Bavljenje fizičkom aktivnošću predstavlja izuzetno važan faktor za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja pojedinca, a kao psiholog, duboko vjerujem u njegovu neospornu korist. Kroz različite aspekte i slojeve, želim istaknuti zašto je fizička aktivnost ne samo korisna, već i neophodna za balansiranje uma.
U samom srcu ove veze nalazi se kompleksna mreža neurohemikalija. Dokazano je da redovno vježbanje podstiče lučenje endorfina, serotonina i dopamina, neurotransmitera često nazivanih “hormonima sreće”. Ovi hemijski signali igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i emocija. Endorfini deluju kao prirodni analgetici, smanjujući osjećaj bola i stresa. Serotonin, s druge strane, povezan je sa osjećajem zadovoljstva i opuštenosti. Dopamin, poznat kao “hormon nagrade”, uključen je u osjećaj postignuća i motivacije. Osim toga, vježbanje ima značajne efekte na stres. U savremenom društvu, sveprisutni stres može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje.
Fizička aktivnost djeluje kao moćan protivotrov. Tokom vježbanja, tijelo oslobađa hormon kortizol, koji je uobičajen tokom stresnih situacija. Redovno vježbanje pomaže tijelu da se privikne na ove nivoe kortizola, smanjujući reakciju tijela na stresne podražaje u svakodnevnom životu.
Pored toga, vježbanje ima direktan uticaj na funkcionisanje mozga. Povećan protok krvi i kiseonika koji prati fizičku aktivnost podstiče rast novih neuronskih veza, poboljšava kognitivne funkcije poput pamćenja, koncentracije i sposobnosti rješavanja problema. Ova kognitivna poboljšanja često se protežu i na domen kreativnosti, jer vježbanje podstiče slobodno razmišljanje i divergentno mišljenje. Druga važna dimenzija fizičke aktivnosti je socijalna komponenta.
Grupni treninzi, sportski timovi ili časovi joge omogućavaju ljudima da se povežu sa drugima, izgrade podržavajuće društvene mreže i prevaziđu osjećaj usamljenosti. Ovaj aspekt je od suštinskog značaja, posebno imajući u vidu porast problema mentalnog zdravlja povezanih sa izolacijom.
U svjetlu svega ovoga, kao psiholog, snažno preporučujem svima da uvedu fizičku aktivnost u svoju svakodnevicu. Redovno vježbanje ne samo da će im pomoći da se nose sa stresom, anksioznošću i depresijom, već će im omogućiti da osjete dublje zadovoljstvo, povećaju samopouzdanje i unaprijede svoje kognitivne sposobnosti. U zdravom tijelu je zdrav duh, ali i obrnuto, u zdravom duhu je i zdravo tijelo, što je jednako važno za očuvanje jednog opšteg psihičkog, kognitivnog, socijalnog blagostanja, a što je zapravo najbliže definiciji zdravlja koja nam je takva i poznata.
Tekst na engleskom jeziku možete pročitati i preuzeti na sljedećem linku – Physical .
Autor: Dragana Đokić, psihološkinja
