Preskoči na sadržaj

Macanović: Pristup pravdi OSI značajno pitanje u radu cjelokupnog crnogorskog pravosudnog sistema

Objavljeno u Aktuelnosti

Savez slijepih Crne Gore je danas u Podgorici organizovao konferenciju pod nazivom – Pristupi pravdi i dostigni je!” gdje su sumirani rezultati projekta – Dostigni pravdu” koji je Savez realizovao u proteklih 12 mjeseci. Projekat je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava sa opštim ciljem da se unaprijedi položaj osoba oštećenog vida u pristupu pravdi koji se planira ostvariti kroz obezbjeđivanje jednakog pristupa pravdi za OSI, unaprjeđenje pristupa pravdi zasnovanog na principima ljudskih prava i podizanje svijesti društvene zajednice o značaju ravnopravnog pristupa pravdi.

Pitanje pristupa pravdi postaje još značajnije imajuću u vidu da su OSI nerijetko izložene diskriminaciji, jedna su od kategorija koja se svakodnevno suočava sa kršenjima, onemogućavanjima i ograničavanjima ostvarivanja različitih prava propisanih domaćih i međunarodnim zakonodavstvom, a nerijetko su i u poziciji žrtava nasilja.

– Kako bi mogle da imaju pravnu zaštitu od svih ovih neželjenih postupaka i kako bi na jednak način mogli da ostvaruju svoja prava i interese neophodno je da pristup pravdi bude dostupan i osobama sa invaliditetom na isti način kao što je dostupan osobama bez invaliditeta. Mi smo kroz ovaj projekat pokušali da osvijetlimo različite načine pristupa pravdi u odnosu na OSI – kazao je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović.
U sklopu projekta je praćeno u kojoj mjeri su pravosudni organi pristupačni kada je u pitanju fizička pristupačnost objekata u kojima se nalaze pravosudni organi, ali i pristup informacijama. Važan segmenat analize je bilo i praćenje na koji način pravni organi odlučuju u slučajevima u kojima su stranke OSI, te da li i u kojoj mjeri koriste Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom kao najvažniji pravni dokument za OSI.

– Nažalost, rezultati su porazni. Pravosudni organi skoro da nikad ne koriste Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom. Konvencija je dokument koji na jedan jako dobar, detaljan i jasan način objašnjava kako i šta treba da se uradi kako bi osobe sa invaliditetom ostvarivala prava u različitim oblastima života. Takođe, u Crnoj Gori nedostaje edukacija za sudije i zaposlene u pravosudnim organima o pitanju osoba sa invaliditetom i modelu zasnovanom na ljudskim pravima – dodao je Macanović.

Zbog ovakvog nedostatka edukacije Savez je u sklopu ovog projekta organizovao tri treninga za zaposlene u sudstvu i tužilaštvu za sjevernu, centralnu i južnu regiju u Crnoj Gori, a jednom od takvih treninga je prisustvovala i savjetnica Suda za prekršaje u Podgorici, Danijela Milić Cavnić.

– Pohađajući ovu dvodnevnu obuku moram priznati da sam stekla mnogo širu sliku o preprekama OSI na putu do pravde koje su zaista brojne. OSI su i dalje izložene diskriminaciji, i dalje nemaju odgovarajući pristup objektima i površinama, izostaje podrška za život u zajednici zbog nerazvijenosti brojnih usluga na lokalnom nivou. Stoga smo u Sudu za prekršaje u Podgorici u posljednjih pet godina osigurali kosu podiznu platformu na ulazu, orijentacionu tablu na Brajevom pismu, naljepnice na pojedinim vratima i taktilne staze koje omogućavaju samostalno kretanje osoba oštećenog vida. Kada je u pitanju osiguravanje informacija, Sud za prekršaje nastoji da osigura informacije u pristupačnim formatima, te to treba izdvojiti kao pozitivan primjer iako je to tek početak i uvod u potpunije prilagođavanje sa preporukama Konvencije UN o pravima lica sa invaliditetom – saopštila je Milić Cavnić.

Da postoji još dosta mjesta za napredak pokazali su i ostali rezultati Analize presuda u odnosu na diskriminaciju osoba sa invaliditetom sa preporukama koje je prezentovala predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, Anđela Dragović.

– Obično se u odgovorima na pitanja koja smo poslali navodi da informacije nisu u pristupačnim formatima, čak ni u elektronskoj formi, te da se institucije ni ne trude da to omoguće. S druge strane se u monitoringu navodilo da OSI često dolaze sa pratnjom, što nikako ne bi smio da bude razlog da se informacije ne prilagođavaju u pristupačnim formatima bez obzira da li se pristupačnost odnosi na Brajevo pismo, uvećanu štampu, elektronsku formu. Jedna pristupačnost ne isključuje drugu i sve je to jednako važno kako bi se stvorio jedan pristupačan ambijent gdje bi osobe sa invaliditetom mogle biti ravnopravne stranke u postupku – između ostalog je kazala Dragović.

Da pristupačnost pravosudnih institucija nije ni približna obavezama Crne Gore smatra i izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom, Marina Vujačić. Podsjeća da je 2013. bila rok da svi prethodno sagrađeni objekti se učine pristupačnim, a da svi novosagrađeni od starta budu pristupačni, što nije učinjeno. S druge strane, problematični termini i definicije ostaju u zakonima.

– Potrebna nam je reforma u svakom mogućem segmentu, mislim i na ljudsko ponašanje i postupanje. Ovo društvo, ovaj sistem i ove institucije ne rade dovoljno sa porodicama osoba sa invaliditetom i samim tim porodice OSI jako rijetko uspiju da se izbore, uprkos tome što ne dobijaju adekvatnu podršku, da osnaže OSI da budu samostalne i aktivne. Vjerujem da će u ovoj oblasti, makar kada su u pitanju ishodi pravosudnih postupaka, veći pritisak OSI i onih koji se bave njihovim pravima dovesti do toga da imamo drugačije prakse u samom sistemu – saopštila je Vujačić.

– Imamo sporni Zakon o ovjeri potpisa i rukopisa, imali smo Nacrt zakona o faksimilu čije rješenje nije uopšte razmatrano, a kamoli prihvaćeno, koliko sam upućen. Samo potpisivanje je koje priznanje da ste učestvovali u postupku nije riješeno na adekvatan način za osobe oštećenog vida. Sama terminologija kojom se oslovljavaju osobe sa oštećenjem vida nije adekvatna. Ono što je najvažnije kada govorimo o proceduralnim adaptacijama jeste da tokom samih ročišta mi zapravo sa sudijama i ostalim predstavnicima tih institucija imamo neverbalnu komunikaciju koja u najvećoj mjeri nije pristupačna osobama sa oštećenjem vida – kazao je Samardžić.

Samardžić pojašnjava da veliki broj ovih problema opstaje i zbog neprimjenjivanje UN-ove Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom.

– Naše društvo u stvari gubi priliku da iskoristi jedan modus da na lagan i jednostavan način riješi pitanje jednakosti i jednakih mogućnosti. Naš najveći problem je što nam vrijeme curi i što nam je ta Konvencija u nekim presudnim momentima za razvoj društva bila strana i nije nam bila oruđe, a od koristi bi bila ne samo OSI već i raznim institucijama – kazao je predsjednik Saveza.

Predstavnik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Nemanja Dujović podsjetio je da je prema Konvenciji država dužna da otkloni sve barijere sa kojima se OSI suočavaju i koje ih sprječavaju u učešću u zajednici na ravnopravnim osnovama.

– Barijere u oblasti pristupačnosti su jedne od tih barijera, možda su i najvidljivije, a usudiću se reći da ih je i najlakše riješiti, a još uvijek se ne rješava stanje u toj oblasti. Osim postupanja po pritužbama uloga Zaštitnika se odnosi i na širenje svijesti o potrebi vladavine prava i ljudskih prava kako osoba sa invaliditetom tako i drugih kategorija stanovništva i svakako je ovaj skup jedna prilika da ukažemo na sve probleme koji postoje u našem društvu i koji stvaraju barijere da OSI ne mogu da se uključe u društveni život. Nadam se da će se stanje izmijeniti i da ćemo ubrzo imati objekte koji su pristupačne OSI u punom smislu riječi pristupačnost – poručio je Dujović.

Specijalni gost konferencije je bio i predstavnik Saveza slijepih Sjeverne Makedonije, Gligor Samardžijski koji je ukazao na situaciju sa primjenjivanjem Konvencije u regionu, te ohrabrio sve predstavnike institucija koji su uložili trud u okviru ovog projekta da nastave borbu za prava kakva zaslužuju sva lica.

Iako je uspostavljena produktivna komunikacija, a analizom ukazano na sve segmente koji bi trebali da se unaprijede kada je u pitanju mogućnost pristupa OSI pravdi i pravosudnom sistemu, izvršni direktor Saveza slijepih napominje da je ovo tek početak aktivnosti koji bi doveo poboljšanja položaja OSI u svim sferama života.

– Imamo još puno prostora da našim inicijativama podstičemo institucije sistema da unaprjeđuju oblast pristupa pravdi i nadam se da će ova završna konferencija motivisati i nametnuti pitanje značaja pristupa pravdi osoba sa invaliditetom kao jedno značajno pitanje u radu cjelokupnog pravosudnog sistema u Crnoj Gori – istakao je Macanović.

Objavi prvi komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

two × 1 =