Generalna skupština UN-a je 17. decembra 2017. godine i zvanično proglasila Međunarodni dan Brajevog pisma, 4.januar, danom podizanja svijesti o važnosti ovog pisma kao sredstva komunikacije u punoj realizaciji ljudskih prava za osobe potpuno i djelimično oštećenog vida. Brajevo pismo, uprkos novim tehnologijama, nije izgubilo značaj koji ima za osobe oštećenog vida.
Brajevo pismo je osnovni način uz pomoć kojeg osobe s oštećenim vidom mogu da dođu do različitih informacija. Ono je samo po sebi toliko genijalni izum da poslije više od 200 godina otkad je izumljeno, još uvijek nije pronađena alternativa. Čak i razvijanje tehnologije nije dovelo do gubitka značaja Brajevog pisma, već se i kroz razvoj tehnologije, uređaji prilagođavaju Brajevom pismu.
Mnogi od poznavalaca i korisnika Brajevog pisma smatraju da ovo pismo daje slobodu i predstavlja ključni faktor za obrazovanje, profesionalne uspjehe i postignuća i svakako samostalnost za osobe oštećenog vida.
Brajevo pismo je odlično na papiru, na znakovima, na visokotehnološkim Brajevim ekranima i očigledno je da će se Brajevo pismo uspješno koristiti i u budućnosti. Mnogi možda mogu konstatovati da je korišćenje Brajevog pisma na papiru štetno za životnu sredinu, ali se taj papir takođe može reciklirati i ponovo upotrijebiti. Zapravo, mješovita upotreba Brajevog pisma, kombinacija na papiru i na ekranu je najbolje rješenje i u današnjem visokotehnološkom svijetu će se uklopiti u postojeći sistem, zajedno sa drugim sredstvima komunikacija.
Dakle, oni koji tvrde da je korišćenje Brajevog pisma zastarjelo, griješe i predstavljaju opasnost za obrazovanje, razvoj i samostalnost osoba oštećenog vida. Treba imati na umu da se Brajevo pismo može prikazati i koristiti u mnogim situacijama, kao što su: obilježavanje lijekova i u privatnim domovima (kuhinja, kupatilo i dr) obilježavanje automata za prodaju različitih artikala, kafemata, bankomata, označavanje u javnom prostoru kao na primjer u liftovima, orjentacioni planovi i karte i trodimenzionalni crteži izgleda određenog okruženja, pomoćna sredstva pri sortiranju svojih stvari, povećanje ličnog razvoja uključujući u oblasti zapošljavanja, kroz štampanje materijala na Brajevom pismu na raznim jezicima, u matematici i drugim naukama, štampanje notnih zapisa i drugih materijala koji se koriste za pjevanje, sviranje muzike, publikacije, materijale za razne događaje, zbirke pjesama, romane, i što je posebno važno, obezbjeđivanje sredstava podsticaja za djecu oštećenog vida, da uče, da ga zavole i da se igraju sa Brajevim pismom.
Još od 2014. godine, kada je Zakonom o zaštiti potrošača prepoznat značaj obilježavanja proizvoda Brajevim pismom, započinje novo poglavlje upotrebe pomenutog pisma, a samim tim i veći stepen pristupačnosti ove grupe informacija za osobe potpuno i djelimično oštećenog vida. Iako Savez, a ni članovi, osobe oštećenog vida, još uvijek nijesu zadovoljni brojem i obimom proizvoda čije obilježavanje je obavezno i na Brajevom pismu, izvjesna revolucija je napravljena, naročito jer većina evropskih zemalja ne definiše takvu obavezu za trgovce, maloprodaje i trgovačke lance. Doduše, na ovom polju treba i dalje ulagati, što prije proširiti listu obaveznih proizvoda široke potrošnje za koje će se štampati deklaracije ili uputstva na Brajevom pismu.
Nije dovoljno deklarativno reći da je Brajevo pismo prepoznato kao jedino pristupačno za osobe oštećenog vida. Njegovom širom primjenom i upotrebom svih subjekata u društvu se jedino može pokazati istinska spremnost da se informacije i drugi materijali koji su namijenjeni javnosti, učine pristupačnim i osobama oštećenog vida putem ovog pisma. Ovim ćemo takođe temeljnije i dosljednije sprovesti i odredbe Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, ali i drugih pozitivnih propisa, koji obavezuju na veći nivo primjene i upotrebe Brajevog pisma u Crnoj Gori.
Umjesto prebrojavanja osoba oštećenog vida koje koriste Brajevo pismo, potrebno je omogućiti korišćenje Brajevog pisma u svim sferama svakodnevnice osoba oštećenog vida. Svi zajedno smo u obavezi da osiguramo da Brajevo pismo ostane i dalje primjenljivo, da se širi njegova upotreba, ali svakako uz korišćenje novih uređaja i tehnologija.
Projekat „Reforma nacionalnog sistema procjene invaliditeta“ finansira Evropska unija, asprovodi UNDP, u saradnji sa organizacijama civilnog društva koje predstavljaju osobe sa invaliditetom, nadležnim ministarstvima i državnim institucijama. Projektom će biti uspostavljeno jedinstveno tijelo za procjenu invaliditeta, kao i razvijena nova metodologija zasnovana na modelu ljudskih prava koja će zamijeniti prevaziđeni dominantno medicinski model procjene invaliditeta u Crnoj Gori. Na ovaj način osobe sa invaliditetom svoja prava ostvarivaće na pravedniji i jednostavniji način.
Koordinatorka projekta,
Katarina Bigović Kulić
SAVEZ SLIJEPIH CRNE GORE
Ul.Njegoševa br.6, 81000 Podgorica
Tel: +382 (0)20 665 368, fax: +382 (0)20 665 377
E mail: savezslijepihcg@gmail.com
