino zajedni\u010dkim nastojenjima mo\u017eemo ostvarti vidljive rezultate, a Ministarstvo kulture ostaje otvoreno za svaki vid saradnje, koji doprinosi pobolj\u0161anju uslova dru\u0161tvenog ambijenta u kojem \u0107e lica sa o\u0161te\u0107enjem vida ostvarivati svoja prava\u201c, poru\u010dila je Vlahovi\u0107. Bibliotekarka u biblioteci za slijepe, Smiljana Radusinovi\u0107, kazala je da je da je to prva biblioteka za slijepe i slabovide u Crnoj Gori, a 2006. godine je osnovana kao javna ustanova Crne Gore. \u201cBiblioteka za slijepe je svetionik kulturnih de\u0161avanja za osobe o\u0161te\u0107enog vida. Ona funkcioni\u0161e kao centralni i najzna\u010dajniji prostor za najve\u0107i dio kulturnih aktivnosti u Crnoj Gori, u kome osobe o\u0161te\u0107enog vida mogu zadovoljiti elementarne kulturne potrebe i integrisati se sa ostalim kulturnim stvaraocima, a kroz kulturu i na ukupnom dru\u0161tvenom planu\u201d, ocijenila je Radusinovi\u0107. Prema njenim rije\u010dima, biblioteka sadr\u017ei oko 19 hiljada bibliografskih jedinica, u svim formatima, od \u010dega je, kako je dodala, njih oko dvije hiljade, a u audio formatu vi\u0161e od 13 hiljada. \u201eBiblioteka ima oko \u0161est hiljada i 300 naslova. Naro\u010dito se ponosimo zbirkom \u010diji su autori osobe o\u0161te\u0107enog vida, te smo njihovo stvarala\u0161tvo nastojali da promovi\u0161emo\u201c, navela je Radusinovi\u0107. Ona je kazala da je izdavanje audio i brajevih knjiga dugotrajan, zahtjevan, ali i skup posao. \u201ePro\u0161le godine biblioteka je objavila 70 novih naslova u audio formatu i desetak na brajevom pismu, a tako \u0107e biti i ove godine. Nadamo se da \u0107e Marake\u0161ki sporazum omogu\u0107iti br\u017eu i lak\u0161u razmjenu knjiga u formatima koji su pristupa\u010dni osbama o\u0161te\u0107enog vida\u201c, poru\u010dila je Radusinovi\u0107.<\/p>\n
Izvor: PRCENTAR.ME<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Podgorica, PR pres servis \u2013 U Crnoj Gori je potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa odredbama Marake\u0161kog sporazuma, \u010dijom ratifikacijom \u0107e biti omogu\u0107en pristup literaturi osobama…<\/p>\n