Pristupa\u010dnost za osobe s invaliditetom (OSI) ni pribli\u017eno ne prati zakonom definisane standarde, a adaptacija javnih prostora i zgrada, kako bi im se omogu\u0107io pristup, napreduje sporo, saop\u0161teno je na konferenciji Udru\u017eenja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).\u00a0 Koordinator projekta UMHCG i predsjednik Mre\u017ee organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore, Milenko Voji\u010di\u0107, kazao je da kad ka\u017ee da diskriminacija traje, ne mo\u017ee da ne pomene pristupa\u010dnost i Akcioni plan prilago\u0111avanje objekata u javnoj upotrebi za pristup kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti za 2014. Danas je 2019. Iako je ostalo malo od tog Akcionog plana, ipak vam moram re\u0107i, da on u potpunosti nije ispunjen ni do dan-danas. U 2008. je usvojen Zakon o izgradnji i planiranju objekata u kome je postojala izri\u010dita odredba da objekti u javnoj upotrebi i javne povr\u0161ine moraju biti pristupa\u010dni osobama s invaliditetom\u201c, ukazao je Voji\u010di\u0107.\u00a0 On je kazao da u svim izvje\u0161tajima kako dr\u017eavnim tako i civilnog sektora pa i u Izvje\u0161taju o napretku \u201esvjedoci smo da se pitanje pristupa\u010dnosti za OSI gotovo uvijek navodi kao problem\u201c. Nedavno se u Izve\u0161taju o radu Za\u0161titnika ljudskih prava u pro\u0161loj godini pojavio jedan zanimljiv podatak: Da dr\u017eavni inspekcijski organi koji su zadu\u017eeni da prate nezakonitosti u ovoj oblasti nijesu\u00a0 ustanovili nezakonita postupanja, a golim okom je vidljivo da pristupa\u010dnost za osobe s invaliditetom ni pribli\u017eno ne zadovoljava standarde. Nedavno je donijet novi akcioni plan za pristupa\u010dnost. \u017delim, a i ozbiljno se nadam da se ne\u0107emo baviti njim, onoliko koliko i prethodnim, odnosno da \u0107e biti mnogo br\u017ee realizovan\u201c, naveo je Voji\u010di\u0107.\u00a0 Prema njegovim rije\u010dima, broj nezaposlenih osoba s invaliditetom je na prili\u010dno nezadovoljavaju\u0107i nivou. ,,Ovo jer se broj nezaposlenih iz dana u dan pove\u0107ava, a zapo\u0161ljenost smanjuje. Na\u0161e nezadovoljstvo u ovoj oblasti mogu podkrijepiti \u010dinjenicom da je iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju za proteklih desetak godina potro\u0161eno 54 miliona EUR na svrhe za koje taj novac nije bio namijenjen\u201c, ukazao je Voji\u010di\u0107. On je rekao da u inkluzivnom obrazovanju djece s invaliditetom postoji zna\u010dajan\u00a0 napredak, \u201eali neka lo\u0161a prakti\u010dna rje\u0161enja i nemarnost u po\u0161tovanju ljudskih prava, i dostojanstva, na koje smo se zakonima obavezali, dovodi u pitanje efektivnost tih na\u010delnih napredaka\u201c. On je rekao da je vrlo \u010desto odnos prema OSI kao prema bolesnima, \u201epa \u0107e mo\u017eda neko pomisliti da je makar u oblasti zadovoljavanja zdravstvenih potreba osoba s invaliditetom stanje dobro, ali na\u017ealost nije tako\u201c. \u201ePravo na dobijanje kontinuirane medicinske zdravstvene za\u0161tite je dosta redukovano, odnosno kad je u pitanju medicinska rehabilitacija ona je na vrlo niskom nivou. Ja volim da govorim na jasnim primjerima. Eto, na primjer, ja kao osoba s paraplegijom zadnjih 30 godina nijesam ostvario i nemam pravo na medicinsku rehabilitaciju. Tu je i pitanje nabavke odre\u0111enih modernih pomagala za koju Fond ne obezbe\u0111uje mogu\u0107nost odgovaraju\u0107eg izbora\u201c, kazao je Voji\u010di\u0107.\u00a0 On je kazao da za samostalni \u017eivot nijesu razvijene odgovaraju\u0107e usluge u zajednici: a da se personalna asistencija jo\u0161 uvijek sprovodi na projektnom nivou. Izvr\u0161na direktorica UMHCG, Marina Vuja\u010di\u0107, pojasnila je da se istra\u017eivanje bavilo sprovo\u0111enjem Akcionog plana za sprovo\u0111enjr Strategije za za\u0161titu od diskriminacije i promociju jednakosti za 2017 i 2018.\u00a0 Ona je kazala da je sprovedeno desk istra\u017eivanje koje je osim prikupljanja javno dostupnih informacija obuhvatalo zahtjeve za slobodan pristup informacijama, navode\u0107i da je sprovedeno pet intervjua s predstavnicima ministarstava za ljudska i manjinska prava, rada i socijalnog staranja, ministarstva pravde, ministarstva zdravlja i ministarstva saobra\u0107aja i pomorstva. \u201eTa ministarstva su odabrana zbog najve\u0107eg broja aktivnosti za koje su zadu\u017eeni u ovom Akcionom planu ili na\u010dina na koji su izvje\u0161tavali o sprovo\u0111enju aktivnosti gdje smo smatrali informacije nepotpunim, a nijesmo \u017eeljeli bez dodatnih pitanja u intervjuu zaklju\u010diti nalaze, samo na osnovu onoga \u0161to nam je do toga trenutka bilo dostupno konstatovati da li je ne\u0161to bilo realizovano i u kojoj mjeri nije\u201c, navela je Vuja\u010di\u0107.\u00a0 Ona je kazala da je istra\u017eivanje obuhvatalo i analizu izmijenjenih zakona, kao i iskustva OSI, \u010dlanova njihovih porodica i organizacija OSI o diskriminaciji. ,,Od ukupno 38 mjera koje su definisane Akcionim planom za 2017\/2018, \u010dija je implementacija planirana kroz realizovanje 61 aktivnosti, realizovano je 46 aktivnosti, djelimi\u010dno je realizovana jedna aktivnost, dok 14 aktivnosti nije realizovano izvijestila je Vlada. Vlada uz usvojeni Izvje\u0161taj i Akcioni plan nije dala preporuke niti zadu\u017eenja u Zaklju\u010dku koji prati usvojeni dokument\u201c, istakla je Vuja\u010di\u0107. Prema njenim rije\u010dima, na osnovu ukupne statistike i sagledavanja raspolo\u017eivih podataka, ocjena Mre\u017ee da je od ukupno 38 mjera, deset mjera realizovano, 17 nije, a 11 mjera je djelimi\u010dno realizovano. ,,Tako\u0111e, ovom analizom je utvr\u0111eno da se mjere planiraju ostvariti kroz 63 aktivnosti (a ne kroz 61 kako je navedeno u Vladinom Izvje\u0161taju), od kojih je 15 realizovano (nasuprot navedenih 46), 28 nije realizovano (nasuprot 14), dok je djelimi\u010dno realizovana 20 aktivnost, nasuprot jednoj, kako je izvijestila Vlada\u201c, navela je Vuja\u010di\u0107. Ona je kazala da Vlada nije izvje\u0161tavala o sprovo\u0111enju mjera, odnosno nije ocjenjivala njihovu realizaciju, \u201eve\u0107 isklju\u010divo realizaciju aktivnosti u okviru mjera\u201c. ,,Tako\u0111e, od 14 nerealizovanih mjera, kako je navelo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u tekstualnom dijelu, uvidom u tabelarni prikaz analize je utvr\u0111eno da je zapravo njih 16 nerealizovano i u samom Vladinom izvje\u0161taju. Od tih 16 nerealizovanih aktivnosti i jedne djelimi\u010dno realizovane, njih osam je prenijeto u Akcioni plan za 2019. i 2020. dok devet nije\u201c, navela je Vuja\u010di\u0107.\u00a0 Kako je pojasnila, realizovanim u Alternativnom izvje\u0161taju su ocijenjene one mjere i one aktivnosti za koje su pored detaljnog opisa postojali i jasni indikatori i izvori verifikacije, odnosno lako provjerljive informacije i mjerljiv uticaj. ,,Djelimi\u010dno realizovanim u Alternativnom izvje\u0161taju su ocijenjene one aktivnosti za koje se, bez obzira na izostanak nekih od mjerila (indikatori, detaljan opis, izvori verifikacije, i\/li uticaj) mo\u017ee zaklju\u010diti da neke aktivnosti u odre\u0111enom nivou jesu realizovane\u201c, rekla je Vuja\u010di\u0107. Ona je kazala da su nerealizovanim u Alternativnom izvje\u0161taju ocijenjene one aktivnosti koje nemaju jasan nijedan od mjerila, ili je dostignuti indikator neuporedivo manji od ciljanog, a Izvje\u0161taj u okviru tih mjera i aktivnosti \u010desto nema diferencirane podatke o OSI ili drugim ciljnim grupama. Na osnovu toga se ne mo\u017ee zaklju\u010diti ko je uop\u0161te predstavljao ciljnu grupu, ili su te aktivnosti koje Vlada smatra realizovanim u stvari kumulativne aktivnosti nekog resora posve\u0107ene razli\u010ditim ciljnim grupama, ali ne samo onim koje su definisane u ovom Akcionom planu\u201c, navela je Vuja\u010di\u0107. Ona je ukazala da se aktivnosti realizovane u i u I i II kvartalu 2019. nalaze u Izvje\u0161taju o Akcionom planu za 2017. i 2018.\u010dime Vlada pove\u0107ava procenat realizacije, u odnosu na stvarni. Predstavljaju\u0107i rezultate terenskog istra\u017eivanja, Vuja\u010di\u0107 je kazala da su konstatacije i ocjene u Izvje\u0161taju potkrijepljene iskustvima iz istra\u017eivanja sprovedenog posredstvom 83 upitnika s OSI i \u010dlanovima njihovih porodica, \u0161est fokus grupa u kojima su u\u010destvovale 53 osobe, i 21 upitnika s organizacijama osoba s invaliditetom. ,,U nekim segmentima Izvje\u0161taja Mre\u017ea je dala komentare u obliku preporuka modela kako bi trebalo izvje\u0161tavati u narednom periodu. Najve\u0107i problemi i dalje predstavljaju pristupa\u010dnost,\u00a0 diskriminacija u pristupu javnom prevozu, diskriminacija u pru\u017eanju javnih i privatnih dobara i usluga, diskriminacija u postupcima pred organima\u00a0 (gdje Mre\u017ea za razliku od Vlade sve mjere ocjenjuje kao nerealizovane), kao i diskriminacija u oblasti javnog i politi\u010dkog \u017eivota\u201c, navela je Vuja\u010di\u0107. \u0160ef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ajvo Orav, kazao je da Unija pitanja prava OSI stavlja visoko na agendu svojih ciljeva. ,,Trenutno razgovaramo o tome da li da uvedemo jedan pravi zahtjev da se promovi\u0161e i deinstitualizacija kao jedno pravno pitanje. Jasno je da pravni preduslovi koji su definisani Konvencijom o pravima OSI jasno ukazuju na ta pitanja i da ih Komitet potrvr\u0111uje\u201c, naveo je Orav. Govore\u0107i o posljednjem Izvje\u0161taju o napretku, Orav je kazao da su primijetili da je u Crnoj Gori na\u010dinjeno malo napretka kad je rije\u010d o pravima OSI, uklju\u010duju\u0107i uskla\u0111enost legislative sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima OSI.\u00a0 ,,Crna Gora tek treba da usvoji Akcioni plan kojim bi se pozabavila preporukama Komiteta UN-a za prava OSI. Izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji tek treba da budu usvojene\u201c, istakao je Orav.\u00a0 On je ocijenio da Crna Gora mora da se postara da potro\u0161nja u bude adekvatna i transparetna i riije\u0161i pitanje potro\u0161nju sredstava iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju. Pitanje oduzimanja pravne sposobnosti, tako\u0111e, mora biti ne\u0161to \u010dime \u0107e se pozabaviti bez odlaganja, u skladu s odredbama Konvencije UN-a. Deinstitucionalizacija OSI i adaptacija javnih prostora i zgrada kako bi im se omogu\u0107i pristup napreduje sporo\u201c, ukazao je Orav. On je kazao da Crna Gora mora dodatno da unaprijedi konsultativni mehanizam sa OSI i organizacijama koje ih zastupaju. ,,Kada je rije\u010d o EU i Crnoj Gori moramo se okrenuti na klju\u010dna pitanja ove dugotrajne situacije koja podrazumijeva segregaciju i isklju\u010divanje OSI\u00a0 i kreirati pozitivnu viziju \u017eivota u zajednici, koja nudi izbore i koja \u010dini da OSI budu jednake sa svima ostalima po svim pravima\u201c, istakao je Orav.\u00a0 Ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore, Mehmed Zenka, podsjetio je da je taj resor pro\u0161le godine stavio na raspolaganje NVO-ima preko milion eura za finansiranje projekata programa iz te oblasti. ,,Od toga gotovo polovina ovih sredstava pripala je projektima NVO-a iz oblasti za\u0161tite od diskriminacije OSI. Ovaj iznos je pove\u0107an sa gotovo 50 odsto, \u0161to zna\u010di da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava preko milion ipo eura za podr\u0161ku projektima NVO-a i pola miliona eura za podr\u0161ku projektima za\u0161titu OSI\u201c, naveo je Zenka.\u00a0 On smatra da je taj decentralizovani model finansiranja jo\u0161 ja\u010de podstakao partnerski odnos koji Ministarstvo za ljudska i manjinska prava njeguje u saradnji sa NVO-ima, \u201ea posebno sa Udru\u017eenjem mladih sa hendikepom\u201c. Zamjenik Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda, Sini\u0161a Bjekovi\u0107, kazao je da se u Crnoj Gori donosi dosta strategija, \u201emislim da smo po tim strategijama me\u0111u prvim zemljama koje imaju toliki broj strategija\u201c. ,,Ono \u0161to nas jo\u0161 uvijek dr\u017ei s izvjesnom rezervom jeste da ishodi tih strategija nisu uvijek u najboljoj mjeri odraz da smo samom strategijom postigli cilj. Sa druge strane, ovo nije pitanje samo jedne strategije, samo jednog zakona i samo jedne dru\u0161tvene grupe. Ovo je pitanje koje je visoko na agendi ustanovljavanja i odr\u017eavanja na\u010dela vladavine prava u svakoj dr\u017eavi pa i u Crnoj Gori\u201c, rekao je Bjekovi\u0107.\u00a0 On je kazao da svaka strategija, uklju\u010duju\u0107i strategije koje se odnose na OSI, mora da navede konkretne aktivnosti, mjere ili pokazatelje, nosioca obaveze, rokove i zaklju\u010dak o tome da li su pojedine aktivnosti kao takve realizovane ili nisu realizovane.\u00a0 To nas navodi na zaklju\u010dak da bez obzira koliko uspje\u0161nim smatrali svoj rad, svaka budu\u0107a mjera ili revizija postoje\u0107ih strategija mora po\u010divati na realnim indikatorima da bi se iz ovakvim inputa moglo zaklju\u010diti da li smo ili nismo odgovrni u tom osnovnom, klju\u010dnom zadatku, a to je po\u0161tovanje prava OSI\u201c, rekao je Bjekovi\u0107.\u00a0 Na konferenciji su Memorandum o razumijevanju i saradnji u postizanju pune socijalne inkluzije i za\u0161tite od dikriminacije lica sa invaliditetom u Crnoj Gori potpisali predsjednik Mre\u017ee organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore Milenko Voji\u010di\u0107, ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka i ministar rada i socijalnog rada Kemal Puri\u0161i\u0107.\u00a0 Voji\u010di\u0107 je, nakon potpisivanja Memoranduma, kazao \u0107e taj dokument predstavljati \u010din napretka u odnosima, pobolj\u0161anju polo\u017eaja OSI, kao i doprinos punom razumijevanju izme\u0111u dr\u017eavnih organa i civilnog sektora.\u00a0 Zenka je poru\u010dio da \u0107e u resoru na \u010dijem je \u010delu imati iskrenog saradnika u ostvarivanju prava OSI.\u00a0 Budite uvjereni da \u0107emo se dr\u017eati svega \u0161to je predvi\u0111eno Memorandumom, i da \u0107emo u potpunosti ispo\u0161tovati sve stavke\u201c, istakao je Zenka.\u00a0 Puri\u0161i\u0107 je rekao da je ubije\u0111en da \u0107e resor na \u010dijem je \u010delu dati zna\u010dajan doprinos da bude unaprije\u0111ena saradnja \u201ekoja je i do sada po na\u0161oj ocjeni kvalitetna i sadr\u017eajna, i ne sporimo potrebu da se ona dodatno unaprijedi\u201c. U oblasti zapo\u0161ljavanja predstoji dosta posla i prilika da unaprijedimo na\u0161u saradnju i zaposlimo \u0161to vi\u0161e OSI, i u drugim ciljevima koji su na dnevnoj agendi, bi\u0107emo jako posve\u0107eni\u201c, istakao je Puri\u0161i\u0107.\u00a0 Izvr\u0161ni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanovi\u0107, podsjetio je da je ta organizacija \u010dlanica Mre\u017ee organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore, ocijenjuju\u0107i da je potpisivanje Memoranduma jo\u0161 jedan od znakova istinske \u017eelje organizacija OSI da u skladu sa punim povjerenjem sara\u0111uje sa nadle\u017enim institucijama.\u00a0 Nadam se da \u0107e ministarstva koja su potpisala ovaj memorandum shvatiti na pravi na\u010din i da \u0107e sa svoje strane dati istinski doprinos u realizaciji svega onoga \u0161to podrazumijeva saradnja izme\u0111u organizacija OSI a naro\u010dito mislim da bi bilo va\u017eno da sa pa\u017enjom i sa respektom razmotre i alternativni izvje\u0161taj o sprovo\u0111enu Strategije jer je u ovo analizi, kao i svim na\u0161im prethodnim aktivnosti, cilj da pomognemo institucijama koje su \u010desto inertne i subjektivne i \u017eele da uljep\u0161aju stvarnost\u201c, naveo je Macanovi\u0107. Generalna direktorka za unapre\u0111enje i za\u0161titu za ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Rado\u0161evi\u0107 Marovi\u0107, kazala je da za nju predstavljanje alternativnog izvje\u0161taja, u odnosu na izvje\u0161taj o implementaciji Strategije za za\u0161titu OSI, \u201epomalo iznena\u0111uju\u0107e\u201c. ,,Na\u010din na koji je predstavljen alternativni izvje\u0161taj je ostavilo malo prostora za me\u0111usobni dijalog, a on je neophodan da bi stvari unaprijedili i da bi ta Strategija imala ve\u0107i stepen implementacije\u201c, navela je Rado\u0161evi\u0107 Marovi\u0107. Ona smatra da se radi o suprotstavljenim pristupima u metodologiji analize rezultata. Predstavnica Ministarstva zdravlja, Senka Klikovac, kazala je metodolo\u0161ki pristup Vladinog izvje\u0161taja i alternativnog izvje\u0161taja, koji je danas predstavljen, razli\u010dit. Svjesna sam \u010dinjenice da u dru\u0161tvu OSI se gledaju kao bolesne osobe. Nisu to bolesna lica, to su lica koja imaju invaliditet. Normalno je da usluge moraju biti na nivou svih gra\u0111ana Crne Gore, a \u0161to se ti\u010de realizacije mjera, moramo priznati da nismo realizovali jedan dio mjera. Ovo \u0107e nam biti podstrek da pristupimo na druga\u010diji na\u010din i damo bolje obrazlo\u017eenje koji su razlozi realizacije, odnosno nerealizacije odre\u0111ene mjere iz akcionog plana\u201c, istakla je Klikovac.\u00a0 Predstavnica Socijalisti\u010dke narodne partije, Marija Radinovi\u0107, pitala je koliki je broj OSI kod kojih jo\u0161 uvijek nije utvr\u0111en procenat invaliditeta, kao i u koliko op\u0161tina postoje komisije za utvr\u0111ivanje invaliditeta i procjenu preostale radne sposobnosti i mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja.\u00a0 Ona je pitala i koliki je broj OSI jo\u0161 uvijek bez asistenata u radu.\u00a0 Voji\u010di\u0107 je kazao da bi \u017eelio da da konkretan odgovor, \u201eali bojim se da ne\u0107u mo\u0107i\u201c. Jedan od velikih problema je registar OSI. O njemu se pri\u010da jo\u0161 u prvoj strategiji za integraciju OSI 2008. godine. Jedan nesporazum onoga izme\u0111u nas i onoga \u0161to je Blanka rekla je kako mi vidimo situaciju i izvje\u0161tavanje jeste neodgovaraju\u0107i ulazni podaci u te strategije\u201c, rekao je Voji\u0107i\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pristupa\u010dnost za osobe s invaliditetom (OSI) ni pribli\u017eno ne prati zakonom definisane standarde, a adaptacija javnih prostora i zgrada, kako bi im se omogu\u0107io pristup,…<\/p>\n