Svijet se bori protiv nevidljivog i smrtonosnog neprijatelja: virusa COVID 19. Dok hara čitavom planetom, virus izazivaozbiljne bolesti, smrt i remeti život kakav poznajemo. “Virus ne mari za etničku pripadnost ili nacionalnost, frakciju ilivjeru. On napada sve, neumorno. Najranjiviji – žene i djeca, osobe sa invaliditetom, marginalizovani i raseljeni – plaćajunajvišu cijenu”, rekao je generalni sekretar UN-a AntónioGuterres u nedavnom video-brifingu o globalnoj pandemiji.
Izbijanje virusa COVID-19 pogađa sve segmentestanovništva i posebno je štetno za pripadnike pomenutihgrupa u situacijama pojačane ranjivosti, uključujući starijeosobe, osobe sa invaliditetom, mlade osobe i autohtonenarode. Društvena kriza uzrokovana pandemijom COVID-19, mogla bi dodatno podstaći nejednakost, diskriminaciju inezaposlenost širom planete. Ovdje, naš tim u Odjeljenju zainkluzivni socijalni razvoj, UN DESA, ažurira i dijeliaktivnosti u cilju zaštite ranjivih osoba.
Starije osobe i COVID-19
Iako su mjere socijalnog distanciranja neophodne da bi se smanjilo širenje bolesti, ako nisu ispravno primjenjene one mogu dovesti do pojačane socijalne izolacije starijih osoba u vremenima kada bi im je podrška neophodna.
Diskurs oko virusa COVID 19, koji se doživljava kao bolestkoja napada pripadnike starije dobi, pogrošava negativnestereotipe o starijim osobama. Takva diskriminacijazasnovana na starosnoj dobi se može manifestovati u pružanju usluga, naročito kada doktori i medicinske sestremoraju donijeti teške odluke o tome kako dodijeliti većoskudna sredstva, kao što su respiratori. U takvimslučajevima, tretman pružen starijim osobama se možeprotumačiti kao onaj od manjeg značaja u poređenju satretmanom mlađih generacija.
Osobe sa invaliditetom i COVID-19
U zemljama širom svijeta, nesrazmjerno je veća vjerovatnoćada osobe sa invaliditetom dožive siromaštvo, kao i da se suoče sa izazovima u pristupanju zdravstvenim uslugama, obrazovanju, zaposlenju i drugim osnovnim uslugama, a svezbog nedostatka dostupnosti, pristupačnosti, manjkapristupačnih cijena, kao i zbog prisustva stigme idiskriminacije.
Kako bi se osobama sa invaliditetom osigurao pristupinformacijama o virusu COVID-19, one moraju biti dostupneu pristupačnim formatima, kao što su Brajevo pismo, štampauvećanog formata, i tekstualni opis videa za osobe saoštećenjem sluha.
Zdravstvene ustanove takođe moraju biti fizički pristupačneosobama sa senzornim, kognitivnim i oštećenjimapokretljivosti. Štaviše, osobama sa invaliditetom ne smijezbog bilo kakvih finansijskih barijera biti onemogućenpristup zdravstvenim uslugama koje su im neophodne u hitnim slučajevima .
Mladi i COVID-19
Kada je u pitanju zasposlenost, mladi su obično nesrazmjernonezaposleni, a oni koji jesu često rade u neformalnojekonomiji ili gig ekonomiji, sa nejasnim ugovorima ili u sektorima usluga koji će vjerovatno biti ozbiljno ugroženipandemijom virusa COVID -19.
U ovom trenutku, više od milijardu mladih ne pohađa nastavunakon zatvaranja škola i univerziteta u mnogim zemljama. Prekid u obrazovanju i učenju može imati srednjeročne idugoročne posledice na polju kvaliteta obrazovanja. U istovrijeme, treba prepoznati napore učitelja, školskihadministratora kao i lokalnih i nacionalnih vlada da se izboresa ovim do sada neviđenim okolnostima.
Mnoge mlade, ranjive osobe, kao što su migranti ili mladibeskućnici, su u neizvjesnoj situaciji. Oni mogu lako bitizanemareni ako vlade ne obrate naročitu pažnju, jer su običnoveć u situaciji kada im se ni na minimalnom nivou ne izlazi u susret pri ispunjavanju njihovih potreba u oblasti zdravlja, obrazovanja, zaposlenja i dobrobiti.
Autohtoni narodi i COVID -19
Autohtoni narodi su naročito ranjivi zbog njihovoguniverzalno nižeg životnog vijeka i zdravstvenog statusa u poređenju sa opštom populacijom, kao i zbog nedostatkapristupa zdravstvenoj zaštiti. U nekim djelovima svijeta, autohtoni narodi nisu registrovani pri rođenju, i time nemajuzakonski pristup besplatnoj zdravstvenoj zaštiti.
Prva tačka prevencije je u širenju informacija na autohtonimjezicima što će osigurati da su informacije stigle do svih i da su svi ljudi informisani o trenutnoj situaciji i tome kako da ostanu zaštićeni.
Pet ključnih aktivnosti u cilju zaštite ranjivih ljudi od virusaCOVID-19
“Kompletno zdravlje društva zavisi od zdravljanajsiromašnijih”, istakao je šef UN DESA, Liu Zhenmin, u poruci o pandemiji virusa COVID-19. Potrebna nam je solidarnost, politička volja, i inovativna politička akcija kakobismo zaštitili ranjive ljude i njihovu dobrobit, i podržalipravo na zdravlje, uključujući pristup informacijama, zaštiti imedicinskim uslugama.
Kada su svi uključeni, svi imaju koristi.
Izvor: https://www.un.org/development/desa/undesavoice/highlights/2020/04#49113
Prevela: Bojana Šarović
