Učešće OSI u javnom i političkom životu u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, naročito ako imamo u vidu nepostojanje mehanizama za unaprjeđenje stanja u ovoj oblasti, tako da su nevladine organizacije koje zastupaju prava OSI, zapravo jedine koje se suštinski bore za unaprjeđenje njihovog položaja u svim aspektima, ocijenila je u intervjuu za Savez slijepih Crne Gore politikološkinja i saradnica na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović.
Kako ocjenjujete trenutno stanje po pitanju učešća osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu?
„Učešće OSI u javnom i političkom životu u Crnoj Gori apsolutno nije na zadovoljavajućem nivou, pri čemu ne postoje ni adekvatni mehanizmi koji bi ovu oblast unaprijedili. Jedino nevladine organizacije zastupaju i unapređuju položaj OSI u Crnoj Gori, kako sa aspekta unapređenja zakonodavstva, tako i sa aspekta njegove bolje primjene. Mislim da OSI nemaju adekvatnih zakonskih niti stvarnih preduslova da imaju motiv i ohrabrenje da u većoj mjeri budu aktivni u političkom i javnom životu.
Naprotiv, mislim da su OSI obeshrabreni što zbog stanja u društvu, predrasuda koji prema njima postoje od strane poslodavaca, donosilaca odluka i građana generalno, što zbog manjka političke volje da se položaj marginalizovanih grupa u društvu, a među njima OSI, unaprijedi na način da bude dostojanstven.“
Koje sistemske nedostatke prepoznajete u pogledu ostvarivanja biračkog prava na jednakim i ravnopravnim osnovama?
„Izuzev navedenih u prethodnom odgovoru, mislim da je najveća prepreka nepristupačnost informacijama, biralištima, glasanju, materijalima, zapisnicima, itd koji onemogućavaju OSI da imaju jednak položaj i tretman u izbornom procesu. Kada je pasivno biračko pravo u pitanju, stanje je još komplikovanije i zabrinjavajuće, imajući u vidu da OSI nedostaju elementarni preduslovi da budu jednaki u društvu, da imaju jednake mogućnosti djelovanja i aktivizma.“
Smatrate li da su pitanja osoba s invaliditetom u dovoljnoj mjeri zastupljena u programima političkih partija?
„Pitanja OSI apsolutno nisu zastupljena u partijskim programima i izbornim manifestima. Generalno ljudska prava, a još manje prava OSI, nisu u fokusu ni jedne partije u borbi za dolazak na vlast, a još manje kada preuzmu vlast.“
Da li je posvećenost poboljšanju njihovog društvenog položaja od strane predstavnika političkih partija najčešće samo deklarativnog karaktera?
„Apsolutno. Crnogorsku političku scenu dominantno karakterišu nerealna i megalomanska obećanja u predizbornom periodu, koja niko ne uzima u razmatranje po dolasku na vlast. Mislim da se OSI i generalno ljudska prava od strane političkih partija sagledavaju kao pitanje drugorazrednog značaja za njihov budući izborni rezultat, i da su zbog, između ostalih razloga, neposvećeni ovim pitanjima.“
Da li ste kroz dosadašnju akademsku karijeru i rad u NVO sektoru imali priliku da učestvujete u realizaciji određenih aktivnosti koje bi doprinijele unaprjeđenju trenutnog stanja i jačanju svijesti ukupne crnogorske javnosti o važnosti poštovanja ljudskih prava i pune inkluzije osoba s invaliditetom u svim oblastima društvenog života?
„Jesam, i na Univerzitetu i u različitim NVO. Univerzitet Donja Gorica je imao više EU projekata koji se tiču zaštite prava OSI i jačanja sopstvenih kapaciteta koji će OSI omogućiti jednak tretman i ravnopravno učešće u svim nastavnim i vannastavnim aktivnostima. Za mene lično je posebno bilo benefitna studijska posjeta Univerzitetu u Varšavi koja je imala za cilj da prenese iskustvo i znanje tog Univerziteta kada je u pitanju unapređenje pristupačnosti OSI univerzitetskim jedinicama i servisima, i generalno zaštiti prava OSI. U NVO sektoru sam sprovodila više projekata koji se tiču unapređenja javnih politika koji direktno ili indirektno dotiču pitanja položaja OSI, zagovaranje preporuka za unapređenje stanja u ovoj oblasti kod donosilaca odluka, ali i unapređenje svijesti građana o važnosti poštovanja i unapređenje prava OSI u Crnoj Gori.“
Da li biste podržali kandidaturu osobe s invaliditetom za javnu funkciju?
„Apsolutno, bilo bi mi veoma drago ukoliko bismo u nekom budućem periodu imali veći broj OSI koje su spremne da se, uprkos barijerama pokrenu i uključe u ovaj vid društveno političkog aktivizma.“
Koji su, prema Vašem mišljenju najčešći stereotipi usljed kojih do danas nemamo nijednu osobu s invaliditetom na poziciji nosioca javne funkcije?
„Ja ne pravim razliku u sposobnostima OSI i onih koji to nisu da vrše javne funkcije i sposobnostima da dođu do njih. Međutim, vjerujem da razloga zašto nemamo ni jednu OSI na poziciji nosioca javne funkcije ima jako puno. Sa jedne strane, rukovodstva partija ih moguće sagledavaju kao osobe koji nemaju iste mogućnosti za rad i postizanje dobrih rezultata, dok su zbog stigmatizacije u društvu oni obeshrabreni da se bave javnim poslom, posebno politikom.“
Koje su Vaše preporuke za unaprjeđenje trenutnog stanja u ovoj oblasti?
„Potrebno je unaprijediti zakonski i institucionalni okvir u ovoj oblasti, i mijenjati svijest kod donosilaca odluka i građana o potrebi poštovanja prava OSI, kao i svijest kod OSI da imaju pravo i mogućnost na ravnopravnim osnovama učestvovati u kreiranju javnog i političkog života u Crnoj Gori.“
Intervju je kreiran u okviru projekta “Biram da biram” koji realizuje Savez slijepih Crne Gore. Projekat je podržan kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Sadržaj ovog intervjua isključiva je odgovornost Saveza slijepih Crne Gore i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.
Intervju na engleskom jeziku možete preuzeti i pročitati u nastavku – Nikoleta .
